Menu

5FA038EB 1C5B 431E AA22 C59B9442FCEF

IN MEMORIAM Fadil Ekmečić (1936-2022) Istaknuto

 

Umro je Fadil EKMEČIĆ u 87. godini u Parizu.

Tugujemo za sjajnim čovjekom zanimljivog života, humanistom i intelektualcem, dobrim bratom I rođakom, prijateljem, suprugom, ocem troje djece i petero unučadi...

 

Diplomirao je ekonomiju u Beogradu, radio u struci u Brčkom i Tuzli do 1968. godine kad iz privatnih razloga odlazi u Pariz i sa bratom Osmanom osniva i vodi knjižaru YugoFrance. Knjižara je bila
projekt mladosti, ali slična projektu osnutka prve privatne umjetničke zaklade u Brčkom pod imenom Fondacija Legat Ekmečić, koju sa bratom Mevludinom osniva 2017. godine, kad su obojica bila u
osamdesetim godinama... Bio je vlasnik jedinstvene knjižare YugoFrance koja je u središtu Pariza, u ulici Traversiere 55. u XII arondismanu djelovala od 1968. - 1993. godine. Rad knjižare je u kulturnim krugovima prilično poznat, kao pionirski pothvat jednog čovjeka koji je vođen ljubavlju za knjigom, pasijom, čežnjom i identitetom - samoinicijativno radio na promociji naše kulture i umjetnosti u Francuskoj!

 

U knjižari su se promovirala mnoga književna djela, te postavljale izložbe naših umjetnika. Bila je neformalno mjesto susreta mnogih istaknutih, pa i kontraverznih umjetnika koji su živjeli ili pohodili
Pariz kao što su Abdulah Sidran, Danilo Kiš, Ahmet Romić (Galerija Mona Liza) Morisette i Midhat Begić (prevoditelji Ive Andrica i Meše Selimovića na francuski jezik) Miroslav Mika Antić, Branko
Radičević, Jasna Šamić, Mirko Galić, Vladimr Veličković, Vuk Vučo, Emir Kusturica, Adil Zulfikarpašić…kao i brojni iseljenici i ekonomska migracija koja je tih godina živjela u Francuskoj.
Mnogi su ga opisali kao čovjeka bez radnog vremena, koji je sjedio za svojim velikim stolom u dnu knjižare u ulici Traversiere 55, okružen knjigama i slikama, neumorno radio i istraživao – i usput
prodavao knjige!

 

Uvijek je govorio da je sretan čovjek, premda biti knjižar nije unosno zanimanje, ali je jedino ono punilo njegovu dušu. Uz 30 000 naslova raznih izdavača i uvijek postavljenju likovnu izložbicu, te kafe
aparat koji je radio za sve goste - knjižara YugoFrance je odista bilo posebno mjesto susreta u središtu Pariza!

 

Uz svoj knjižarski rad Fadil Ekmečić je izdao mnogobrojna znanstvena djela o porijeklu jezika, Bosne, o odnosima Jugoslavije i Francuske, te Francuske i Bosne. Živeći u iseljeništvu, oženjen
Francuskinjom, dobro je razumio probleme manjinskih zajednica, razloge iseljavanja i migracija, te potrebu da se ljudi uklope u novu sredinu, ali istovremeno sačuvaju svoj identitet. A identitet se
čuva – vlastitom kulturom. O tome je javno govorio i često istupao kako bi osvijestio i zaštitio prava kulturnih manjina.

 

Kao autor je upisan u registar National Bibliotheque de France sa čak 7 znanstvenih dijela i priloga.

 

Najvažnije knjige Fadila Ekmečića su:
1. 100 godina Jugoslavena u Francuskoj / La Presence Yougoslave en France depus 100 ans. Paris
1981. – III toma
2. Prilozi za istoriju Jugoslavena u Francuskoj, Paris, 1988.
3. Bosanac Renne Peletier, Paris, 1985.
4. Pobuna Bošnjaka u Villefrancheu, Paris, 1997.
5. Križari u Bosni, Morsan sur Orge, 2004
6. Bosanski Bogobojažljivi, Morsang sur Orge, 1994.
7. Bosno – Kelti, Morsang sur Orge, 2006
8. Bosna u Francuskoj, Libraire Ekmečić, Paris, 1994.
9. Kratka popularna povijest Bosne / Adil Zulfikarpašić, Bosna i Bošnjaštvo, Libraire Ekmečić, 1994.
10. Povijest ili pripovijest o prastaroj Bosni, Vaux sur Mer, 2005.
11. Kaleidoskop I i Kaleidoskop II, Libraire Ekmečić, 1990.
12. Bosanski slikari u Parizu, Vaux sur Mer, 2008.
13. Fadil Ekmečić knjižar u Parizu, rokovnici i dnevnici od 1990. – 1994.( 5 knjiga)
14. Mnogobrojni feljtoni i izvadci iz navedenih knjiga koji su izlazili u periodu 1998. – 2004. u Oslobodjenju

 

Napisao je značajne knjige koje populariziraju Francusku i Francuze, npr 'Bosanac Rene Pelletier' koji je bio francuski ambasador i osnivač Institut Francaise u Sarajevu, zaljubljenik u Bosnu koji je kroz svoj publicistički rad puno učinio za njenu popularizaciju. 'Pobuna Bošnjaka u Villfrancheu' iznimno djelo koje su obrađivali mnogi historičari, ali uvidom u francuske arhive jasno je vidljivo da su pitanju bili upravo Bošnjaci. '100 godina Jugoslavena u Francuskoj' - opsežno djelo u 4 toma koje opisuje sve značajne ljude koji su bili u Francuskoj, razloge, povode i odnose bivše države sa Francuskom kroz presjek migracijskih pokreta.

 

Bio je iznimno aktivan za vrijeme zadnjeg rata u organizaciji mirotvornih i humanitarnih pokreta.
Sudionik na izborima za francuski parlament 1993. godine na tkz. Listi za Sarajevo sa uglednim bosanskim i francuskim intelektualcima, jedan od njih je Bernard Henri Levyije, kako bi skrenuo pozornost na rat u Bosni i mogućnost internacionalizacije i rješenja njenog zamršenog problema.
Knjižara je organizirala prikupljanje i dovoz humanitarne pomoći za Bosnu pod imenom Brod za Bosnu. Tokom rata, iz razumljivih razloga i rata u Jugoslaviji, knjižara mijenja ime i programski sadržaj
u Libraire Ekmečić i nastavlja sa istraživačkim, promotivnim i izdavačkim radom koji je primarno vezan Bosnu i bosansko pitanje u novonastalim ratnim procesima.

 

Priključuje se agendi Adila Zulfikarpašića, velikog donatora i osnivača Bošnjačkog instututa u Zurciha, a potom u Sarajevu, za kojeg radi na uređenju biblioteke Bošnjačkog instituta koji u važnom trenutku uništenja Bosne i Hercegovine vraća samopouzdanje i vjeru u vlastito postojanje i nacionalnu vrijednost. Brat Mevludin Ekmečić je također bio član Senata Bošnjačkog instituta u Sarajevu,
formirao i uredio bogatu galeriju sa djelima respektabilnih bosanskih umjetnika.

 

Odlaskom u penziju nastavio je raditi i istraživati. Brčkom je ostavio malu, ali raritetnu biblioteku od 200 francuskih knjiga i autora koji su pisali o Bosni na francuskom jeziku, koja se sada nalazi u
Fondaciji Legatu Ekmečić, kao i njegova ostala istraživanja i knjige. Njegovu privatnu biblioteku obitelj još uvijek, polako prenosi iz Pariza i Royana u Brčko, a u pripremi je i knjigu o knjižari YugoFrance, koju uskoro izdajemo.

 

Sa bratom Mevludinom je osnovao 2017. prvu privatnu umjetničku zakladu pod imenom Fondacija Legat Ekmečić u Brčkom koju vodi njegova kćer Sela Ekmečić Tecilazić. U Fondaciji se nalazi veliki broj umjetnina i skulptura članova ove darovite obitelji - djela Mevludina Ekmečića Ekmeka, akademskog slikara, Seada Ekmečića, akademskog kipara, Mirze Morić, akademskog kipara koji živi u Parizu, kao i mnogi drugi iz te obitelji koji su se potvrdili u književnosti – Osman Ekmečić, pisac Romansirane hronike Brčkog Most i sudbine, Ešref Ekmečić, vrsni bosansko-hercegovački novinar i također autor nekoliko knjiga.

 

Više niko od braće i sestara Ekmečić nisu među živima, ali rodnom gradu su ostavili najbolji dio svih, kroz instituciju za koju Brčko još uvijek nema interesa niti razumijevanja...

 

Neka mu je laka zemlja - bosanska i francuska, dvije zemlje koje je toliko volio...

Copyright (c) 2006-2020 portal InfoBrcko.com Sva prava zadržana. Sadržaji objavljeni na portalu InfoBrcko.com se mogu prenositi uz obavezno navođenje izvora i linka na orginalni tekst. info@infobrcko.com