Država godinama bez pravog odgovora: Rad nacrno i dalje veliki problem u BiH ^Istaknuto

Federalna uprava za inspekcijske poslove (FUZIP) krajem maja krenula je u pojačanu kontrolu rada nacrno, te je na području Zeničko-dobojskog i Srednjobosanskog kantona prethodnih dana izvršila 461 inspekcijski nadzor, gdje je od 1.039 kontrolisanih radnika, njih 159 bilo zaposleno nacrno.

-Od osoba koje su zatečene u radu nacrno za 17 je zabranjen rad, a zahvaljujući ovim kontrolama imamo i 22 novoprijavljena radnika. Na osnovu zatečenog stanja u kontrolisanim subjektima, izdato je 155 prekršajnih naloga u iznosu od 160.203 KM, a za 23 objekta izrečena je privremena zabrana rada – kazao nam je Edin Čengić, iz Službe za informisanje FUZIP-a.

Radni odnos

Inspektori FUZIP-a kontrolisali su i sektor građevinarstva gdje su utvrdili da je svaki peti čovjek bio zaposlen nacrno.

-To je objektivno veliki socio-ekonomski problem koji, pored nelojalne konkurencije među poslodavcima i nepoštivanja finansijske discipline, utječe i na evidenciju stope nezaposlenosti, te veliki broj osoba ostavlja bez prava koja se stiču po osnovu radnog odnosa – rečeno nam je u ovoj instituciji.

Borba protiv rada nacrno, naglašavaju u Federalnom zavodu za zapošljavanje (FZZZ), mora biti kontinuirana, a ne sporadična aktivnost i zahtijeva širu akciju više nadležnih institucija.

-Kada je riječ o javnim službama za zapošljavanje, u skladu s važećim propisima osobe koje provjerom nadležnih inspekcijskih organa budu zatečene u radu ‘nacrno’, a nalaze se na evidenciji nezaposlenih, brišu se iz evidencije, te se narednih šest mjeseci ne mogu prijaviti na evidenciju – kazali su nam u FZZZ-u.

Osim rada nacrno, u praksi su poznati i slučajevi u kojima građani borave na biroima za zapošljavanje samo da bi ostvarili pravo na zdravstveno osiguranje. Također, bilježe se i odbijanja poslova koje im ponude ove službe.

Izmjene zakona

U Federalnom zavodu za zapošljavanje se zalažu za izmjene zakonskih rješenja prema kojima bi zdravstveno osiguranje nezaposlenih osoba bilo izmješteno iz oblasti zapošljavanja, kako je to riješeno u zapadnoevropskim i državama okruženja. Na ovaj način bi jednim dijelom bio riješen i problem osoba koje bi se željele prijaviti na evidenciju nezaposlenih jedino zbog ostvarivanja određenih socijalnih prava.

-Federalni zavod za zapošljavanje je u nekoliko navrata, u pisanoj formi, od nadležnih institucija tražio da pitanje izmjena zakonskih rješenja bude pokrenuto. Ako nezaposlena osoba odbije odgovarajući posao, u skladu sa Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba, briše se iz evidencije službi za zapošljavanje i gubi prava po osnovu nezaposlenosti – kažu iz FZZZ-a.

Treninzi i obuke su obavezni

Kantonalne službe za zapošljavanje organiziraju za nezaposlene osobe obuke i treninge kako bi ih pripremile za lakši pronalazak posla što, u širem smislu, potpada pod aktivno traženje posla. Kako saznajemo, nezaposlene osobe nerijetko odbijaju učešće u takvim programima. Kako su nam kazali u FZZZ-u, osobe koje ne ispunjavaju uslove o aktivnom traženju posla, brišu se iz evidencije nezaposlenih.

(I. Šmigalović/Faktor.ba)