Vojska dobra za - referendum ^Istaknuto

Piše: Mladen Mirosavljević

Nijedan pripadnik Oružanih snaga Bosne i Hercegovine neće biti sankcionisan bez obzira na to što je izašao na referendum o 9. januaru, Danu Republike Srpske, koji je ranije Ustavni sud Bosne i Hercegovine proglasio nesustavnim, a referendum zabranio. To je kategorično izjavio Boris Jerinić, zamjenik ministrice odbrane Bosne i Hercegovine za upravljanje resursima, a sama tema našla se u žiži interesovanja medija u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska.

Tako se ponavlja priča o sasvim suprotnim stavovima o temeljnim državnim institucijama i oštrim međunacionalnim podjelama u njima. Samo bi naivan mogao pomisliti da se sve ono što se događa u bh. društvu i državi direktno ne odražava i na stanje u svim njenim organima, ustanovama i institucijama i da se takva situacija ne samo da nije promijenila od rata pa naovamo, nego je postala slična onoj neposredno prijeratnoj, odnosno onoj svježe poratnoj.

Svjedoci smo kako se veoma brzo slegla prašina oko zabrane učešća zaposlenicima Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine ovogodišnjoj komemoraciji 11. jula u Srebrenici, kad evo nove, ovaj put vezane za Oružane snage. I tada je bilo oštrih reakcija.

"Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Igor Crnadak treba podnijeti ostavku na ovu funkciju, zbog odluke kojom se predstavnicima Ministarstva vanjskih poslova zabranjuje učestvovanje u aktivnostima u vezi s organizacijom komemorativnog skupa u Potočarima 11. jula", poručio je tada načelnik Opštine Srebrenica Ćamil Duraković. Na to se, naravno, niko nije ni osvrnuo. Vidjećemo da li će se ista situacija dogoditi i ovaj put.

Jerinić - ‘pravi patriota’

Dok načelnik Zajedničkog štaba Oružanih snaga Bosne i Hercegovine Anto Jeleč smatra da su, zbog protivustavnog djelovanja pod istragom i vojnici koji su glasali na referendumu u uniformama Oružanih snaga i ako bude utvrđeno da je postojalo protivustavno djelovanje, biće sankcija, Jerinić poručuje da od toga nema ništa.

"Odgovorno tvrdim da nisu prekršili ni Ustav Bosne i Hercegovine, a ni zakone. Na prijavu se pokreće disciplinski postupak i ako će se kola slomiti na nedužnim vojnicima, koji časno obavljaju svoje obaveze, ja stojim iza svakog tog vojnika i ne dam da budu kažnjeni", kazao je Jerinić, koji će, naravno, nakon svega, skrenuti pažnju na sebe kao pravog patriotu i čvrstog zastupnika nacionalnih interesa.

Priču o pokretanju odgovornosti vojnika koji su glasali na referendumu pokrenuo je predsjedavajući Zajedničke komisije za odbranu i bezbjednost Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Sifet Podžić. Član iste te komisije iz Republike Srpske i poslanica Saveza nezavisnih socijaldemokrata Dušanka Majkić smatra da je čitava priča isforsirana kako bi se iz Oružanih snaga uklonila srpska komponenta, ne precizirajući šta pod tim uklanjanjem srpske komponente konkretno misli.

U svakom slučaju, kako god da se ta priča završi, a završiće se kao i sve ostale, po sistemu "tresla se gora - rodio se miš", ona je skrenula pažnju na mnogo bitnije stvari o kojima se u Bosni i Hercegovini ne govori otvoreno. Skrenula je pažnju na činjenicu da su Oružane snage jedna od tabu-tema o kojoj se rijetko raspravlja, sem ako je u pitanju nabavka, recimo, pašteta ili slične teme, kao što je stanje u kasarnama i oprema vojnika, dok one suštinske niko ne dotiče.

Dobra prilika za posao

Naprimjer, šta je bit postojanja Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, kao treće vojne sile na prostoru bivše Jugoslavije, iza Hrvatske i Srbije, a ispred Slovenije, ako su one sastavljene po istom onom sistemu po kojem se raspala vojska bivše države, Jugoslavije? Onog momenta kada se ta država počela raspadati po nacionalnim šavovima, po tim istim šavovima raspala se i tadašnja Jugoslovenska narodna armija. Po tom istom šablonu sastavljene su Oružane snage Bosne i Hercegovine, od Bošnjaka, Srba i Hrvata, a po istom principu sastavljen je i starješinski kadar.

Sve one tenzije koje se prelamaju kroz bosanskohercegovačko društvo i sve one suprotnosti i stavovi prema svim ključnim pitanjima ustrojstva Bosne i Hercegovine kao države odražavaju se i na pripadnike Oružanih snaga. Ili neko možda misli suprotno? Da u tim istim oružanim snagama vlada bratstvo i jedinstvo i da se te iste oružane snage ne bi raspale na isti onaj način kao što se raspala i bivša JNA ukoliko bi došlo do bilo kakvih međunacionalnih konflikata jačeg intenziteta.

“Vojska Bosne i Hercegovine, ovakva kakva je sada, samo predstavlja trošak i nema nikakvu stvarnu vrijednost. Ona niti može odbraniti zemlju od bilo kakvog spoljnog napada, niti se vidi bilo kakva prijetnja u budućnosti. Samim tim, vojska Bosne i Hercegovine gubi bilo kakav smisao” kazao je, još 2012. godine sada već bivši lider Srpske demokratske stranke Mladen Bosić, podržavajući tadašnju inicijativu entitetskog predsjednika Milorada Dodika o demilitarizaciji Bosne i Hercegovine, koja po njemu nije prepreka da Bosna i Hercegovina bude članica NATO-a.

Tadašnja predsjedavajuća Zajedničkom komisijom za odbranu i bezbjednost Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Dušanka Majkić rekla je da Oružane snage troše ogroman novac, a da nisu uspjele da odgovore osnovnim zadacima, zbog čega ih treba ukinuti.

Logično se onda postavlja pitanje koliko ko u Bosni i Hercegovini ozbiljno shvata njene Oružane snage, kao jednu od njenih temeljnih elemenata i da li, ustvari, jedino Bošnjaci ozbiljno shvataju postojanje Oružanih snaga i nešto što poistovjećuju sa državom Bosnom i Hercegovinom, kao sa svojom državom, smatrajući da im one itekako trebaju. Istovremeno Srbi i Hrvati, naprimjer, nemaju takav odnos prema Oružanim snagama, tretirajući ih jedino kao dobru priliku za zapošljavanje.

Solidna i sigurna plata

Vojna služba je jedan od najpoželjnijih poslova u Bosni i Hercegovini, a upravo su plata, koja je iznad prosječne i, znatno veća nego u većini oblasti u privredi, te sigurnost, s obzirom na to da se radi o državnom poslu, među glavnim razlozima što iz godine u godinu hiljade mladića i djevojaka šalju svoje biografije na javne oglase za prijem u Oružane snage, bez obzira na to što su se školovali za druge životne pozive. Vojničku uniformu prošle godine je dužilo 4.069 vojnika i skoro jednak broj podoficira i oficira, a prosječna plata zaposlenih u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine iznosi 902,03 konvertibilne marke (nešto više od 450 evra) i odnosi se na plate profesionalnih vojnih lica, od čina vojnika do čina generala.

Stanje i uslovi u kasarnama i drugim vojnim objektima su, međutim, poprilično loši, uprkos tome što je Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine najveći potrošač budžetskog novca. Ovaj resor godišnje troši blizu 300 miliona KM (oko 150 miliona evra), a najveći dio vojnog budžeta odlazi na plate, naknade i zakup objekata za smještaj.

Stav vlasti Republike Srpske godinama unazad je da ovolike Oružane snage nisu potrebne Bosni i Hercegovini i da je potrebno obaviti duboke rezove, ali se sa time ne slažu političari iz entiteta Federacija Bosne i Hercegovine. Tako se neslaganja bh. političara i najvećih i najuticajnijih stranaka oko ključnih pitanja već odavno prelamaju i preko Oružanih snaga, a najnoviji primjer oko referendumskog glasanja u Republici Srpskoj samo je jedna od ilustracija sveukupnog stanja u državi, koji će, već koliko sutra, prekriti neki novi događaji te vrste.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera