Menu

Odricanje od bh. politike, ne od države Istaknuto

bih-zastava-odlazak-ap-mainHiljade osoba rođenih u BiH odrekli su se državljanstva kako bi postali državljani drugih zemalja Europe.

 

Piše: Ibrahim Sofić

 

„Novinar, trebaš razlikovati nešto. Nismo se mi Bosne odrekli jer smo je se zasitili, jer nam je dosta problema, već da djeci koja su nam se rodila ovdje osiguramo bolje sutra. A i da možemo bolje pomoći našim ljudima, kako ovdje kad dođu, tako i 'dole', u Bosni.“

 

Ovo je jedan od odgovora, a dosta ih je imalo sličnu notu, na pitanje zašto se neko odrekao državljanstva Bosne i Hercegovine i prihvatio državljanstvo neke druge europske države. Prema podacima Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine, od 1996. godine se 71.321 osoba se odrekla bh. državljanstva, a u ovoj godini to je uradilo više od 2.130 osoba.

 

Brojne su poznate ličnosti iz ove države odlučile sebi olakšati život, da li zbog boravka, klupske politike (u sportu) ili mogućnosti posjedovanja nekretnine, te prihvatiti državljanstvo one zemlje u kojoj žive i rade. Bosna i Hercegovina sa nekim državama ima sporazum o dvojnom državljanstvu, ali to ne rješava u potpunosti njihov status.

 

„Ljudi pogrešno tumače kada misle da su se osobe, koje su se odrekle bh. državljanstva, odrekle i Bosne. To nije tačno. Ja kažem da sam presretan i mnogo bogat, jer imam dvije domovine. Moje dijete također. Isto kao što majka voli svoje dvoje djece istom snagom, tako i čovjek može da voli dvije zemlje i dva grada. I super je osjećaj, jer gdje god ideš, ideš kući“, kaže Nermin Isanović, Bosanac koji, zbog daljeg obrazovanja, živi i radi na relaciji Austrija – Velika Britanija.

 

Na pitanje zašto se ljudi odlučuju na ovaj korak, on izdvaja:

 

„Tri su glavna razloga: 1. mogućnosti u obrazovanju, 2. da mi dijete ne bude stranac u rođenom gradu i 3. mogućnost aktivnog učešća i političkom i društvenom životu ovdje.“

 

Neformalni razlozi

 

Iz Ministarstva civilnih poslova navode kako se u procesu odricanja državljanstva ne traže razlozi za to činjenje, već samo potvrda kako će ta osoba dobiti drugo državljantvo. Dodaju kako u neformalnim razgovorima ljudi navode kako se bh. državljanstva odriču zbog prava na posjedovanje nekretnina, lakšeg studiranja i putovanja, te sigurnijeg radnog statusa.

 

„Prije uzimanja austrijskog državljanstva, imao sam pravo trajnog boravka koje omogućava gotovo ista prava kao i državljaninu, osim prava na glasanje i prava na rad u državnoj službi. Međutim, kako uz posao radim i na stručnom usavršavanju van Austrije, tj. u Velikoj Britaniji, za mene su, što se školarine tiče, važila ista pravila kao i za svakog Bosanca“, navodi sagovornik Al Jazeere.

 

On je školarinu, umjesto 4.000 funti kao domaći student (sa teritorije EU), plaćao 12.000 funti godišnje. Svaki odlazak u Britaniju zahtijevao mu je i vađenje vize, što je velikom broju ljudi poznato kao „živa trauma“.

 

„U principu, imao sam preko 9.000 funti više troškova godišnje sa bosanskim, nego sa austrijskim državljanstvom. Dalje, ako objavljuješ naučni rad sa bh. državljanstvom nema nikakve podrške, a objavljivanje na naučnim konferencijama košta.“

 

Pored ove obrazovno-finansijske strane, na njegovu odluku utjecalo je i rođenje djeteta u Austriji, te mogućnost društveno političkog angažmana.“

 

„Dijete mi je rođeno tu i kako djeca mogu dobiti državljanstvo samo na osnovu roditelja, nisam želio da mi dijete bude stranac u rođenom gradu. Treći razlog zašto sam uzeo državljanstvo je mogućnost da se uključim u lokalnu i politiku na državnom nivou. Ja više BiH mogu pomoći kao državljanin Austrije u Austriji, nego kao Bosanac. Ovako mogu direktno da utičem na poboljšanje statusa naših ljudi koji ovdje žive ili koji ovdje dolaze. Mi također imamo šansu da austrijskom društvu predstavimo potencijalni ulazak BiH u EU kao pozitivnu priču.“

 

Odriču se politike

 

Ističe kako je jako bitno skrenuti pažnju na veliku količinu patriotizma bh. dijaspore prema BiH.

 

„Ljudi se kroz odricanje bh. pasoša većinom odriču bh. politike, ali BiH nikako.“

 

Tako potvrđuju i drugi sa kojima smo komunicirali kroz grupe na društvenoj mreži Facebook. Nerado otkrivaju identitet jer ne žele neosnovano etiketiranje i prozivanje. Kažu kako se bh. državljanstva nisu odrekli zbog želje da izgube bh. indentitet i veze sa domovinom, već kako bi bili sigurni zbog višestruke krize.

 

„Prvo, tu je kriza sa izbjeglicama. Mi smo to već prošli, znamo da je teško tim ljudima. Ipak, moramo misliti na svoju djecu, lakše im je sa austrijskim, njemačkim ili nekim drugim papirima“, govori jedna Sarajka sa trenutnom adresom u centralnoj Njemačkoj.

 

Jedan rođeni Zeničanin, koji je također u Njemačkoj, dodaje:

 

„Ove države su nam dale sve da budemo ljudi, da možemo zaraditi za svoje porodice, bilo da su one ovdje sa nama ili u Bosni. Sa druge strane, bh. političari sve daju od sebe da bude bolje – ali za njih i njima bliske. Za ostale, prosperitet se trenutno ne nadzire. Pa, više se radi da se pomogne psima lutalicama u Sarajevu, nego penzionerima kojima penzija dolazi tek krajem mjeseca.“

 

Nastavak trenda

 

Kako se navodi iz Ministarstva civilnih poslova, najčešće se odricanje vršilo radi sticanja državljanstva Njemačke, Austrije, Slovenije, Norveške, Danske, Češke, Srbije, Hrvatske, Crne Gore. Danska je u međuvremenu donijela novi zakon po kojem ne traži odricanje.

 

Taksa za odricanje od državljanstva je 800 KM (nešto više 400 eura).

 

Trend odricanja bh. državljanstva će se vjerovatno nastaviti obzirom na podatke objavljene ove sedmice da je više od 150.000 mladih napustilo Bosnu i Hercegovinu u potrazi za boljim uvjetima života.

 

Česti su oglasi iz država Europske unije kojima se traže mladi ljudi sa Balkana koji imaju obrazovanje, znaju jezik koji je potreban u datoj državi i žele raditi i napredovati.

 

Uprkos brojnim obećanjima, najavama reformi i otvaranju velikog broja radnih mjesta - BiH sve više ostaje bez svojih državljana koji se nje ne odriču, samo onih koji je vode.

 

Izvor: Al Jazeera

Copyright (c) 2006-2020 portal InfoBrcko.com Sva prava zadržana. Sadržaji objavljeni na portalu InfoBrcko.com se mogu prenositi uz obavezno navođenje izvora i linka na orginalni tekst. info@infobrcko.com