Dok u Siriji bjesni rat, sirijski investitori ulažu u BiH ^Istaknuto

Piše: Dženana Halimović

Njihova ulaganja, prema podacima koje prenosi Jasmina Dževlan iz Agencije za promociju stranih investicija, iznose gotovo dva miliona eura.

"Prema podacima Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, kod nadležnih sudova izvršena je registracija kompanija iz Sirije u iznosu od 1,8 miliona eura za period od 2009. do 2016. godine", kaže Dževlan.​

Prema njenim riječima, radi se o 61 kompaniji iz Sirije na području Federacije BiH i Brčko Distrikta.

"Većina kompanija je sa osnivačkim kapitalom i većinom su to investitori koji su suosnivači sa nekim drugim kompanijama", kaže Dževlan.

Radi se uglavnom o firmama koje se bave uvozom i izvozom, te tekstilom.

Podatak da u BiH djeluju investitori iz Sirije koji su svoja ulaganja počeli u vrijeme dok u toj zemlji bjesni rat djeluju donekle nestvarno.

Odgovore na to otkud ulagači iz Sirije mogu se naći u činjenici da su državljani te zemlje godinama prije sukoba na području bivše Jugoslavije živjeli ili se školovali, te su se vratili i odlučili ulagati.

Mustafa Bakou iz Udruženja Bosansko-sirijska solidarnost kaže kako su postojala interesovanja i za veća ulaganja, ali zbog birokratije i predrasuda investitori su otišli u susjedne zemlje.​

"Teško je da ovdje dobiju vizu i boravak. Ljudi zovu i pitaju i ja im kažem teško je i ne može i oni se onda vraćaju nazad ili idu na neko drugo mjesto", navodi Bakou i dodaje kako se ne radi samo o Sirijcima.

"Imate i ljude iz drugih arapskih država koji su htjeli da ulažu, ali ste vidjeli i medijsku kampanju kako oni žele da se useljavaju i onda su otišli, ne samo u Srbiju već i u Hrvatsku. Hrvatska im sada nudi bolje osnove da dođu, a ovdje problemi, ne daju im, sprječavaju. Ja znam petoricu koji su trebali biti ovdje i onda su otišli u Srbiju", objašnjava Bakou.

Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, Bosna i Hercegovina je prošle godine u Siriju izvezla robu u vrednosti od više od 600.00 konvertibilnih maraka, ponajviše drveta i sapuna, dok je uvezeno oko 200.000 konvertibnilnih maraka robe iz te zemlje, a najviše kafe i začina.

.slobodnaevropa.org