Otkriveni propusti u radu UIO BiH: Milionska dugovanja carinskih terminala u regiji Hercegovine ^Istaknuto

Na hiljade kamiona koji u BiH uvoze najrazličitije proizvode prvo moraju proći carinjenje koje se obavlja u preko 40 carinskih terminala. Neki od ovih terminala su u vlasništvu Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO), ali većina je u privatnom vlasništvu. Kamioni vlasnicima terminala plaćaju naknadu za korištenje parking prostora, a po pravilu bi se 30 posto ovog novca trebalo uplatiti u državni budžet. To međutim nije slučaj i otkrivena su velika dugovanja pri čemu prednjače terminali u Hercegovini. Ono što je indikativno je i to da UIO veoma sporo, a ponekad i nikako, izdaje naloge za prinudnu naplatu dugova hercegovačkim firmama.

Kašnjenje naplate

Prema podacima objavljenim u izvještaju Ureda za reviziju institucija BiH o upravljanju carinskim terminalima, u periodu od 2006. do 2014. utvrđeno je postojanje 2,6 miliona KM nenaplaćenih potraživanja za terminale koji su u privatnom vlasništvu, od čega na hercegovačke otpada 1,3 milion KM. Revizori ističu i postojanje različitih postupanja UIO kada su u pitanju kašnjenja u uplatama. Negdje se nalozi za prinudnu naplatu izdaju i za 1 dan kašnjenja, a ima slučajeva gdje se i za nekoliko mjeseci ne izdaje nalog.

Dok su regionalni centri UIO u Banjoj Luci, Sarajevu i Tuzli djelovali većinom po propisima i za svako kašnjenje izdavali naloge za prinudnu naplatu, u Mostaru je dolazilo do kašnjenja dostavljanja samih računa privatnim firmama. S druge strane, i sami držaoci terminala su kasnili sa plaćanjem.

Najočitiji primjer spornih ponašanja zaposlenih UIO u Mostaru su podaci o broju faktura za koje je utvrđeno kašnjenje uplata, a nije izdat nalog za prinudnu naplatu. Naime, u Mostaru je u periodu od 2012. do 2014. godine kasnila uplata privatnih firmi za čak 137 faktura, a na ime toga je izdato tek 38 naloga za prinudnu naplatu.

Istovremeno, u regionalnom centru u Sarajevu je kasnila uplata za 23 fakture, a izdato je 19 naloga za prinudnu naplatu dok je u Banjoj Luci izdato 11 naloga za prinudnu naplatu za 14 faktura za koje je utvrđeno kašnjenje uplata.

Nema naznake

Ono što je interesantno je to da u 10 carinskih terminala koji su u vlasništvu UIO, korisnici terminala novac direktno uplaćuju na Jedinstveni račun. U slučaju privatnih carinskih terminala, novac se naplaćuje u gotovini, a vlasnici terminala naknadno novac uplate UIO. Dnevna naknada za korištenje carinskog terminala iznosi 40 KM za teretna motorna vozila, 10 KM za putnička vozila i 5 KM za prazna vozila nosivosti preko 3,5 tone po prolasku kroz terminal. Iako revizori osporavaju ovaj iznos za koji tvrde da je donesen bez suštinske analize, ne postoje najave da bi se iznos mogao mijenjati, ali niti da bi UIO mogla smanjiti broj privatnih carinskih terminala od kojih potražuje nekoliko miliona KM dugovanja.

Bankarske garancije

– U “Službenom glasniku BiH” broj:11/16 od 19.02.2016. godine objavljena je nova Odluka o utvrđivanju uslova za carinski terminal, kojom je kao novina, propisana obaveza obezbjeđenja bankarske garancije za pokriće eventualno neizmirenih obaveza po osnovu prihoda od terminala, kao mehanizma za obezbjeđenje naplate prihoda, nakon usvajanja iste, u narednom periodu očekuje se sigurnija naplata prihoda od naknade za korištenje carinskih terminala – saopćeno je za Faktor u UIO BiH. Dodaju da su uspjeli ispraviti kašnjenja u ispostavljanju naloga za prinudnu naplatu u okviru RC Mostar.

Brojke

Prihodi od korištenja carinskih terminala (KM)

Godina U vlasništvu UIO Privatni terminali

2010 7.922.905 5.554.287

2011 8.025.775 5.943.521

2012 7.732.072 5.067.358

2013 8.127.989 5.474.807

2014 8.515.315 5.611.829

2015 9.095.230 5.964.367

(A. Perčo/Faktor.ba/Foto: UIO)