MMF protiv “plavog dizela”: Bolje povećati poticaje, nego uvoditi porezne olakšice ^Istaknuto

Autor: A. Šarenkapa

Rezidentni predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u BiH Francisco Parodi potvrdio je pisanje Faktora kako se ova međunarodna finansijska institucija protivi uvođenju "plavog dizela". Upravo to je i najvažniji razlog zbog kojeg poljoprivrednici ni u budućnosti neće imati pravo na ovu olakšicu.

Pad budžetskih prihoda

Prema Parodijevoj izjavi, postoje tri glavna razloga zbog kojih MMF smatra da uvođenje "plavog dizela" nije preporučljivo. Najvažniji razlog je što bi "plavi dizel" doveo do pada budžetskih prihoda ostvarenih naplatom poreza i akciza.

Uporište za tu tvrdnju Parodi nalazi u primjerima Srbije i Hrvatske, gdje se nakon uvođenja "plavog dizela" značajno smanjio prihod od poreza. Tu "budžetsku rupu" domaće vlasti bi morale "krpiti" ili smanjenjm troškova ili, što je i vjerovatnije, povećanjem drugih poreza.

- Ovaj prijedlog bi narušio integritet sistema indirektnih poreza i Jedinstvenog računa. Sistem indirektnog oporezivanja u BiH je jedan od najefikasnijih u Evropi i predstavlja postignuće vrijedno pohvale, posebno ako se uzme u obzir složeno institucionalno uređenje zemlje. "Plavi dizel" se realno ne može provesti u narednih nekoliko godina bez ozbiljnog naprezanja postojećih kapaciteta u Upravi za indirektno oporezivanje. Imajte na umu da jednom kada se otvori prostor za eksperimentisanje sa sistemom indirektnih poreza, može biti politički veoma teško suzdržati se od pružanja iste podrške i drugim sektorima – kazao je Parodi za Faktor.

Predstavnik MMF-a tvrdi i da bi uvođenje "plavog dizela" dovelo i do niza tužbi zbog prijenosa nadležnosti. Naime, podrška poljoprivrednicima predstavlja entitetsku nadležnost, a uvođenje "plavog dizela" bi bilo naloženo sa državnog nivoa. Osim toga, u svim dosadašnjim prijedlozima uvođenja ove mjere, nije jasno precizirano ko bi bio zadužen za nadzor, kontrolu i provođenje ove olakšice.

Povećanje poticaja

Zbog toga u MMF-u smatraju da bi pomoć poljoprivrednicima bila daleko efikasnija kroz povećanje poticaja, a ne putem poreznih olakšica.

- Postojeća podrška poljoprivrednim proizvođačima u budžetima entiteta za 2016. planirana je u obliku subvencije u iznosu blizu 130 miliona KM, od čega 68,5 miliona KM ide u FBiH i 60 miliona KM u RS. Poljoprivreda se može podržati i kroz otvaranje novih tržišta, npr. kroz Sporazum o stabilizaciji i proširenju – smatra Parodi.

Time je praktično stavljena tačka na priču o uvođenju "plavog dizela", jer je teško vjerovati da bi domaće vlasti zbog realizacije jedne ovakve mjere bile spremne rizikovati kreditni aranžman sa MMF-om.

/faktor/