Najstariji srednjovjekovni grad u BiH: O staroj tvrđavi niko ne brine ^Istaknuto

Jedna od najočuvanijih srednjovjekovnih tvrđava u Bosni i Hercegovini je ona u Srebreniku. Pisani tragovi govore da se stari grad Srebrenik prvi put spominje 15. februara 1333. godine, a značajno je istaći da je bio i dom bosanskog bana Stjepana Kotromanića sve do njegove smrti 1353 godine.

Tog datuma, 15. februara, u Srebreniku bosanski vladar ban Stjepan II primio je delegaciju Dubrovačke republike i tom prilikom potpisao jedan veoma važan ugovor, važan sa aspekta međunarodnopravnih odnosa – kaže za Faktor profesor Edin Mutapčić.

Gubitak na značaju

U vojničkom smislu, stari grad Srebrenik će doći do izražaja i tri decenije kasnije. Naime, u borbi za svoj miraz mađarski kralj Lajoš 1363. godine je krenuo u vojni pohod na Bosnu s ciljem da prodre u njenu unutrašnjost. Prvo je doživio poraz kod grada Sokol na Plivi, a zatim i pod zidinama Srebrenika.

- Srebrenik i u narednom periodu predstavlja značajnu odrednicu u bosansko-ugarskim odnosima. Srebrenik će jedno vrijeme biti pod ugarskom vlašću, međutim padom srednjovjekovne bosanske države i Srebrenik je kratko došao pod osmansku vlast. No, već 1464. godine, tadašnji mađarski kralj Matija Korvin uspio je, između ostalog, zauzeti i Srebrenik. On je činio jednu predstražu daljnjem osmanskom osvajanju i tako će biti sve do kraja druge decenije narednog, 16. stoljeća – govori Mutapčić.

Nikada nije imao status kasabe, kaže Mutapčić, nego mu je ostao status varoši, urbanitet nestaje i sve više poprima oblike ruralne sredine i takav će ostati sve do sredine 20. stoljeća, kada se četiri kilometra na udaljenosti od starog grada Srebrenika, u dolini rijeke Tinje razvija jedan novi centar, današnji grad Srebrenik koji, zahvaljujući prije svega pruzi Brčko – Banovići, a zatim i putu Županja – Tuzla – Sarajevo, dobija na značaju.

Neiskorišteni turistički potencijal

Prije više od pola stoljeća Hamdija Kreševljaković je konstatirao dvije značajne odlike Srebrenika: da je to jedan od najutvrđenijih, ali i jedan od najočuvanijih bosanskohercegovačkih srednjovjekovnih gradova. Upravo činjenica o nestanku urbaniteta u neposrednoj blizini starog grada pozitivno je uticala da ova utvrda ne bude predodređena za izvor kamena za neka bliža naselja, a što se dogodilo sa mnogim našim gradovima.

Uprkos svemu ovome, stari grad Srebrenik nije iskorišten u kapacitetu koji posjeduje. Nedostatak infrastrukture, počevši od mokrog čvora, prilaznog puta i mnogih drugih elemenata ne čine ovaj stari grad privlačnim turističkim mjestom.

- Nadam se da će uskoro biti volje da ovaj neprocjenjivi biser, jedan od najznačajnijih spomenika, bude ne samo nešto u čemu će rijetki posmatrači uživati, nego da će to biti turistički raj koji će stanovništvu ovog područja donositi i ekonomsku dobit. Međutim, do tog trenutka potrebno je mnogo raditi – kaže na kraju razgovora za Faktor Edin Mutapčić.

(A. Dedić/Faktor.ba)