Dodikov ideolog tvrdi: Čović bliži Banjaluci nego Zagrebu i u sukobu sa Katoličkom crkvom Istaknuto
Univerzitetski profesor Nenad Kecmanović, savjetnik predsjednika RS-a Milorada Dodika izjavio je da je Dragan Čović prvi lider HDZ-a BiH koji je bliži Banjaluci nego Zagrebu, odnosno predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku nego predsjedniku Hrvatske Kolindi Grabar Kitarović i nadbiskupu vrhbosanskom Vinku Puljiću. Kecmanović kako prenosi Srna kaže da se Hrvati u Federaciji BiH nalaze pod navodnom "bošnjačkom dominacijom", te da su, ukoliko se pogleda prošlost, u savez sa Bošnjacima i u zajednički entitet ušli nevoljno, na nagovor Zagreba i Vatikana.
On ističe da su se Hrvati u BiH dobrovoljno odrekli Herceg-Bosne, a da su poslije toga neprestano očekivali, posebno otkako je Hrvatska ušla u EU, da će sa te strane dobiti pomoć da im se obezbijedi ili ravnopravnost ili da im se vrati treći entitet.
"Međutim, te akcije po evropskim kuloarima su postojale, ali zasad ne daju nikakav rezultat", rekao je Kecmanović za "Sputnjik".
Dodikov privatni ideolog ispravno primijećuje da je lider HDZ-a u ovom trenutku, ali i posljednjih godina bliži Banjaluci i Miloradu Dodiku nego zvaničnom Zagrebu.
To je ovih dana potvrdila i posjeta predsjednika Hrvatskog sabora Bože Petrova Bosni i Hercegovini, kada je Petrov sastavši se Predsjedavajućim Vijeća ministara BiH Denisom Zvizdićem kazao kako Hrvatska ne podržava formiranje dodatnog enititeta u Bosni i Hercegovni. Istina, Petrov je već dan poslije svoju izjavu pokušao ublažiti poručivši da se radi o krivoj interpretaciji. Međutim, on prilikom posjete Mostaru nigdje nije poručio da zvanični Zagreb podržava formiranje dodatnog ili tzv "trećeg entiteta".
Stoga je Dodikov savjetnik apsolutno u pravu kada kaže da je Dragan Čović bliži Banjaluci nego Zagrebu. Za razliku od zvaničnog Zagreba, iz Banjaluke je Draganu Čoviću od strane Milorada Dodika ( čovjeka pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država) stizala i stiže podrška u kontinuitetu. Milorad Dodik je zaista, jedini i istinski saveznik Dragana Čovića kako to dobro primijećuje Kecmanović.
Kecmanović dalje navodi da Katolička crkva nije spremna da hrvatski samostani, koji su rezultat vijekovnog misionarenja franjevaca, ostanu van granica trećeg entiteta.
On ocjenjuje da je priča o trećem hrvatskom entitetu sada samo povod da Hrvati iskažu nezadovoljstvo i da jednim praktičnim političkim potezom reaguju na inicijativu koja dolazi iz Sarajeva od bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića.
S obzirom da Kecmanović istovremeno uočava da Katolička crkva u Bosni i Hercegovini nije spremna da se odrekne vijekovnog misionarstva svojih franjevaca, i s obzirom na to da su Dragan Čović i lider kojeg Kecmanović savjetuje i ideološki usmjerava, najbliži saradnici, postavlja se pitanje da li to Dragan Čović preko Dodikovog savjetnika Hrvatima u Bosni i Hercegovini porućuje da se odreknu Katoličke crkve i njenog dosljednog insistiranja na Bosni i Hercegovini u kojoj su Hrvati ravnopravno zastupljeni na svakom dijelu njene teritorije, i u Federaciji BiH i u Republici Srpskoj i u Brčko Distriktu
On ističe da srž njihovog nezadovoljstva leži u činjenici da je ideja o cijeloj BiH kao isključivo bošnjačkoj uhvatila duboko korijene u narodu.
Kecmanović ocjenjuje da je priča o trećem hrvatskom entitetu sada samo povod da Hrvati iskažu nezadovoljstvo i da jednim praktičnim političkim potezom reaguju na inicijativu koja dolazi iz Sarajeva od bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića.
Kao argumenti za tu ideju, kaže Kecmanović, pominju se da su samo Bošnjaci branili Bosnu, kao i da Srbi i Hrvati imaju rezervne domovine, a Bošnjaci nemaju.
Na kraju, Kecmanović maestralno primijećuje da Bosnu ( Bosnu i Hercegovinu) nisu branili samo Bošnjaci, nego i Srbi i Hrvati. Argumenti koje Kecmanović navodi su argumenti bošnjačkih nacionalista koji, izleda za razliku od Kecmanovića gube iz vida da su Bosnu i Hercegovinu pored Bošnjaka,branili i odbranili i Srbi i Hrvati.
(Vijesti.ba)

