Menu

NetzaPet 550x50

SvejeLakokadsiultra 900x70

A4EB5B4C FB04 444B AE9C 39C793F3E15C

Europska unija odobrila 14,2 milijarde eura za Balkan Istaknuto

 

Savjet Evropske unije odobrio je 14,2 milijarde eura iz treće komponente Instrumenata pretpristupne pomoći (IPA-III) za zemlje zapadnog Balkana i Tursku, koje će biti na raspolaganju do 2027. godine, a retroaktivno će se početi primjenjivati za projekte od 1. januara ove godine.

 

Formalno gledano, ovaj paket će biti usvojen tek nakon što ga, nakon što je to u utorak učinio Savjet, u nekoliko narednih dana izglasa i Evropski parlament, a posmatrači u Briselu očekuju da je to samo pitanje formalnosti, pišu Nezavisne.

 

Ono što je novina u odnosu na prvu i drugu komponentu IPA, koju je koristila i BiH, mnogo je izdašnija količina novca, ali i mnogo rigoroznija kontrola utrošenih sredstava.

 

 

Primjera radi, kako su Nezavisne novine pisale prije godinu dana, usvojene su odredbe o tome da će Evropska kancelarija za borbu protiv korupcije (OLAF) imati nadležnost da obavlja istrage u slučaju sumnji na zloupotrebe sredstava, a u slučaju BiH, iako to nije napisano u usvojenom tekstu, ali je "Nezavisnim novinama" još ranije potvrđeno, zahtijevaće se i novi zakon o javnim nabavkama, koji treba u potpunosti da bude usklađen s evropskim normama.

 

Iz samog iščitavanja teksta se na više mjesta može zaključiti da će EU iskoristiti razne mehanizme koji su joj na raspolaganju kako bi se spriječila zloupotreba i omogućilo da novac stigne do onih kojima je namijenjen.

Takođe, ono što je novo u odnosu na ranije komponente IPA, sredstva se neće doznačavati u skladu sa zahtjevima zemalja primateljica, već nakon što zemlje usklade svoje strategije i razvojne planove sa planovima EU, koji se odnose na zaštitu životne sredine, digitalizaciju i jačanje interneta, transportno povezivanje, programe za mlade, mala i srednja preduzeća, reformu javne administracije, kao i za borbu protiv korupcije i jačanje vladavine prava.

 

Drugim riječima, EU želi da ovaj novac bude iskorišten za one projekte koje je ona predvidjela u vlastitom razvoju do 2050. godine.

Iz Kancelarije EU u BiH rekli su Nezavisnim novinama da, kako bi Bosna i Hercegovina ostvarila koristi od pomoći iz IPA-III, ključne su cjelodržavne sektorske strategije za pripremu BiH za strateški okvir IPA-III.

"Takođe, važno je imati zrele prijedloge projekata za finansiranje. Kao što je pokazalo iskustvo u implementaciji prethodne pomoći EU, od ključne je važnosti imati odgovarajuće administrativne i ljudske resurse za implementaciju projekata", naveli su iz Kancelarije EU u BiH.

 

 

Podsjećanja radi, EU je poslije usvajanja Strategije za zapadni Balkan u februaru 2018. godine promijenila svoj kurs u odnosu na raniji period i najavila period značajnijeg angažovanja u regionu, što su i "Nezavisne novine" tada napomenule.

U pitanju je potpuna promjena kursa, s ciljem da EU preuzme vodeću ulogu u regionu u odnosu na druge konkurente, a za BiH ciljevi i planovi iz te strategije pretočeni su u 14 ključnih reformskih prioriteta koje je Evropska komisija usvojila povodom aplikacije BiH za članstvo u EU.

 

Iako su mnogi sumnjali da će EU taj teoretski dokument prenijeti u praksu, to se odobravanjem ovih sredstava pretače u praksu.

U Savjetu EU kažu da će doznačavanje pomoći biti bazirano na osnovu učinjenih konkretnih koraka i na osnovu principa ravnopravne zastupljenosti.

 

"Posebna pažnja će biti posvećena naporima u temeljnim reformama, kao što su vladavina prava i temeljna prava, demokratske institucije i javna administrativna reforma, kao i ekonomski razvoj i konkurentnost", rečeno je.

 

Što se tiče principa ravnopravne zastupljenosti, naglašeno nam je da će se voditi računa i o potrebama i o kapacitetima primatelja, kako bi se izbjeglo da neke zemlje ne dobiju dovoljno pomoći.

 

Izvor: Radio Sarajevo

Copyright (c) 2006-2020 portal InfoBrcko.com Sva prava zadržana. Sadržaji objavljeni na portalu InfoBrcko.com se mogu prenositi uz obavezno navođenje izvora i linka na orginalni tekst. info@infobrcko.com