Odoh i ja druže, a Brčko brani ti! ^Istaknuto

Piše Adnan Murselović

Jedne prilike ispričao mi je kolega svoju priču koja se u potpunosti podudarala sa mojim životom i životom većine ljudi koji borave u ovoj lokalnoj zajednici. Kaže jedno jutro je ustao ranije nego što to inače praktikuje i pogledao se u ogledalo. Iznenadilo ga što nije vidio ništa. To ga čudilo, jer po pričama ljudi kažu da je dobro nekada stati pred ogledalo i zapitati se o svemu, o svom životu, budućnosti... Ta praksa izgledala je luda, ali po tvrdnjama naroda efikasna.

Kaže da se od početka rata nije vidio u ogledalu i to je trajalo sve do odlaska u Belgiju kada se desilo čudo. Bilo kad i u bilo koje vrijeme kada bi stao pred ogledalo on se vidio.

“U BiH i Brčkom uvijek sam mislio da je još rano za dolazak dana kada ću se formirati u osobu, ličnost, odnosno u porodičnog čovjeka. Moj prvi susret sa ogledalom u Belgiji otkrio mi je sve propuste koja moja generacija doživljava i proživljava. Vidio sam u stvari da se vozimo u nečemu što ni mi sami ne možemo da procijenimo. Postali smo potrošni materijal bez koristi, bez smijeha, bez znanja, bez umjetnosti, bez vjere, bez radosti. Nakon toga svako „BEZ“ me je počelo obarati i tijelo mi je počelo da klone. Postavljao sam pitanje, pa zašto „BEZ“ je vezano za mene. Zašto je „BEZ“ vezano za moju generaciju i buduću generaciju. Jedna bol koja mi se duboko urezala jeste i saznanje da pripadam generaciji bez unučadi. Nije mi trebalo puno vremena da shvatim taj socijalni fenomen o kojem većina u mojoj državi BiH ne razmišlja. Naviknuti su da ne vide sebe.

Bio sam miran s tim, jer i generacija moja se nije vidjela i smatrao sam da tako treba da bude. Bio sam miran i stopljen sa svojom generacijom, sa gomilom i ponašao se kao oni, jeo kao oni, trčao kao oni…, razmišljao kao oni. Ljudi u Brčkom više nemaju poređenja i nije im omogućeno da obavljaju funkciju pozitivnog poređenja. Sposobnost procjene živi u kanalima nemogućnosti i nesposobnosti. Iskreni, pravi Brčaci i Brčanke ne vide se u ogledalu, jer u 40 godinama stupili u brak, u 40 godina prohodali, u 40 godinama naučili slova, u 40 godinama još na birou, u 40 godinama nesposobni za ništa, u 40 godinama niko ih neće osim političkog kruga…, a mnogi su se i prodali”.

Buduće civilizacije smijati će se današnjem vremenu

Kriminal, korupcija, laž, licemjerstvo, ljudi sa šest lica, gubitak osjećaja za perspektivom, nepostojanje budućnosti u trenutku razmišljanja itd. sve je to što normalne Brčake i Brčanke tjera iz ove, realno gledajući, novčano bogate zajednice.

Imaš novac, imaš dobar geografski položaj, imaš posebne ovlasti, a da u ovih 16 godina nisu ništa dugoročno i konkretno ponudili svojoj zajednici je katastrofa koja je čak i fenomen i zaslužuje da se konkretnije o tome izvrši kritički osvrt kako bi se naredne civilizacije ovog prostora smijale svemu ovome što se danas dešava.

Prihvatanje neobrazovanosti i polupismenosti

Neobrazovanost i polupismenost u Brčkom godinama dominira i oni koji su bili i koji su sada na vlasti imaju osjećaj da su najveći i najutjecajniji faktor. Taj osjećaj predao im je narod za šta danas i cijenu plaća. Zato danas imamo poremećene vrijednosti gdje nam nisu bitni naučnici, arhitekte, grafički dizajneri, umjetnici, stolari, elektroinženjeri svi oni koji doprinose tehnološkom i drugom razvitku civilizacije, države ili lokalne zajednice. U ovo nabrojano to sigurno nisu političari, nego oni koji svojim rukama kreiraju. Za primjer, onaj koji je izmislio olovku donio je napredak civilizacijama, a ne političar.

Građanin Distrikta sam traži da stiče obrazovanje bez truda, građanin Distrikta se ne bori za promjene, jer je naučen da ne misli svojom glavom. Dobili smo brčansku utopiju stopljenosti sa nametnutom obostranom podrškom.

Oni koji misle svojom glavom su nepoželjni, najteže im je, jer su u nevidljivim lancima okovani. Takvi više ne znaju šta ih čeka i šta da očekuju, jer je sve nepredvidljivo. Žive u egzenstencijalno stresno razarajućem okruženju i oni koji su u mogućnosti odlaze iz mjesta zvano Brčko distrikt BiH.

Odoh i ja druže, a Brčko brani ti!