Osiguravanje radnih mjesta preduslov za održivi povratak u Posavini ^Istaknuto

- U ove predjele dosta se uložilo na povratak. Ima naravno još zahtijeva za povratak i obnovu stambenih jedinica. Samo Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, odnosno putem komisije, zajedničkim sredstvima entiteta i Brčko distrikta u Derventu i Brod uloženo je oko pet miliona maraka. To je samo iz tih sredstava, ne računajući druge donacije i ulaganja. Ono što je značajno jeste da, iako su se tolika sredstva uložila, postoji još u Derventi oko 8.000 stambenih jedinica za popraviti i oko 4.000 Brodu. Ali, i ove koje su popravljene ne koriste se na adekvatan način. To je ono što nas zabrinjava. Velike su dnevne migracije, sedmične, mjesečne i godišnje tako da jednostavno ovdje ljudi možda i zbog neke navike da rade i na drugom mjestu napuštaju ove dijelove Posavine i rade na drugom mjestu ili onda se kasnije vraćaju – rekla je ministrica Borovac.

Navela je da je potrebno maksimalno uložiti napora da se promovira održivi povratak. Za opštinu Derventa, navela je Borovac, je završena elektrifikacija, javlja Anadolu Agency (AA).Osiguravanje radnih mjesta preduslov za održivi povratak u Posavini

– Ne možemo više reći da na opštini Derventa postoje neka mjesta koja nisu elektrificirana. Mislim da je to veoma pozitivno. Ono što je dobro, ulaže se sada u infrastrukturu. Posao je ono oko čega bi trebalo malo više da se angažiraju i sami povratnici, a i lokalne vlasti, državni nivo, entitetski, jer niko ne može sam u ovome uspjeti. Moja namjera je bila i zato sam ovdje, da vidim koje su to potrebe. Postoje sada mogućnosti nastavka projekta gdje smo završili povratak u smislu izgradnje kuća i obezbjeđivanje krova nad glavom i infrastrukture, ali je posao nešto što opredjeljuje ove ljude da ostanu na ovim prostorima. Mi moramo jednostavno svi uložiti napora i početi od njihovih stvarnih potreba. Oni se moraju također angažitrati, kao i lokalne zajednice. To je bila moja jasna poruka, da osmisle projekte, ono što će ljude tu zadržati, ali s druge strane isto tako ostaju još i škole – poručila je Borovac.

Navela je da se moraju ujednačiti propisi na nivou entiteta iz oblasti zdravstvene zaštite, socijalne zaštite, penzijsko-invalidskog osiguranja, kako bi se stvorili uslovi upravo da ne budu prepreke održivom povratku.

– Zato nakon usvajanja informacije o realizaciji Aneksa 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma mi moramo nastaviti iskoračiti u pravcu održivog povratka. Na to nas je obavezala i Parlamentarna skupština BiH i iznalaziti rješenja. Ono što je bitno ovdje je da su stvoreni neki sigurnosni aspekti, da su dosta dobri međuljudski odnosi, da svi oni zajedno ovdje rade, svi zajedno dijele iste probleme. Stanovnici ovih prostora imaju svi iste probleme, bez posla su, bez određene perspektive tako da je i njima u interesu da se stvari aktiviraju – rekla je Borovac.

Naglasila je kako je došla u Derventu i Brod i da bi se bolje upoznala i s načelnicima, da bi jedni drugima pružili više međusobnog povjerenja, odnosno ulili međusobno povjerenje i na neki način stvorili uslov za takav jedan posao. To je, navela je, nekako i uloga Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH da pravi koordinaciju, da jačaju saradnju.

– Zbog toga mi je posebno drago što su se svi nivoi vlasti odazvali da ovdje budu i da zajedno možda i po prvi put obiđemo ova područja. Puno se govori da je Posavina zapostavljena, da je dosta neizgrađenih kuća. To je činjenica, ali ipak ovdje ima dosta života, ljudi su vrijedni, rade od poljoprivrede veliki broj njih želi da živi i potrebni su određeni poticaji i stvaranje određenih uslova za to – navela je Borovac.

Ministar za izbjegle i raseljene osobe RS-a Davor Čordaš izrazio je veliko zadovoljstvo što je ministrica za ljudska prava i izbjeglice Semiha Borovac došla u Posavinu da uživo vidi ono što se tu duže vrijeme priča.Osiguravanje radnih mjesta preduslov za održivi povratak u Posavini.

– Ti ljudi kada se vrate, a imali smo danas primjere onih koji su se vratili prije 15-16 godina, obraćaju se jedino nama. Oni više formalno nisu u statusu povratnika, ali smo mi jedina institucija koja im nešto pomaže i koja im i dalje nastavlja pomagati. Mi niti jedne godine nismo preskočili Posavinu niti ćemo preskočiti, a posebno ovaj kraj ovdje, jer su ljudi stvarno zainteresirani da ostanu i rade, žive, muče se, ali ne napuštaju svoje. Znači, ovdje su klasični projekti što se tiče infrastrukture. Ono što je meni drago jeste da ljudi traže plastenike, za svoje djelatnosti i mislim da će sigurno i oni ove godine sudjelovati u toj raspodjeli – rekao je Čordaš.

Teško je, veli, očekivati da će Posavina biti kao 1991. godine, čak nije ni realno.

– Naravno ja bi volio da je makar obnova urađena u većim brojkama. Međutim šta se događalo: prvi pet godina kada se povratak i događa on je ovdje bio onemogućavan na sve načine. Mi danas pričamo, više gledajući na 2016. godinu nego na 1996. godinu. Ja sam radio u međunarodnoj komisiji CRPC-u pa sam mogao dolaziti ovdje 1996. i 1998. godine. Ovdje nije bilo ptica. Od toga se pošlo ovdje. I u to vrijeme se najviše i sprječavao povratak ne samo na prostor Posavine, a ovdje pogotovo. A, onda kada su ljudi odlučili da hoće na svoje po cijenu života, tada praktično su donacije bile manje, manje sredstava, ali to ne sprečava sve one koji se sada žele pomoći da pomognu ovom kraju, jer veliki broj ima Posavljaka koji žele obnoviti. To ne znači da će se oni automatski svakog trenutka i vratiti. Oni već žive i rade u drugim mjestima po dvadesetak godina, ali sada imate puno ljudi koji dolaze svaki vikend iz Slavonskog Broda, koji tamo rade. Oni dolaze na svoje, rade pokušavaju svoje njive obnoviti ako već nisu kuće – istakao je Čordaš.

Ministar za izbjegle i raseljene osobe RS-a pozvao je sve one koji žele pomoći da ne odustanu od Posavine, jer ljudi su, kako je rekao, i sada 20 godina nakon progonstva zainteresirani za svoj kraj.

Načelnik opštine Brod Ilija Jovičić naveo je kako u Brodu kao i svugdje imaju standardne probleme, možda mnogo izraženije, jer veliki dio stanovništva Broda zapravo živi u Slavonskom Brodu tako da im nedostaje bivše stanovništvo, a ono je uslov svakog društvenog i svakog drugog razvoja.

– Strpljivo, polako, korak po korak, život se ovdje vraća i imamo zadovoljstvo da kažemo stanje je mnogo bolje nego prije nekoliko godina. Zahvaljujući prije svega i intervencijama ministarstava i samih građana. Ovdje vlada jedna skladna tolerantna atmosfera. Lokalna zajednica učestvuje u skladu sa svojim mogućnostima. Imamo jedan problem, a to je velika zaduženost iz prethodnog perioda. Mi dugujemo 17 miliona KM sa 31. decembrom 2012. i svaki dan moramo vraćati 4.600 KM u idućih deset godina. Sa zadovoljstvom mogu reći da smo vratili trećinu, ali da smo imali makar polovinu tih sredstava bila bi stvar drgačija. Standardni su ovdje problemi, infrastruktura, put, voda, struja, radna mjesta – posao. Ovdje se možda posao može rješavati nego u nekim drugim mjestima. Zemlja je ovdje poljoprivredna – rekao je Jovičić.Osiguravanje radnih mjesta preduslov za održivi povratak u Posavini.

Naveo je kako opština Brod učestvuje u projektu mreže zaštite od grada i to sa 50 posto vrijednosti projekta.

– Polako se život vraća. Očekujem da će se obnoviti nekoliko stambenih zgrada, posebno one naše u Brodu koja je neopremljena, a izgorjela je u požaru i tako stoji 25 godina. Vjerujemo da će naći snage da se dio sanira, jer nam to nekako stvara ružnu sliku kada se ulazi iz EU, Slavonskog Broda. Kasnimo za drugim opštinama i to je tačno. Derventa je deset godina ispred nas, i Modriča i okolne opštine zbog toga što su se stvari ovdje sporo dešavalae, a to su bili neriješeni imovinsko-pravni odnosi. Bez gruntovnice, vlasničkog odnosa malo ko se odlučio da radi i gradi ovdje, jer čim to ne možete riješiti ne želite ni da ulazite u takvu jednu priču. Sada je stvar drugačija. Očekujemo da ćemo imati i ozbiljnijih investitora. Imamo radne snage, čak i previše nezaposlenih 2.000. Imamo jeftinu električnu energiju, na granici smo EU, u blizini su komunikacije, imamo dobre i vrijede ljude, relaksirajuća je ukupna atmosfera. Očekujemo da to prepoznaju i drugi – poručio je načelnik opštine Brod Ilija Jovičić.

(Faktor.ba/Foto: Anadolu Agency)