Napad na Sud BiH i OSA-u: Pritisci i imenovanja "po mjeri" politike ^Istaknuto

Autor: Nedim Pobrić

Njoj je sporan dio Zakona koji regulira način i trajanje prisluškivanja. Time se, smatra zamjenica predsjednika HDZ-a krše prava bh. građana na privatnost. Prema postojećim zakonskim odredbama, nalog za praćenje telefonskih razgovora ne može biti odobren za period duži od 60 dana, osim u opravdanim slučajevima kada sudija može produžiti važnost naloga na dodatni period od po 30 dana. Za Krišto, zaštitnicu privatnosti građana BiH, te zakonske odredbe su podložne zloupotrebi, ali se slaže da duže trajanje praćenja telefonskih razgovora može biti potrebno kada je riječ o istraživanju terorizma. Međutim, zakonske odredbe koje se tiču provođenja posebnih istražnih radnji, a koje su sporne za Krišto, podrazumijevaju i istrage u slučajevima organiziranog kriminala i korupcije, u kojima su nerijetko upravo politički zvaničnici glavni akteri.

Apelacija kao rezervna opcija

Da sinhroniziranost ovih aktivnosti nije slučajnosti, već da se radi o pažljivo planiranim potezima, pokazuje i sam sistem djelovanja i razmjene informacija između OSA-e i pravosudnih institucija. Upravo predsjednik Suda BiH, kojeg su nedavno preglasavanjem izabrali članovi VSTV-a srpske i hrvatske nacionalnosti, je osoba koja, na osnovu argumentacije OSA-e, odlučuje da li ta agencija može vršiti nadzor telefonskih razgovora osoba koje se sumnjiče za terorizam ili organizirani kriminal i korupciju. Apelacija Ustavnom sudu BiH je, s tim u vezi, predstavljala rezervnu opciju za ograničavanje rada OSA-e, ukoliko ne prođe imenovanje sudije "po mjeri" pojedinih političkih struktura u oba bh. entiteta.

Još prije više od mjesec je predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija, saznaje Faktor, kazao ministru sigurnosti BiH Draganu Mektiću kako „nije dobro da Bošnjaci budu na čelu Suda BiH i OSA-e“, pa se teren za ono što se u konačnici i dogodilo na sjednici VSTV-a u utorak počeo pripremati mnogo ranije. Uklanjanje Bošnjaka iz rukovodstava pravosudnih institucija na državnom nivou nije posljedica težnje da većinski narod u BiH ima poziciju manje, već da se time spriječi imenovanje osobe koja sigurno ne bi djelovala u skladu sa potrebama struktura koje nastoje prikriti svoje kriminalne aktivnosti koje bi mogle biti predmet istrage i u konačnici sudskog postupka.

Interes za imenovanje nebošnjaka na mjesto predsjednika Suda BiH naročito ima predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, s obzirom da se upravo njegovo ime spominje u kontekstu nekoliko predmeta u nadležnosti te pravosudne institucije. Dodik se svojevremeno pominjao i kao osoba koja je lobirala i u konačnici uspjela na mjesto predsjednika VSTV-a postaviti Milana Tegeltiju, koji se, sudeći prema posljednjim imenovanjima i (ne)ovisnosti pravosuđa u manjem bh. entitetu i pojedinih državnih pravosudnih institucija, ponaša upravo u skladu sa željama predsjednika Republike Srpske.

Nerazotkriveno paljenje dokaza

Tegeltija je na čelo VSTV-a došao sa mjesta predsjednika banjalučkog Osnovnog suda, a taj njegov mandat je obilježen i paljevinom sobe u kojoj je čuvano više stotina dokaza iz krivičnog predmeta protiv automafijaša Milana Ćose, zvanog Zemunac, i njegove grupe. Nije poznato kako su odgovorni za paljevinu znali u kojoj se tačno prostoriji nalaze dokazi, a Tegeltija je poručio da se ne smatra odgovornim za loše obezbjeđenje sobe sa dokazima. To mišljenje nisu dijelili istražni organi, te su zbog ovog slučaja ispitivali i aktuelnog predsjednika VSTV-a, iako je na krajui kao odgovorna osoba za "curenje informacija" iz Osnovnog suda označen portir Petar Božić. Uprkos dokazima i izjavama svjedoka, sudija Osnovnog suda David Tomić nije optuženom Božiću na teret stavio i paljenje sobe sa dokazima, ali jeste protuzakonito posredovanje. Uloga Milana Tegeltije u ovom slučaju nikada nije rasvijetljena.

Iako je postojala mogućnost da se nasljednik Meddžide Kreso imenuje tek na narednoj sjednici VSTV-a 25. i 26. januara, to imenovanje je pomjereno za utorak i to na insistiranje Jadranke Lokmić-Misirača i Ružice Jukić. One su, saznaje Faktor, nakon javnog istupa Meddžide Kreso, u kojem je spomenula ulogu tužiteljice Lokmić-Misirača u zapošljavanju sina, posjetile Tegeltiju i zahtijevale da se novi predsjednik Suda BiH bira već na narednoj sjednici, kako Kreso ne bi na toj poziciji ostala duže od predviđenog mandata.

U konačnici je, među sedam kandidata, izabran onaj sa najskromnijom biografijom, a članovi Podvijeća VSTV-a koji su ocjenjivali i rangirali kandidate nisu željeli ponuditi razumno objašnjenje za tu odluku. Činjenica da se već prije mjesec dana spekuliralo o Ranku Debevcu kao novom predsjedniku Suda BiH, uprkos mizernom iskustvu u poređenju sa protukandidatima, još jedan je od dokaza o političkom utjecaju u cijeloj priči. Bez obzira na pritisak javnosti, pa i stranih ambasada, VSTV je, pod dirigentskom palicom Milana Tegeltije, imenovao upravo Debevca i time udovoljio željama onih čije sudbine ovise upravo o radu Suda BiH.

Izvor: Faktor