Bijeljina i Semberija bile čuvene po trkaćim konjima: Čeka se izgradnja novog hipodroma ^Istaknuto

Bijeljina i Semberija još prije više od stotinu godina bila su čuvene po uzgajivačima trkaćih konja, po dobrim galoperima, džokejima i zaljubljenicima u konjički sport i konjičke trke.

Uzgajivača trkaćih konja u Semberiji sve je manje, ali još uvijek ima mnogo zaljubljenika u konjički sport, koji na konjičke trke redovno idu u Šabac, Beograd, Požarevac, Gradačac i druge gradove u kojima postoje hipodromi.

Prve trke 1897.

Hroničari pamte da je još davne 1893. godine bijeljinski odgajivač rasnih trkaćih konja, Salihbeg Salihbegović, veleposjednik iz Bijeljine, učestvovao u konjičkoj trci od Bihaća do Sarajeva. Prve konjičke trke u Bijeljini organizirane su u augustu 1897. godine i privukle su veliki broj učesnika iz Semberije i Mačve.

Konjičke trke u Bijeljini organiziraju se skoro svake godine tokom augusta na hipodromu „Obrijež“, četiri kilometra udaljenom od grada, na magistralnom putu Bijeljina – Tuzla.

To je hipodrom, ustvari, samo po nazivu i imenu, jer je riječ o poljani veličine tridesetak hektara, na kojoj oni istinski zaljubljenici u konjički sport, okupljeni oko Konjičkog kluba „Semberija“, svake godine dovedu najbolje galopere i džokeje iz regiona. Ne izostaje ni masovna podrška publike, koja uživa u trkama dobrih galopera.

Naime, već nekoliko godina aktuelna je priča o izgradnji modernog hipodroma u Bijeljini, ali se do danas nije odmaklo dalje od ideje.

Sportski kompleks

Stevo Mesarović, koji je svojevremeno obavljao i funkciju predsjednika Konjičkog kluba „Semberija“, kaže da je ideju o izgradnji modernog Sportsko-rekreativnog kompleksa ”Hipodrom” na lokalitetu Hase – Brijesnica predstavio javnosti krajem maja 2011. godine.

– Naša ideja bila je da uključimo zainteresirane donatore i da uz pomoć IPA fondova za prekograničnu saradnju, uključujući i Konjički klub ”Mačva” iz Bogatića, izgradimo moderan sportsko-rekreativni kompleks, uz koji bi bila izgrađena i staza zdravlja, dužine od 1,5 kilometara, koja bi jednim dijelom vodila i kroz bukovu i borovu šumu. Od lokalne zajednice dobili smo saglasnost na korištenje tog zemljišta na period od 20 godina, što nije odgovaralo potencijalnim investitorima. Tražili su rok od najmanje 50 godina. Zbog nemogućnosti usaglašavanja dokumentacije na lokalnom i entitetskom nivou, odustao sam od te funkcije i tog angažmana – kaže danas Stevo Mesarović.

Ideja o izgradnji modernog hipodroma u Bijeljini očigledno nije odmakla dalje od početka i ostala je još uvijek samo pusta i nerealizirana želja nekolicine istinskih zaljubljenika u konjički sport.

(Lj. Ljubojević/Faktor.ba)