Ko želi kontrolirati proizvodnju hrane ^Istaknuto

Akvizicija kompanije China Chemical Corp kojom je u februaru ove godine preuzela švicarsku Sygentu za 43 milijarde dolara, te najave spajanja njemačkog Bayera i američkog Monsanta za 67 milijardi dolara, kao i američkih korporacija DOW Chemical i DuPointa, jasno pokazuju da se na globalnom nivou ukrupnjava sektor genetike i bioinženjeringa, odnosno proizvodnje sjemena.

Procjene govore da bi na našoj planeti do 2050. godine trebalo biti oko 10 milijardi stanovnika. Poljoprivreda i prehrambena industrija nalaze se pred velikim izazovom kako prehraniti čovječanstvo. Upravo najavljenim akvizicijama, veliki igrači žele kontrolirati proizvodnju hrane i diktirati cijene na tržištu.

Kontrola kretanja

Profesor na Odsjeku za animalnu proizvodnju na Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Salko Muratović izjavio je za Faktor da je najveće težište bioinženjeringa na žitaricama koje imaju i berzansku vrijednost poput kukuruza i soje.

– Soja i kukuruz su osnova u intenzivnoj proizvodnji stočne hrane. Bioinženjering također pokriva i industrijske bilje pamuk i uljanu repicu. Osim za proizvodnju hrane, većina biljaka koriste se i za proizvodnju biogoriva. Krmne kulture su alternativa održivoj energiji i to proizvođači sjemena prepoznaju kao veliki potencijal – kazao je Muratović.

Prema njegovim riječima, energetska kriza i kriza u proizvodnji hrane potakla je interes za mogućnostima koju bioinženjering pruža.

– Ukrupnjavanjem velikih igrača na području proizvodnje sjemena želi se postići kontrola kretanja tih bitnih krmnih kultura u ishrani ljudi i životinja. To su ozbiljne stvari. Mnoge valute vezane su za kukuruz. Primjerice cijena kukuruza sada se kreće 0,38 KM za kilogram. Ukoliko bi kukuruz poskupio na 0,50 KM, automatski bi poskupilo meso – pojasnio je naš sagovornik.

Očuvanje zdravlja

Proizođači poljoprivrednog sjemena upravo su svjesni izazova sve većeg rasta populacije na planeti, ali i biznisa u sektoru genetike i bioinženjeringa. Ovaj industrijski sektor u narednim godinama sigurno će doživjeti preoblikovanje zbog pregrupisavanja proizvođača.

Muratović kaže da su zemlje Evropske unije prepoznale značaj biotehnologije i GMO-a.

– U svoje nacionalne planove i strategije one su ugradile mehanizme za administrativnu, zakonodavnu i naučnu podršku u svrhu očuvanja sigurnosti i zdravlja ljudi. Naša zemlja će isto u procesu pristupanja EU morati legislativu o GMO usaglasiti s evropskim normama, kao što je i Hrvatska uradila od 2009. godine – rekao je Muratović.

(K. Silajdžija/Faktor.ba/Foto: I. Šebalj)