Ekonomisti - kome vjerovati i koga slijediti? ^Istaknuto

Piše: Dženan Kulović

Prije nekoliko godina ugledni poslovni časopis Harvard Business Review postavio je na naslovnici zanimljivo pitanje: Kuda ovo ide? Nema sumnje da je pitanje usmjereno ekonomistima. U vrijeme svjetske ekonomske krize često su zbijane pošalice na račun ekonomista. "Gdje se nađu dvojica ekonomista postoje tri mišljenja", ili "kada ekonomisti prognoziraju, podižu ugled astrologiji" - na vrhu su podugačkog niza pošalica koje su opisivale zbunjenost ekonomista u pokušaju da daju odgovor na ključne dileme kriznog perioda koji je zahvatio svijet.

Nekadašnji američki predsjednik Richard Nixon imao je nekoliko ekonomskih savjetnika, dobro poznatih stručnjaka. Slušajući njihove naočite savjete i elokventna izlaganja, navodno je uzviknuo: "Dajte mi jednorukog ekonomistu! Svi moji savjetnici govore: U jednu ruku…, ali u drugu ruku…".

Paralelno sa ekonomskom krizom i ekonomska teorija doživljava vrlo teško postojano razdoblje. U pokušaju da ukaže na postojanje egzistencijalnog paradoksa u kojem se nalazi ekonomska teorija i ekonomska praksa, ugledni kolumbijski ekonomista Diego Pizano napisao je vrlo zanimljivu knjigu lucidnog naziva, "Razgovor s velikim ekonomistima".

Pizano je bio ekonomski savjetnik kolumbijskog predsjednika između 1982. i 1986. godine. Predsjednik je Upravnog odbora Andskog univerziteta (Bogota, Kolumbija) i obavlja dužnost predsjednika Udruženja opšteg zakonika za zajednicu uzgajivača i proizvođača kafe (Bonn, Njemačka).

Tako, autor vrlo hrabro prezentuje i suočava ekonomiste različitog mentalnog sklopa i teorijskog promišljanja sa ciljem pronalaženja dijaloga koji će pomiriti egzistencijalni paradoks po kome niko ne može definisati svjetsku ekonomsku krizu, a svi mogu prepoznati svjetsku ekonomsku krizu. Kao rezultat tog pokušaja nastaje knjiga pisana u dijaloškom stilu - oblikom izražavanja koji se u 20. vijeku rijetko njeguje – kao najboljim istraživačkim mehanizmom.

Jaz između teorije i prakse

Knjiga sadrži niz dijaloga sa skupinom sedam međunarodno renomiranih ekonomista od kojih je pet nobelovaca (Friedrich Hayek, John Hicks, Nicholas Kaldor, Leonih Kantorovich, Joan Robinson, Paul Samuelson, Jan Tibengen) vođenim s namjerom pojašnjavanja savremene ekonomske teorije. U razgovorima dominiraju vrlo slobodni, ali nikako proizvoljni stavovi navedenih ekonomista koji više žele da ekonomiju učine čovječnijom nego što je žele učiniti vremenski osviještenom.

Kada jedna ekonomsko-dijaloška knjiga ispisana na više od 150 stranica teksta postane svjetski bestseler, to svakako predstavlja poseban kuriozitet za ekonomske sladokusce. Knjiga je prvi put objavljena na engleskom jeziku u Americi nekoliko godina ranije, a na našem govornom području pojavljuje se u izdanju zagrebačke i beogradske izdavačke kuće MATE nedavno.

Dominantna logika koja vodi čitaoca utemeljena je na autorovom opažanju udaljenosti između teorijskog razvoja ekonomije i njezine praktične primjenjivosti. Ovakva situacija je jasna svakom studentu ekonomije koji je kasnije bio u poziciji da oblikuje prijedloge u političkoj ekonomiji. Taj jaz između teorije i prakse, kako navodi autor u predgovoru ove knjige, očitiji je onima koji su u prilici opažati engleski fenomen iz prve ruke.

Posmatrano u povijesnom kontekstu, Engleska je iznjedrila najveći postotak najcjenjenijih ekonomista među kojima su mnogobrojni nobelovci. Međutim, ekonomski sistem ove zemlje nakon odluke o napuštanju Europske unije malo bi ko opisao idealnim. Taj paradoks je ravan paradoksu po kojem bi zajednica koja ima veliki broj kvalitetnih ljekara imala najbolesnije društvo.

Ovako opisana situacija potaknula je mnoge teoretičare i praktičare ekonomije da razmišljaju o evoluciji, metodama, problemima i perspektivama svog odabranog područja. Jer, kako su nas tvorci matematike i filozofi matematike naučili, da bismo neku disciplinu mogli vidjeti jasno, potrebno ju je posmatrati iz daljine.

Velika slika

Ono što danas nedostaje velikim ekonomistima, sasvim sigurno, jeste kreiranje velike slike. Parcijalni pristup razumijevanju ekonomske logike i rješavanja ekonomskih problema dovodi ekonomiste u situaciju podvojenosti – kome vjerovati i koga slijediti. Upravo je to nesumnjivo najveća preporuka ove knjige koju trebaju pročitati svi oni koje zanima ekonomija kao disciplina.

Prema ocjeni vodećih ekonomista, knjiga predstavlja važan dodatak literaturi iz ekonomije razotkrivanjem misaonih procesa pet dobitnika Nobelove nagrade za ekonomiju te dvoje ekonomista koji su je mogli dobiti, J. Robinson i N. Kaldora. Teza koja dominira knjigom sažeta je u rečenici Samuelsona koji smatra "da je poznati austrijski ekonomista J. Schumpter pogriješio u mišljenju da postoji vremenski raspored kada će kapitalizam nestati".

Iako se istraživanje u knjizi zasniva na odgovorima i činjenicama, Pizano vrlo uvjerljivo iznosi svoje viđenje budućnosti kao refleksiju na stavove autora iznesenih u knjizi. Poput Michela Houellebecqa, takođe francuskog autora nekoliko bestselera, Pizano se sam suočava sa dilemama o tome da li će svijetom vladati vrhunski brokeri, top menadžeri, obogaćeni preduzetnici, proizvođači nafte ili kineski bankari.

Da bi uspješno odgonetnuo zagonetku koja ga je godinama mučila, dao je sebi veliku zadaću. Projekat pisanja knjige Pizano je započeo u februaru 1976. godine tako što je napisao pismo profesoru Palu Samuelsonu, najutjecajnijem ekonomisti 20. vijeka. To pismo kasnije je bilo pismo preporuke za razgovor sa drugim ekonomistima koji nije bio ležeran razgovor, nego strukturiran dijalog.

Savremeni klasik

Poseban kvalitet knjige je jednostavnost pisanja što je svrstava u red savremenih klasika. Razgovori sa uglednim ekonomistima bacaju svjetlo na različite oglede koji se tiču evolucije ekonomije. Upravo je kao takva prijemčiva je i čitaocima koji nemaju posebna ekonomska znanja, što je dodatno čini vrijednim štivom.

U svakom slučaju, slagali se ili ne slagali sa tezama iznesenim u ovom vrijednom djelu, jedan je zajednički nazivnik oko kojeg zasigurno nema dileme: "Problem je golem i za njega ne postoji jednostavno rješenje". Iako je ovom rečenicom zaključio svoju studiju, potaknuo je i načeo je brojna pitanja današnjice o globalnim ekonomskim dešavanjima, koja nas odavno zbunjuju i šokiraju.

Uprkos brojnim zamjerkama na jednoj strani i velikim pohvalama na drugoj strani, ova knjiga je došla u pravo vrijeme te će se kao takva interpolirati među već postojeće tekstove ovih ekonomista koje smo čitali, učili ili predavali.

Međutim, knjiga daje priliku da te ekonomiste upoznamo saznajući kakav je bio proces njihovog razmišljanja, a ne njihove konačne misli. Knjiga će zasigurno otvoriti brojna druga pitanja koja – niti prihvaćena, niti odbačena - ostaju otvorena, baš kao i brojna druga pitanja savremene ekonomske doktrine.

Izvor: Al Jazeera