Hoće li Amerikanac predvoditi novu tranziciju BiH koja znači prigušivanje OHR-a? ^Istaknuto

Iako zvanična odluka još nije donesena, u diplomatskim krugovima već se govori o mogućim kandidatima i budućem pravcu djelovanja Ureda visokog predstavnika (OHR).

Među političkim akterima u Republici Srpskoj unaprijed se osporava legitimitet eventualnog novog visokog predstavnika ukoliko njegov izbor ne bude potvrđen u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik ponovio je stav da visoki predstavnik mora biti izabran dogovorom potpisnica Dejtonskog sporazuma i potvrđen u Vijeću sigurnosti UN-a, tvrdeći da PIC nema formalnu nadležnost definisanu Dejtonskim sporazumom.

Međutim, praksa međunarodne zajednice od uspostavljanja OHR-a pokazuje drugačiji model. Sve dosadašnje visoke predstavnike imenovao je upravo PIC, odnosno njegov Upravni odbor, dok potvrda u Vijeću sigurnosti UN-a nije bila formalni uslov za stupanje na dužnost. Tu praksu je 2023. godine potvrdio i generalni sekretar UN-a Antonio Guterres, u odgovoru članici Predsjedništva BiH Željki Cvijanović, navodeći da je PIC relevantno tijelo za imenovanje visokog predstavnika u BiH.

Posljednje izjave američkih zvaničnika otvorile su pitanje mogućeg redefinisanja uloge OHR-a u Bosni i Hercegovini. Ambasadorica SAD-a pri UN-u Tammy Bruce poručila je da međunarodna zajednica očekuje postepeni prijenos odgovornosti na domaće institucije.

"Jednog dana više neće biti potrebe za ovakvom ulogom", izjavila je Bruce, naglašavajući da se razmatra nova faza odnosa međunarodne zajednice prema BiH.

Također je navela da SAD ima svoje kandidate koje preferiraju, ali da će ih sve PIC evaluirati.

"Poslušat ćemo sve prijedloge, ali imamo i svoje kandidate, ako bude potrebno. Nema dovoljno vremena, moramo osigurati da novi visoki predstavnik dođe do kraja juna kako bi se osigurala stabilnost do održavanja Općih izbora u oktobru", dodala je.

Ipak, takve poruke ne znače automatski početak zatvaranja OHR-a. Za gašenje Ureda visokog predstavnika i dalje formalno važi program poznat kao "5+2", koji uključuje ispunjavanje niza političkih i institucionalnih uslova, među kojima su rješavanje državne i vojne imovine, fiskalna održivost države, jačanje vladavine prava te pozitivna procjena političke situacije u BiH od strane PIC-a. Većina tih uslova do danas nije u potpunosti ispunjena.

Hoće li Amerikanac preuzeti OHR?

Posebnu pažnju izaziva mogućnost da prvi put na čelo OHR-a dođe američki diplomata. Do sada su svi visoki predstavnici dolazili iz evropskih zemalja, uključujući Njemačku, Austriju, Veliku Britaniju, Švedsku, Španiju i Slovačku.

U tom kontekstu sve češće se spominje ime Louisa Crishocka, trenutnog prvog zamjenika visokog predstavnika i supervizora za Brčko distrikt.

Crishock je tokom posljednje dvije godine imao aktivnu diplomatsku ulogu u BiH, uključujući razgovore sa političkim liderima i angažman u pitanjima funkcionisanja Brčko distrikta. Kao dugogodišnji američki diplomata i zvaničnik State Departmenta, smatra se osobom dobro upoznatom s političkim prilikama u zemlji.

Ipak, za sada nema zvanične potvrde da je upravo on kandidat kojeg preferira Washington.

Dio diplomatskih i političkih krugova već duže vrijeme spekuliše da bi upravo administracija SAD-a mogla pokrenuti proces postepenog smanjivanja ovlasti OHR-a, posebno u slučaju procjene da domaće institucije mogu preuzeti veći stepen odgovornosti.

Međutim, permanentna politička kriza, česte blokade institucija i otvoreni sporovi oko nadležnosti države pokazuju da međunarodna zajednica još ne vidi uslove za potpuno zatvaranje OHR-a.

Zbog toga je vjerovatnije da bi novi visoki predstavnik mogao imati mandat postepene tranzicije i vidljivog smanjenja međunarodnog intervencionizma, a ne brzog gašenja OHR-a.