BiH ne govori jednim glasom
Revizija presude Međunarodnog suda pravde u Hagu u predmetu Bosne i Hercegovine protiv Srbije za genocid, danima je prvorazredno političko pitanje u zemlji koje je pokazalo svu razjedinjenost bh. struktura.
Piše: Dženana Halimović
Na jednu adresu očekuje se da stignu tri pisma, za svakog člana Predsjedništva BiH pojedinačno. Jedino je bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović priznao kako je pročitao sadržaj pisma, ali i da je pozadina svega politička igra.
"Predsjedništvo BiH treba da kaže da su gore navedene činjenice vezano za status i legitimaciju agenta Softića (Sakib) neupitne. Kolega Ivanić (Mladen) ne želi da na dnevni red Predsjedništva BiH staviti osporavanje legitimacije agenta Softića, jer zna da Predsjedništvo BiH ne bi usvojilo odluku o razrješenju agenta, budući da se odluke donose konsenzusom, i da bi time i Ivanić, u formalnom smislu, potvrdio ono što je bjelodana činjenica: da Sakib Softić ima legitimaciju po Odluci Predsjedništva BiH od 4. oktobra 2002. godine. I upravo zato, u nedostatku pravnih argumenata, Ivanić koristi političke ocjene i stavove kojim pokušava osporiti legitimitet agenta Softića", stav je Izetbegovića.
Druga dva člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Dragan Čović i Mladen Ivanić, pismo čekaju diplomatskom poštom, što između ostalog, govori i o nedostatku povjerenja u institucijama.
U međuvremenu, ipak nema kolapsa institucija na nivou države, unatoč insistiranju vladajuće većine u Republici Srpskoj (RS), koja je u Narodnoj skupštini Republike Srpske usvojila zaključke u kojima, između ostalog, poziva "sve predstavnike RS u zajedničkim institucijama BiH da iskoriste pravna i politička sredstva u cilju onemogućavanja donošenja bilo kakvih odluka na nivou zajedničkih institucija BiH, sve dok se ne riješe vitalna pitanja RS, kao što su akti u vezi sa Sudom i Tužilaštvom BiH, rješavanja pitanja imovine i druga pitanja".
Upravo je ovaj zaključak bio sporan za opoziciju, tačnije Savez za promjene, koji su procijenili kako se radi o licemjerstvu kojem u prvom planu nije revizija presude, već zaštita nekih dugih interesa.
Tome u prilog ide i ocjena predsjednika Srpske demokratske stranke (SDS) Vukote Govedarice koji smatra da je pozadina "kako i na koji način ukinuti Sud i Tužilaštvo BiH, jer su očigledno pojedinci predmet tih pravosudnih institucija".
Tako će, uprkos najava bojkota i odgode ranije sjednice Vijeća ministara BiH, ovo tijelo, nastaviti rad s predstavnicima iz RS-a.
Govedarica je tim povodom kazao i da ne žele da blokiraju Bosnu i Hercegovinu i ugroze Dejtonski sporazum, jer bi se time "prenijela kriza na RS koju je napravio Bakir Izetbegović".
Ovo je i jedan od pozitivnih pomaka u vrijeme kada je Bosna i Hercegovina na prekretnici i kada se uveliko treba raditi na ispunjavanju upitnika Evropske komisije.
Prvi dio odgovora iz upitnika već je završen, a danas bi ministri trebali razgovarati o daljim koracima na tom putu.
Tako će uprkos krizi, bh. vlasti dočekati visoku predstavnicu Evropske unije za spoljnu politiku i sigurnost Federicu Mogherini, koja u posjetu BiH dolazi 2. marta.
Njena posjeta stiže i svega dan nakon što će u BiH biti obilježen još jedan sporni datum – Dan nezavisnosti, koji se slavi u pola zemlje, jer RS ne priznaje taj dan kao praznik.
Jasno je to čini se i međunarodnim predstavnicima koji Bosnu i Hercegovinu vide kao zemlju koja nema sposobnost govoriti jednim glasom, što je i uslov za napredovanje na evropskom putu.
Prema priznanju hrvatskog člana Predsjedništva BiH Dragana Čovića, o tome dovoljno svjedoči i slanje tri pisma, na jednu adresu, čime je Međunarodni sud pravde lupio "šamar bosanskohercegovačkim institucijama".
slobodnaevropa.org
