BiH: Oko nuklearnog otpada, mnogo je politike ^Istaknuto

Iz dvorišta domaćinstva u selu Matijevići, Općina Dvor, Republika Hrvatska, pokušavamo fotografisati kasarnu Čerkezovac. U toj će se kasarni, ako država Hrvatska odluči, usprkos protivljenju mještana Dvora, ali i 230.000 Krajišnika iz Bosne i Hercegovine, odlagati nuklerani, radioaktivni otpad iz slovenačke nuklerake Krško. Moguće je, i drugih evropskih nuklearki!?

Đuro, flora i fauna

-Mislim da u Čerkezovcu već odlažu radioaktivni otpad. Kamioni na kojima su oznake opasnog materijala, pod pratnjom policije, ulaze u kasarnu. Ako je to tačno, nema nam života ovdje. Umirat ćemo polako, nestajati zajedno s biljkama i životinjama! – misli naša sagovornica, htijući ostati anonimna.

Kasarnu smo fotografisali, dali se u šetnju selom. Ima l’ života u Matijevićima, ako se Hrvatska odluči odlagati nuklerani otpad u kasarni Čerkezovac koja je skoro pa sastavni dio tog sela, pita se mještanin Đuro Rakas?

-Nema! Ni meni, ni mojim unucima, ni praunicima. Ubit će nas radioaktivnim zrakama i zračenjem – siguran je Đuro.

Opet, Željko Mrđenović, također stanovnik Matijevića, veli da s radioaktivnim otpadom nema života ni Bosancima. Ako im Bosanci, koji su dva kilometra vazdušne linije udaljeni od kasarne Čerkezovac i budućeg odlagališta otpada, ne pomognu, niko im pomoći neće, misli on. A da su se Bosanci, napose Krajišnici, digli na noge, jesu. No, o tome kasnije.

-U nas je zdrava voda, pa ovi iz Bosanskog Novog dolaze kanisterima po nju. Radiokativni otpad zarazio bi vodu i ne bi bila za piće – zna Đuro.

Sad Željko, šaleći se, veli mogla bi se, ako otpada i bude, iskoristiti teška situacija. Pa oboljele od karcinoma dovoditi na kemoterapije u Matijeviće, sobe im izdavati.

-Jezik pregriz'o! – poručuje mu Đuro, sad već duboko zabrinut za utjecaj radioaktivnog otpada na mjesnu floru i faunu.

Općina Dvor, ali Bosanski Novi, većinom su naseljeni pravoslavnim življem. Niko od naših sagovornika ne tvrdi da je Hrvatska naumila baš zbog te činjenice u Dvoru napraviti skladište, kasnije i centar za odlaganje nuklearnog otpada.

-Svašta se čovjeku mota po glavi. Tako da ni to nije isključeno! – misli Đuro.

Ima, veli on, u Matijevićima i Bošnjaka. Eno, Hilmo sad prođe, pa i s njim možemo koju o otpadu. No, nije nam se trčalo za Hilmom. Neće X-zraka kroz Bošnjaka, obrazložili smo Đuri. I obreli se kod Nikole Arbutine, načelnika općine Dvor. Kaže, građani i Općinsko vijeće rekli su „ne“ nuklearnom otpadu u svom dvorištu.

Skladište, odlagalište, pa centar

-U svoj toj priči oko nuklearnog otpada, mnogo je politike. Mnogi se, kao bore za narod, a skupljaju političke poene. Niko nije cjelovito sagledao i narodu objasnio proces, rekao kada i ko donosi konačnu odluku o tom odlagalištu otpada. Konačnu odluku donijet će Vlada RH. Mi smo svoje rekli, ali ako država odluči da u našem dvorištu napravi skladište radioaktivnog otpada, šta tu jedinica lokalne uprave može učiniti? – pita načelnik Arbutina.

Vijećnici, kaže načelnik, među kojima su i oni iz vladajuće Srpske demokratske samostalne stranke (SDSS) su jednoglasno glasali protiv odlagališta. Sad, Vlado Ribić, predsjednik Stožera za sprečavanje odlaganja radioaktivnog otpada iz Dvora veli da su vijećnici ove stranke svojevremeno bili suzdržani za glasanja na ovu temu! Nejse!

-Predviđa se izgradnja skladišta koje će prerasti u odlagalište, pa centar za odlaganje radioaktivnog otpada. Kad se formira centar, Hrvatska je u obavezi da primi po bilateralnim sporazumima nuklerani otpad drugih država. To se još ne zna, ali je Strateška studija utjecaja na okolinu to iznijela na vidjelo. Dakle, ovdje bi mogao biti skladišten otpad iz Evropske unije, a možda i šire. Hrvatska je potpisala ili će potpisati sporazume o tome s drugim državama. Strategija nudi mogućnost da se sav nuklerani otpad iz nukelarke Krško prebaci u Čerkezovac. Nuklearni otpad koji bi se odlagao mogao bi dosezati i do 20 hiljada tona. Ukupna finansijska konstrukcija je 847 miliona eura. Pozivaju se na zaštitne mjere. Zna se šta je bilo na nuklearci Fuklušimi, u Japanu – objašnjava Ribić.

Opet, Darinko Dumbović, gradonačelnik Petrinje, priča kako Petrinjci ne sjede skrštenih ruku. Donijeli su niz odluka protiv odlaganja nuklearnog otpada na Trgovskoj gori. Pitaju se šta će to građani kupovati lokalno ako budu imali naljepnicu nuklearni otpad.

-Ta naljepnica nas diskreditira i takve proizvode niko neće kupovati. Kada budemo kupovali lokalno, dvostruko ćemo se trovati. Svi skupa moramo reći tome dosta! – jasan je Dumbović.

Bosancima fali stav

Hajmo sad u Bosnu! Do Bosanskog Novog. Snježana Rajilić, načelnica Bosanskog Novog veli kako je nedavno s općinama iz Unsko-sanskog kantona (Bužim, Bihać,Velika Kladuša…) potpisala dokument kojima se protive izgradnji odlagališta otpada. Dokumet su poslali Predsjedništvu BiH, Vijeću ministara, entitetskim vladama i parlamentima…Traže od njih da zauzmu stav.

-Nedostaje nam stav države! Prije sedam ili osam mjeseci telefonski sam kontaktirala Vijeće ministara BiH, otud i one deklaracije oba parlamenta. Dogovor je da ministrica prostornog uređenja u RS-u, premijer USK-a i ja tražimo prijem kod Vijeća ministara BiH. Očekujem da se to desi u narednih desetak dana. Cijela bi Krajina morala iseliti ako naprave to odlagalište dva kilometra od grada -kaže načelnica Rajilić optužujući Hrvatsku da krši evropske konvencije i evropske zakone na štetu svojih, ali i građana susjedne BiH.

Radioaktivni med

Aktivista Vlado Ribić veli da je dio šume uz kompleks kasarne Čerkezovac već posječen. A to ja napravljeno zato što će se, kad dođe radioaktivni otpad, lišće sušiti pa da narod ne vidi! Teglu meda na kojoj piše da je porijeklom iz Dvora ili Bosanskog Novog, niko neće htjeti kupiti.

-Ako već ne opada, opast će i vrijednost nekretnina – misli Ribić.

(A. Bečirović/Faktor.ba/Foto: M. Živojević)