Bh. kompanija nakon prodaje ostala u minusu milione maraka: Ko je pomogao Rusima da opljačkaju Bosnalijek ^Istaknuto

Piše: Centar za istraživačko novinarstvo

Šef predstavništva Bosnalijeka u Moskvi Nedim Uzunović nije očajavao kada je početkom 2012. godine dobio otkaz. Umjesto potrage za novim poslom, on je kovao plan o povratku u staru kompaniju. Učinio je to „na velika vrata“. U Rusiji je pronašao ulagače koji su ubrzo počeli kupovati udjele u Bosnalijeku. Novi vlasnici su već naredne godine preuzeli većinski paket dionica Bosnalijeka, imenovali svoju upravu i na njeno čelo postavili Uzunovića. Zauzvrat je kompanija pod njegovim vođstvom odmah počela isporučivati velike količine lijekova vlasnicima u Rusiju. Međutim, skoro dvije godine nakon prve isporuke, oni su bankrotirali, dugujući Bosnalijeku približno onoliko koliko su uložili u njegovo preuzimanje.

Sarajevska tvornica je nakon svega nastavila isporučivati lijekove u Rusiju drugim kompanijama iza kojih, također, stoje vlasnici Bosnalijeka. Oni od početka prikrivaju identitet, kao i porijeklo novca uloženog u kupovinu vlasničkih udjela Bosnalijeka, koristeći se mrežom povezanih preduzeća u Rusiji i offshore firmi u svijetu. No, sve to omogućili su ljudi iz BiH.

Osim Uzunovića, važnu ulogu u preuzimanju Bosnalijeka su imali i predstavnik ruskih investitora, a kasnije i predsjednik Nadzornog odbora Bosnalijeka Konstantin Zevlov, bivši direktor nekadašnje Brokerske kompanije Eurohaus Zijad Blekić, bivši uposlenik ove brokerske kuće Edin Dizdar, predsjednik Komisije za vrijednosne papire Federacije BiH Hasan Ćelam i još nekoliko osoba koje su sudjelovale u trgovini dionicama.

Ruski zajmovi

Novac za kupovinu Bosnalijekovih dionica osigurala je ruska farmaceutska kompanija Imperia Pharma iz Sankt Peterburga. Vlasnik ove firme je offshore kompanija Luveri International Limited sa Gibraltara.

Iako se Haden i danas vodi kao formalni vlasnik dijela Bosnalijeka, ova firme je u kreditnom zahtjevu Sberbanci objasnila da je samo posrednik u preuzimanju sarajevske kompanije za račun i u interesu Imperia Pharme. Haden je tako za kupovinu Bosnalijeka imao na raspolaganju najmanje 56 miliona KM. Međutim, izvještaji o uplatama na Sarajevskoj berzi pokazuju da je za kupovinu dionica potrošeno tek nešto više od polovine tog novca.

Naime, Haden je angažovao sarajevsku Brokersku kuću Eurohaus za posredovanje u kupovini dionica na lokalnoj berzi. Tokom 2012. i 2013. godine uplatio im je 34 miliona KM avansa. Sve naloge za isplate potpisivao je Hadenov opunomoćenik Konstantin Zevlov, direktor Odjela pravnih poslova Imperia Pharme. Izbor Eurohausa za posrednika je bio mudar poslovni potez kupaca jer su ljudi u ovoj brokerskoj kompaniji i imali veliki utjecaj u institucijama koje regulišu tržište vrijednosnih papira u BiH. U vrijeme preuzimanja Bosnalijeka Zijad Blekić je bio direktor Eurohausa i predsjednik Nadzornog odbora Sarajevske berze (SASE), dok je uposlenik Eurohausa Edin Dizdar istovremeno bio i član Nadzornog odbora Registra vrijednosnih papira (RVP) FBiH. Njihovim angažmanom je Haden kupio 29,94 posto udjela u Bosnalijeku koje je platio oko 32 miliona maraka. Eurohaus je nakon kupovine u aprilu 2013. godine vratio nepotrošenih 2,05 miliona KM na Hadenov račun u Luksemburgu.

Kampanja preuzimanja Bosnalijeka je trajala od septembra 2012. do sredine maja 2013. godine, a među prvim na meti prekupaca našle su se dionice IFC-a. Ova kompanija je posjedovala 655.729 dionica i kupovali su ih pojedinci, skriveni iza tajnih računa u bankama, i fondovi sa Kajmanskih otoka da bi ih ubrzo potom prodali Hadenu.

Opunomoćenici Hadena

Uoči okončanja trgovanja dionicama Bosnalijeka početkom marta 2013. godine Haden opunomoćuje Uzunovića i Dizdara za pripremu i vođenje Skupštine dioničara kao i za komunikaciju sa Komisijom za vrijednosne papire FBiH koja ima ulogu vrhovnog regulatora na tržištu dionica. Skupština dioničara je održana 25. maja, s predstavnici Hadena su uspjeli okupiti dio malih dioničara te su donijeli odluku o formiranju novog nadzornog odbora u koji su imenovali: Konstantina Zevlova, Edina Dizdara, Bernadina Alagića, Mirnu Sijerčić i Vedada Tuzovića.

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije je nakon ulaska Hadena u Bosnalijek predložilo svoje kandidate za članove Nadzornog odbora, ali ovaj prijedlog nikada nije dobio podršku jer ga tadašnji premijer Nermin Nikšić nikada nije stavio na dnevni red. Novoimenovani nadzorni odbor je 13. juna 2013. održao konstituirajuću sjednicu na kojoj je za predsjednika izabran Zevlov. Uzunović je ubrzo imenovan za v.d. direktora Bosnalijeka, dok je Šefik Handžić smijenjen sa ove funkcije.

Općinski sud u Sarajevu nije uvažio zahtjeve za upis članova NO i Uzunovića u Registar Bosnalijeka, no uprkos tome Uzunović je 1. jula u pratnji zaštitara provalio u kancelarije Uprave i uz pomoć saradnika preuzeo kontrolu nad fabrikom.

Hitna isporuka lijekova

Iako je Bosnalijek imao ugovorene poslove sa nizom ruskih dobavljača, nova uprava žurila je da zaključi još jedan – sa novim vlasnicima. Mjesec nakon Uzunovićevog upada, novoimenovani v.d. izvršnog direktora za marketing i prodaju Bosnalijeka Admir Kešo je potpisao ugovor o ubrzanoj isporuci lijekova Imperia Pharmi na iznos od približno 30 miliona eura. Nekoliko dana kasnije potpisan je aneks kojim je ranije ugovorena suma smanjena na 11,5 miliona eura. Isporuke lijekova počele su 7. augusta 2013. godine. Ruskoj firmi su do kraja 2014. godine isporučeni lijekovi u vrijednosti 75 miliona KM.

Već početkom 2014. godine Imperia Pharma je kasnila sa plaćanjem lijekova i tokom godine dugovanja se gomilaju. Prema revizorskom izvještaju o poslovanju Bosnalijeka, Imperia Pharma je na kraju godine dugovala 40 miliona maraka, a zbog kašnjenja plaćanja zaračunata je i zatezna kamata od 865.000 KM. Imperia Pharma je u međuvremenu promijenila ime u TD Farmacija, a sredinom 2015. godine proglasila je stečaj, ostavši dužna Bosnalijeku oko 28,3 miliona KM.

Isporuke uprkos dugu

Neposredno pred odlazak u stečaj Imperia Pharma je u aprilu 2015. potpisala sa Bosnalijekom i firmom Grama iz Sankt Peterburga ugovor o ustupanju duga. Jedan od osnivača Grame je Konstantin Zevlov, predsjednik Nadzornog odbora Bosnalijeka. Bosnalijek je i nakon bankrota Imperia Pharme nastavio isporučivati velike količine lijekova Grami, potom i Imperiya-Sodruzhestvu, još jednoj firmi koju je osnovao Zevlov.

(Faktor.ba)