Mešković i Alagić najavili tužbu protiv BiH, FBiH, RS i Brčko distrikta ^Istaknuto

Na ovo su se, kako su danas rekli, odlučili nakon presude Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu iz 2016. u predmetu "Cindrić i Bešlić protiv Hrvatske".

U njoj su hrvatski državljani Alojz Cindrić i Katarina Bešlić dobili presudu protiv Republike Hrvatske zbog ubistva roditelja, ali im je naloženo da plate troškove suda u iznosu od 6.000 konvertibilnih maraka (KM). Zbog visokih troškova pravobranilaštva, Cindrić i Bešlić podnijeli su apelaciju Evropskom sudu za ljudska prava koji je aplikantima dosudio pravičnu naknadu od 11.000 eura.

Evropski sud naveo je u presudi da je "nalaganje aplikantima da snose troškove zastupanja države - neproporcionalan teret".

- Prošle sedmice smo dobili predmet građana iz Republike Hrvatske koji su tužili državu jer nije poduzela mjere da istraži smrt njihovih roditelja. Hrvatska je naložila aplikantima da plate troškove suda kao i kod nas, to je bilo više od 6.000 KM, ali su se žalili sudu u Strasborugu. Naložio je Hrvatskoj da ne može biti toliko rigorozna, da se ne može držati sto posto pravila 'ko je kriv plaća troškove', i donijeli su presudu da se po 11.000 eura isplati aplikantima za odštetu. Kod nas veliki dio logoraša mora plaćati sudovima troškove suda i pravobranioca - rekao je Mešković.

Prema njegovim riječima, logoraši iz BiH koji podnose tužbe za reparaciju, snose velike sudske troškove.

Logoraši sa područja BiH od 2007. godine aktivno podižu tužbe za naknadu nematerijalne štete od države. Ustavni sud BiH je 2004. godine donio presudu gdje kaže da nema zastare u tužbama logoraša, da bi isti sud 2014. godine donio rješenje da je u pitanju zastara.

Mešković tvrdi kako je osnov za pokretanje tužbi logoraša - presuda Ustavnog suda iz 2004, kao i nepostojanje zakona o pravima žrtava torture.

- Ohrabreni presudom Evropskog suda u korist aplikanata hrvatskih građana koji su tužili državu za naplatu nematerijalne štete, mi ćemo tužiti BiH i entitete - naglasio je Mešković

Damir Alagić, advokat iz Sarajeva koji zastupa logoraše u predmetima po tužbama za naknadu nematerijalne štete, ističe kako je pomenuta presuda iz Strasbourga dobar primjer kako da "država bude fleksibilnija u pristupu prema svojim građanima".

- Pokušat ćemo dokazati da nema zastare na osnovu rezolucije UN-a, ali postoji jedan propust koji zaboravljamo - neprocesuiranje ratnih zločina na prostoru BiH. Postoje spiskovi ljudi koji su proveli vrijeme u logorima, mislimo da jedan od načina borbe koji imamo da podnesemo tužbu protiv BiH, Republike Srpske, Federacije BiH i Distrikta Brčko zbog neprocesuiranja ratnih zločina. U ovoj su državi zatvarani ljudi bez obzira na vjeru i naciju, na svim prostorima u BiH, ovdje je na svima nama da im pokušamo dati moralnu satisfakciju. Da spasimo ono što ti ljudi imaju, da im se to nakon 20 godina ne vraća kao bumerang. Ako ovakva praksa bude, mi ćemo ići sa tužbom protiv BiH, RS, FBiH i Distrikt Brčko zbog neprocesuiranja ratnih zločina - naglasio je Alagić.

Zakon o pravima žrtava torture u BiH prvi put od kraja rata u BiH 2014. godine ušao je u parlamentarnu proceduru, ali je odbijen jer ga nisu podržali zastupnici iz Republike Srpske. Kroz takav zakon logoraši bi bili prepoznati kao društvena kategorija, bio bi utvrđen i njihov broj te regulisana memoralizacija stratiša.

U Savezu logoraša BiH nadaju se da će zakon ove godine biti usvojen.

- Zakon je već trebao biti usvojen, želim da vjerujem da će zakon ove godine biti usvojen gdje će svakako imati svoju funkciju, ne novac, već funckiju sprečavanja ponavljanja. U tom zakonu mi bismo imali satisfakciju, znali bismo koliko ima logoraša, jednom za sva vremena da popišemo mjesta gdje su ljudi zatvarani, gdje su vršene egzekucije, i memoralizacija - da budu obilježena mjesta gdje su ljudi ubijani - rekao je Mešković.

Na teritoriji BiH je, prema podacima Saveza logoraša u BiH, tokom rata u BiH bilo 657 logora kroz koje je prošlo više od 200.000 zarobljenika. Skoro 30.000 logoraša je ubijeno ili se još uvijek vode kao nestali. U sudskom sporu protiv bh. entiteta Republika Srpska i Federacije BiH trenutno je više od 30.000 logoraša zbog tortura u logorima tokom perioda 1992. - 1995.

(Faktor.ba/Foto: Anadolu Agency)