Najupečatljivije poruke preminulog lidera kubanske revolucije Fidela Kastra ^Istaknuto

-Uskoro ću napuniti 90 godina. Uskoro ću biti kao svi ostali. Svima će nam jednom kucnuti čas, ali ideje kubanskih komunista će ostati kao dokaz da na ovoj planeti, ako radite sa žarom i dostojanstvom, mogu da donesu materijalna i kulturna dobra koja su potrebna ljudskim bićima i da se za njih treba boriti i nikada od toga ne odustati - rekao je tada Castro.

Castrovo obraćanje tokom njegovog posljednjeg, ali i najdužeg javnog pojavljivanja poslije više godina, klicanjem je pozdravilo skoro 1.000 delegata koliko ih je bilo prisutno na kongresu.

Harizmatični "El Komandante", kako su ga Kubanci zvali, između ostalog je bio poznat i po svom govorništvu pri čemu je višesatnim govorima dizao na noge kubanski narod, ali se i oštro suprotstavljao Zapadu, a govorio je uvijek istim tonalitetom i sa istim žarom, i svuda bio praćen gromoglasnim aplauzom.

-Osudite me. Nije važno. Istorija će me osloboditi grijeha - poručio je tako 16. oktobra 1953., na suđenju za pobunjenički napad kubanskih revolucionara, prenosi Tanjug.

Nakon trijumfa revolucije, 1. januara 1959., rekao je da ga vlast ne zanima niti namjerava da je preuzme.

-Sve što ću učiniti jeste da osiguram da žrtve tolikih mojih sunarodnika ne budu uzaludne, šta god da mi budućnost sprema - istakao je tada Fidel Castro.

Za revoluciju je govorio da "nije put posut ružama, već borba do smrti između budućnosti i prošlosti".

Obrativši se radnicima i poljoprivrednicima u aprilu 1961., rekao je da je kubanska revolucija socijalistička i demokratska revolucija skrušenih, sa skrušenima i za skrušene.

-Danas nas boli ako su Kubanci gladni, ako nemaju ljekara, ako kubanska djeca pate ili su neobrazovana, ili ako kubanska porodica nema krov nad glavom. To nas boli čak i ako se ne radi o našem bratu, sinu ili ocu. Zašto ne bismo osjetili istu bol i ako vidimo da angolsko dijete ide gladno, pati, ako ga ubiju ili izmasakriraju - rekao je Castro marta 1977. kubanskom civilnom i vojnom osoblju u Luandi u Angoli.

Tri godine kasnije, na kongresu Komunističke partije Kube, poručio je da se Kuba ne protivi pronalaženju rješenja za svoja istorijska razilaženja sa SAD, ali da "niko ne bi trebalo da očekuje da Kuba promijeni svoj stav ili da odstupi od svojih principa".

-Kuba jeste i biće socijalistička. Kuba jeste i biće prijatelj Sovjetskog Saveza i svih socijalističkih država - naglasio je tada.

Kada ga je kubanski parlament izabrao za šesti mandat predsjednika Državnog savjeta, obećao je Kubancima da će biti uz njih, ako to žele, sve dok osjeća da može biti od koristi, ni minut manje i ni sekundu više.

-Sada shvatam da mi sudbina nije da se odmaram do kraja života - zaključio je tada.

A kada je 2010. govorio o bolesti koja ga je zadesila četiri godine ranije, rekao je: "Bio sam na vratima smrti, ali ću se vratiti".

Dugogodišnji kubanski čelnik Fidel Castro (90) preminuo je u petak. Castro je teško obolio 2006. godine, a vlast je dvije godine kasnije predao svom bratu Raulu, koji je vijest o Fidelovoj smrti saopštio na državnoj televiziji.

Kubanski komunistički lider rođen je 1926. godine na jugoistoku države, a 1953. godine učestvovao je u neuspjelom ustanku protiv tadašnjeg Batistinog režima, koji ga je poslao u zatvor. Dvije godine poslije pomilovan je i pušten na slobodu, da bi 1956. s Cheom Guevarom pokrenuo gerilsku bitku protiv tadašnjeg režima. Godine 1959. uspio je zbaciti Batistu s vlasti te je postao kubanski premijer. Već dvije godine kasnije CIA je protiv njegove vlasti organizirala puč, podupirući iseljene Kubance da izvedu invaziju kroz Zaljev svinja. Operacija se pokazala neuspješnom, a 1962. godine Zaljev svinja postao je poznat po velikoj krizi u odnosima SAD-a i tadašnjeg SSSR-a, koja je prijetila rasplamsavanjem nuklearnog sukoba.

Predsjednikom Kube Fidel je postao 1976. godine, kada ga je na tu dužnost imenovala kubanska narodna skupština.