Datum koji je označio početak genocida u Bosni i Hercegovini: Zbog čega Bošnjacima smeta 9. januar ^Istaknuto

Umjesto da Narodna skupština RS-a ispoštuje odluku i izmijeni sporni član, uslijedila je priprema za referendum na kojem građani trebaju odgovoriti na pitanje da li podržavaju da se 9. januar slavi kao Dan RS-a.

Deveti januar 1992. godine dan je kada je Skupština srpskog naroda u BiH usvojila Deklaraciju o proglašenju republike srpskog naroda BiH, koju potpisuje osuđeni ratni zločinac Momčilo Krajišnik.

– Na područjima srpskih autonomnih regija i oblasti i drugih srpskih etničkih cjelina u BiH, uključujući i područja na kojima je srpski narod ostao u manjini zbog genocida koji je nad njim izvršen u drugom svjetskom ratu, a na osnovu plebiscita održanog 9. i 10. novembra 1991. godine, na kojem se srpski narod izjasnio za ostanak u zajedničkoj državi Jugoslaviji, osniva se i proglašava Republika srpskog naroda BiH – navodi se u članu 1. ove deklaracije, dok se u članu 2. navodi da se “Republika nalazi u sastavu Savezne države Jugoslavije kao njena federalna jedinica”.

Teritorijalno razgraničenje sa političkim zajednicama drugih naroda BiH, navodi se u članu 3, kao i razrješenje drugih međusobnih prava i obaveza izvršit će se mirnim putem i dogovorno, uz uvažavanje etničkih, historijskih, pravnih, kulturnih, ekonomskih, geografskih, komunikacionih i drugih bitnih kriterija i uz poštovanje principa i pravila međunarodnog prava.

U članu 5. piše da će se ustavom Republike garantirati puna ravnopravnost i jednakost naroda i građana pred zakonom i zaštita od bilo kojeg oblika diskriminacije.

– Sjedište organa Republike je u Sarajevu. Organi vlasti dosadašnje SRBiH predstavljat će zajedničke organe nacionalnih zajednica u prelaznom periodu, do konačnog teritorijalnog razgraničenja i razrješenja drugih prava i obaveza – navodi se, između ostalog, u Deklaraciji.

Mujo Hadžiomerović, šef Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS-a, čiju je apelaciju o povredi nacionalnog interesa kod organiziranja referenduma o Danu RS-a nedavno odbio Ustavni sud entiteta, kazao je da je “kukavički od Milorada Dodika da se krije iza referenduma i kolektivne odgovornosti za neprovođenje odluke Ustavnog suda BiH”.

– To je kukavički čin. To što je izjavio da je izdvajanje Srebrenice iz RS-a prazna priča, mi njemu poručujemo da je to njegova prazna priča – kazao nam je Hadžiomerović, navodeći da su Bošnjaci itekako svjesni šta je bilo 9. januara.

Ističe da je nakon ovog datuma i usvajanja Deklaracije uslijedilo “krvoproliće i genocid nad Bošnjacima”.

– Posebno smo oprezni kad se radi o toj Deklaraciji. Kada bi se Bošnjaci vodili Deklaracijom i kada bi koristili i zloupotrijebili građane, mi bismo mogli praktično tražiti da se izdvoje sve općine u kojima je počinjen genocid. Mi moramo ljude podsjetiti na Deklaraciju i na ono šta je ona nama donijela – kazao nam je Hadžiomerović.

Krsna slava

U svom zahtjevu za ocjenu ustavnosti Dana RS-a, Izetbegović je početkom 2013. godine naveo da se 9. januar proslavlja kao datum isključivo vezan za srpski narod, pri čemu se priređuju crkvene svečanosti proslave ovog praznika.

Istakao je i da se praksa slavljenja ovog datuma kao Dana RS-a pretvorila u službeno, institucionalno obilježavanje krsne slave, odnosno vjerskog praznika Svetog Stefana, što se protivi principima sekularizma i pluralnosti utemeljenih na Ustavu BiH.

(S.K./Faktor.ba)