Ivan Krndelj: Poenta je da građanin Brčkog ili bilo kojeg dijela naše zemlje ima državljanstvo BiH... ^Istaknuto

Ukoliko bude riješena u korist podnosioca tužbe to bi, osim demontiranja Ustava i Izbornog zakona BiH, moglo značiti i zadiranje u ustave entiteta.

Oduzeli im biračko pravo

Državljani Bosne i Hercegovine koji žive u Distriktu Brčko BiH, ukoliko žele ostvariti svoje aktivno i pasivno biračko pravo, moraju uzeti državljanstvo jednog od entiteta. U slučaju da se predomisle, mogu promijeniti entitetsko državljanstvo, ali samo jedanput i ne mogu istovremeno imati oba.

Problem je, naime, "iskrsnuo" 2006. kad je donesen novi Izborni zakon BiH prema kojem se umjesto aktivnog primjenjuju pasivni popisi birača, odnosno podaci se preuzimaju iz ličnih karata.

Prema Zakonu o ličnoj karti, jedino u Brčko Distriktu BiH se entitetsko državljanstvo obavezno upisuje u taj dokument. U dva entiteta se to državljanstvo dobija po prebivalištu i upisuje se samo u matičnu knjigu, ali ne i u ličnu. Danas imamo više hiljada Brčaka - neki tvrde i da ih je čak 40.000 - koji nisu državljani RS-a ili FBiH, nemaju ličnu kartu i ne mogu glasati.

Zbog toga se, saznaje Faktor, očekuje i apelacija Ustavnom sudu BiH kako bi se otklonile sve nedoumice i završile polemike oko toga jesu li Brčaci dužni identificirati se kao državljani jednog od dva entiteta i zašto se ne mogu izjasniti kao stanovnici jedne posebne lokalne jedinice što ovaj distrikt i jeste, jer je teritorijalno to dio države BiH, a ne entiteta.

Ivan Krndelj, predsjednik HSS-a Braća Radić Brčko Distrikt BiH, potvrdio je za Faktor da se ide prema ovoj apelaciji.

Sud u Strazburgu je uvijek posljednja sudska instanca, a prije toga se moraju iscrpiti sve mogućnosti pred sudovima u BiH. I u prethodno navedenim tužbama sudovi u BiH su odlučili da je sve "po Ustavu i zakonu", a onda je sud u Strazburu presudio da se moraju mijenjati Ustav i Izborni zakon BiH.

Ukoliko apelacija bude odbačena, grupa Brčaka spremna je podići tužbu i pred Evropskim sudom za ljudska prava.

- Na prošlim izborima nismo mogli ostvariti svoje pravo. Što se mog primjera tiče, ja sam dva puta bio i kandidat za potpredsjednika RS-a, ali na izborima 2014. nisam mogao zbog neposjedovanja entitetskog državljanstva. Oko 40.000 Brčaka je izgubilo pravo da bira i bude birano. Danas je taj broj manji. Ljudi su primorani uzimati državljanstvo kad mijenjaju dokumente čija je važenje isteklo. Riječ je o grubom kršenju naših prava. Nama je pravo glasa oduzeto. Žalili smo se i dobili smo odbijenice i od Centralne izborne komisije i od Apelacijskog suda BiH – kazao je Krndelj za Faktor.

Pravdu sada trebaju tražiti pred Ustavnim sudom BiH, a ukoliko ovaj sud ne donese odluku u njihovu korist ići će do Strazbura.

- Poenta je da građanin Brčkog ili bilo kojeg dijela naše zemlje ima državljanstvo BiH, a može imati i entitetsko. Dakle, može, a ne mora. Dovoljno je državljanstvo BiH. Pa nema više država unutar BiH - naglasio je Krndelj za Faktor.

Apelacija prema Ustavnom sudu se priprema, a da građani Brčkog ne bi bili jedini koji ne moraju uzeti entitetskog državljanstvo očekuje se će se tražiti da to važi i za sve građane BiH. Tto će u praksi značiti ukidanje državljanstava RS-a i FBiH.

Prethodne presude protiv BiH

Podsjetimo, sud u Strazburu 2009. je donio presudu u predmetu (Dervo) Sejdić i (Jakub) Finci protiv BiH. U presudi se navodi da BiH mora izmijeniti svoj Ustav i Izborni zakon budući da se pripadnici nacionalnih manjina (u konkretnom slučaju Romi i Jevreji) ne mogu kandidirati za članove Predsjedništva BiH. Dodatni je problem i njihovo kandidiranje, odnosno izbor u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Potom je 2014. iz Strazbura stigla i presuda u slučaju Azre Zornić. Ovdje se radi o diskriminaciji "građana" BiH koji se ne žele izjasniti ni kao pripadnici konstitutivnih naroda, ali niti kao nacionalne manjine ili kao "ostali" te se kao takvi ne mogu kandidirati ni u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, niti za članove Predsjedništva BiH.

BiH je prošle godine izgubila i tužbu koju je protiv nje podnio Ilijaz Pilav. Pilav se sa adrese u RS-u nije mogao kandidirati za člana Predsjedništva BiH budući da se prema važećem Ustavu BiH i Izbornom zakonu iz RS-a bira samo srpski član Predsjedništva BiH.

Sva eventualna rješenja koja, prema presudama, moraju zajednički naći stranke i lideri u BiH moraju, dakle, značiti i provođenje svih navedenih presuda, a ne samo jedne.

Provođenjem svih ovih presuda promijenila bi se suština Ustava BiH, odnosno Dejtonskoga mirovnog sporazuma čiji je sastavni dio. BiH mora omogućiti svim građanima aktivno i pasivno biračko pravo, odnosno pravo da biraju i budu birani.

Autor: P. Z.

Izvor: faktor - https://www.faktor.ba/vijest/tuzba-ide-i-do-strazbura-trazit-ce-se-ukidanje-drzavljanstava-rs-a-i-fbih-233791