Menu

NetzaPet 550x50

SvejeLakokadsiultra 900x70

A4EB5B4C FB04 444B AE9C 39C793F3E15C

Kako je biti inovator u BiH: O državi šire pozitivnu sliku, a ona im pomoć daje na kašičicu Istaknuto

inovatorBosanskohercegovački inovatori osvojili su više od 1.366 svjetskih priznanja. I pored činjenice da našu zemlju u najboljem svjetlu predstavljaju gdje god da se pojave, položaj inovatora u Bosni i Hercegovini i dalje je prilično loš. Podrška vlasti je simbolična, a tek rijetki od inovatorstva mogu živjeti.


Asocijacija inovatora BiH trenutno ima 415 članova, a osvajanje nagrada na takmičenjima i izložbama širom svijeta za njih nisu nepoznanica.

 

"Naši članovi su u periodu od 1995. do 2015. godine osvojili 1.366 nagrada, a ako na to matematički gledamo, ime BiH se u prosjeku jednom sedmično spomene na svečanostima proglašenja laureata na svjetskim takmičenjima za pamet", kazao je u razgovoru za Klix.ba generalni sekretar Asocijacije inovatora BiH i direktor Svjetske federacije inovatorskih organizacija Husein Hujić.

 

Premašen svjetski prosjek

 

Prema dosadašnjim pokazateljima bh. inovacije su po kvalitetu premašile svjetski prosjek.

 

"U svijetu uživamo izuzetan ugled, a jedino BiH ima tri čovjeka u rukovodećim organima svjetskog inovatorskog pokreta. Međutim, očigledni rezultati se zapostavljaju, a zapostavlja se i to da se razvoj BiH bazira na pameti naroda", ističe Hujić.

 

Olakšice za istraživačke aktivnosti također su na veoma niskim granama.

 

"Ovo i jeste temeljni problem. BiH skoro pa da ne pruža ni simboličnu podršku. U evropskim zemljama u istraživanje i razvoj se ulaže više od tri posto. Kod nas se prije rata taj postotak kretao blizu tri posto, međutim u postratnom periodu zvaničnog podatka o ulaganjima nema, međutim, ona su izuzetno niska, odnosno nedostatna", naglašava on.

 

Na nedavno održanoj izložbi inovacija u indijskom gradu Bengalore posebno priznanje dobio je Mladen Karić, potpredsjednik Asocijacija inovatora BiH i član Izvršnog komiteta Svjetske federacije inovatorskih organizacija (IFIA). Njemu je portugalsko udruženje inovatora Inventarium-Science dodijelilo diplomu i medalju za ogroman doprinos u razvoju svjetskog inovatorskog pokreta.

 

S obzirom da je Asocijacija inovatora BiH pred finansijskim kolapsom, Karić je na uručenje priznanja morao otići o ličnom trošku.

 

Neadekvatan položaj

 

Kroz razgovor za Klix.ba upozorava na neadekvatnost trenutnog društvenog položaja u kojem se bh. inovatori nalaze.

 

"U domenu inovatorstva desilo se pogoršanje, jer zakoni koji su bili u bivšoj zemlji obavezivali su radne organizacije, odnosno privredu, da oblast inovatorstva imaju pokrivenu pravilnicima, što danas nije slučaj", upozorava Karić.

 

Nekadašnji bh. privredni giganti poput Energoinvesta imali su organizrane oblike inovatorstva, međutim oni više ne postoje.

 

"Kod nas je zastupljen i nedostatak sistemskih rješenja. Nepoznato je da je danas neki institut uradio inventivne zahvate kao što je svojevremeno Energoinvest imao svoju proizvodnju parogeneratora koja je bila svjetski poznata. Preovladavala je utrka ko će kupiti te specijalne uređaje za visoke pritiske i temperature", podsjeća ovaj banjalučki inovator.

 

Karić je mišljenja i da bi u obrazovnom sistemu trebalo uvesti određene promjene. Kako kaže, školstvo nije prilagođeno tome da pravi kreativne ličnosti.

 

"Obrazovanje nam je kreirano na osnovu starih navika. Izuzev pravnog fakulteta, nijedan drugi oblik obrazovanja ne pruža učenje o inovatrstvu i intelektualnoj svojini, što je veoma negativno. Programe je potrebno revidirati te ubaciti elemente o inovatorstvu i uopće značaju kreativnog rada i većem cijenjenju talenata", savjetuje Karić.

 

Tuzlanski inovator Fikret Alić ove godine osvojio je šest zlatnih, dvije srebrene i jednu bronzanu medalju za patentno rješenje pod nazivom "Adaptivni toplinski izvor". U posljednjih 15 godina mnoge vlastite inovacije je istraživao i višestruko ispitivao, dok je neke od njih i prezentirao na međunarodnim sajmovima inovacija.

 

Smatra da odnos između države i inovatora treba biti partnerski. Navodi da, ukoliko država ne prepoznaje potencijalne mogućnosti ulaganja i afirmacije vlastitih inovacija, onda je to višeslojni problem koji se mora riješiti.

 

"Danas u BiH imate samo dva svijetla primjera, a to su Ministarstvo civilnih poslova BiH i Federalno ministarstvo razvoja i poduzetništva, koja na godišnjoj razini podupiru rad inovatora. Od ostalih ministarstava i fondova ništa. Činjenica je da su i ostala ministarstva na kantonalnom i federalnom nivou bila uključena u potporu inovatorstvu, ali da su u međuvremenu ukinula bilo kakve programe ovog tipa. Neka opet ministarstva i fondovi su zadnjih godina počeli kreirati takve konkursne zahtjeve i propozicije da vi iz formalno-pravnih razloga ne možete aplicirati za ionako mala predviđena sredstva za tu namjenu", kaže Alić.

 

Za uspjeh moraju otići iz BiH

 

Naglasivši da naša zemlja nema strategiju razvoja na vlastitim inovacijama kao što to imaju mnogobrojne razvijene države u svijetu, Alić ističe da BiH decenijama devalvira naučno-istraživački rad i primorava afirmativne pojedince da, ili odustanu od svojih razvojnih projekta, inovacija i slično, ili da napuštaju zemlju i odlaze u druge razvijenije zemlje.

 

"U našoj državi imamo narušen sistem vrijednosti, a kada imate takvu situaciju onda jednostavno ne možete očekivati bolje, jer se strategija razvoja BiH ne temelji na osnovu riječi već konkretnih postupaka. Konkretnih, afirmativnih postupaka nema, a onda smo svi u stanju nekakvog naivnog iščekivanja da će doći bolji dani", ističe ovaj inovator koji je do danas dobio 46 različitih priznanja, a među kojima su Grand Prix u Moskvi, specijalno priznanje Patentnog zavoda Južne Koreje, Poljskog zavoda za razvoj poduzetništva...

 

Banjalučka inovatorka Branka Kolar Mijatović, inače predsjednica Asocijacije inovatorki "Nova" u BiH navodi da je vrlo teško naći put do realizacije inovatorskog projekta, a generalno problem vidi u uvezivanju inovatorstva sa privredom.

 

"Ako vi imate proizvod i inovaciju koju niste uspjeli plasirati u privredu i proizodnju onda vam niko ne može pomoći, pa ni država. Nama država pomaže da plasiramo proizvode negdje u svijetu, ali smisao je da mi sami, koliko možemo i znamo, uspijemo pronaći put do tržiša za našu inovaciju", smatra Kolar Mijatović koja je još i predsjednica Evropske asocijacije iniovtorki i privrednika (EWIE) te potpredsjednica Evropske asocijacije inovatora (AEI).

 

A da bi određena inovacija u konačnici završila na tržištu, Kolar Mijatović pojašnjava da je potrebno uložiti mnogo truda, zalaganja, ali i novca s kojim opet inovatori ne raspolažu.

 

"Tu je potrebna cijela priča koja se zove mehanizam marketinga, ljudi koji se bave uvezivanjem inovatorstva, privrede, nauke i društva. To je veliki posao na kome bismo svi zajedno trebali raditi. Ova priča nije jednostavna, jer treba se sjetiti da neko ko napravi svoj izum mora da plati istraživanje, zaštitu inovacije na evropskom nivou... Sve ovo košta, a inovatri imaju ideje, a ne novac. Jedna je priča kada mi odemo u bijeli svijet i donesemo nagradu, ali kakav je rezultat tih nagrada i inovativnih dostignuća koja smo donijei u odnosu na srdinu u kojoj živimo sasvim je druga", mišljenja je Kolar Mijatović.

 

Za razliku od većine inovatora Karić je imao sreću da je dosad uspio realizirati svoje inovativne projekte.

 

"Dosad sam se bavio, takoreći, relativno sitnim inovacijama, odnosno konstrukcijama koje nisu zahtjevale patentiranje. One su bile u rangu tehničkog unapređenja i korisnih prijedloga. Uspješna rješenja ostvario sam i na polju brenda i dizajna. Također, imao sam i jedan patent za koji lično nisam našao mogućnost realizacije u BiH, iako je i danas veoma atraktivan", priča Karić.

 

Entuzijazam ipak ne jenjava

 

I pored činjenice da je u našoj zemlji zastupljen nepovoljan ambijent za razvoj spomenute oblasti, entuzijazam kod bh. inovatora ne jenjava.

 

"Ulaganja države u principu ne etiču na entuzijazam inovatora, naučnika ili pak umjetnika. Kada se jedanput počnete baviti inovacijama postajete rob i gospodar istih. Država koja ne ulaže u inovatorstvo sputava vas u tome i vaša efikasnost se umanjuje, ali entuzijazam nikada ne nestaje. Mi u BiH moramo uložiti nadljudske napore da bi sproveli i razvili vlastitu inovaciju. Dakle, biti inovator i/ili istraživač i probuditi se u BiH znači svakodnevnu borbu i neizvjesnost te morate biti jaki i samouvjereni da možete i hoćete", nadovezuje se Alić.

 

Većina inovatora u BiH nema mogućnost višestrukog i unakrsnog ispitivanja inovacije, što joj težinski umanjuje vrijednost.

 

"Sve dok ne ispitate i potvrdite inovaciju eksperimentom ona ostaje u domenu pretpostavljenog rješenja. U tom smislu inovatorima treba i na takav način finansijski pomoći da bi mogli atestirati svoju inovaciju. Kod mene je opet druga situacija jer sam zahvaljujući svojoj upornosti uspio razviti laboratoriju za istraživanje i razvoj – Termofluidna tehnika na Mašinskom fakultetu u Tuzli, gdje sam dosad ispitivao mnogobrojne inovacije iz ove oblasti, a koje su jednim dijelom i postale poligon istraživanja mnogih magistarskih i doktorskih radova", nastavlja on.

 

Da bi se trenutno stanje u kojem se nalazi inovatorstvo u BiH promijenilo, Alić kaže da je neophodno samo prekopirati iskustva drugih, poput Malezije ili Južne Koreje.

 

"Kod nas je prije svega potrebno odvajati minimalno tri posto od GDP-a u razvoj inovacija i naučno-istraživačke i istraživačko-razvojne projekte. Potrebno je finansijski stimulirati mnogobrojne domaće kompanije da postanu ulagači u inovativne bh. proizvode i osloboditi ih svih nameta dok inovacija ne bude samoodrživa. Također, potrebno je steći uvjete za korištenje mnogobrojnih evropskih fondova koji su kontinuirano otvoreni za apliciranje", savjetuje Alić uz napomenu da je vrlo bitno uspostaviti neophodan kriterij i selekciju odabira onih inovacija koje su s jedne strane patentabilne, a s druge posjeduju potencijal koji može generisati novac.

 

Nakon svega izrečenog, bh. inovatori svoje ideje nastavljaju prezentirati širom svijeta, a kada će država prepoznati njihov značaj u pravom smislu ostaje samo da se vidi.

 

/klix/

Copyright (c) 2006-2020 portal InfoBrcko.com Sva prava zadržana. Sadržaji objavljeni na portalu InfoBrcko.com se mogu prenositi uz obavezno navođenje izvora i linka na orginalni tekst. info@infobrcko.com