Istraživanje potvrdilo: Jedemo "ispravnu" hranu koja nas truje ^Istaknuto

Bez bojazni u samoposluzi kupite polugotove proizvode. Ali, ne prečesto i ne stalno, bez obzira na to što nemate vremena da napravite "pravi ručak". I u zdravim proizvodima krije se opasnost!

U nastavku velikog istraživanja "Avaza" o kvalitetu hrane koju jedemo, ovog smo puta potražili podršku Veterinarskog fakulteta u Sarajevu. Njima smo na analizu odnijeli gulaš, tunu, salame, zamrznute riblje štapiće i štapiće od povrća, goveđi narezak, kobasicu, doner, hamburger, pileći sendvič, vrhnje, pomfit i zaleđeni burek. Analizirali smo još i hljeb te juneće meso.

Zdravo i opasno

Rezultati su bili bolji od onih koje smo početkom mjeseca dobili u bihaćkom Veterinarskom zavodu. Ovog puta, svi nalazi bili su zdravstveno ispravni. No, to nije razlog da svakodnevno polugotovu, odnosno prerađenu hranu stavljamo na trpezarijski sto.

- Zdravstveno ispravna hrana može biti štetnija za naše zdravlje nego pokvarena, jer je riječ o prerađenim, konzerviranim, proizvodima s dužim rokom trajanja - rekla nam je na početku nutricionistkinja Amela Ivković-O'Reilly, članica udruženja nutricionista Irske i Velike Britanije te počasni član Kraljevskog medicinskog udruženja Velike Britanije.

Ona dalje pojašnjava na primjeru riba.

- Što je riba viša u prehrambenom lancu, veća je mogućnost nakupljanja žive u njenom tijelu. Iako su bogate omega-3 masnim kiselinama, posebno su opasne tunjevina, morski psi i losos, pa zato treba biti posebno oprezan prilikom kupovine konzervirane ribe - kaže ona.

Kada je riječ o mesnim prerađevinama - salami, hrenovkama, paštetama, Amela Ivković-O'Reilly opisuje nimalo ugodne prizore proizvodnje ovih prerađevina.

Rizična hrana

- Radi se o mesnim ostacima i kombinaciji pilećih, purećih ili svinjskih iznutrica, koje se istiskuju kroz metalne rešetke i polijevaju vodom. U tu smjesu dodaju se okusi i boje, a nakon toga mješavina se pakira u plastične ovojnice, kuha, hladi i stavlja u prodaju. Sve hrenovke, bez obzira na cijenu, prepune su škroba. Obično je to krumpirov ili pšenični škrob, koji se miješa sa solju kako bi hrenovke dobile bolji volumen i prepoznatljiv okus. Hrenovke sadrže dva posto soli, što znači da su u klasi visokoslanih proizvoda. Također, to znači da će vam se njihovom konzumacijom povećati rizik od visokog krvnog pritiska, infarkta i srčanih bolesti - objašnjava Ivković-O'Reilly.

Ona dodaje da to nije sve - zbog unošenja prerađenih proizvoda povećava se rizik od raka crijeva, a najveći krivac za to upravo je natrijev nitrat. On se dodaje u salame i hrenovke, kako se ne bi pokvarile.

Konzumacijom samo jedne i po hrenovke dnevno, rizik od raka crijeva povećava se za čak 20 posto. Povećava se i rizik od smrti, jer neke vrste hrane mogu utjecati na dijelove ćelija, koji se nazivaju telomeri.

Bijela smrt

Posebnu opasnost za zdravlje kriju zašećereni sokovi i slatka hrana.

- Nije velika šteta ako pojedemo mali kolač, kockicu čokolade. No, problem nastaje s velikim količinama. Svake godine u svijetu umre 35 miliona ljudi od posljedica prevelikog unosa šećera. Nije riječ samo o debljini nego šteti radu srca, „izbacuje" hormone iz ravnoteže, povisuje krvni pritisak i oštećuje jetru. Isti efekt na tijelo ima i alkohol - upozorava Ivković-O'Reilly.

/avaz/