Izet Dedić iz Maoče: Kad se čovjek u mislima prisjeti svega onoga dobra što je učinio njemu je u duši nekako ljepše Istaknuto
Izet Dedić koji živi nedaleko od Brčkog, tačnije u podnožju Majevice između sela Rašljani i Maoča smisao života našao je u prirodi i svojim kozama koje ga hrane i u kojima je našao svoj mir. Ljepše mjesto za življenje kaže ne može zamisliti.
Piše: Adnan Murselović
"Ovdje bih mogao živjeti, ne znam ni ja sam koliko godina. Imam lijepu izvorsku vodu i ne bih mogao bolje ni poželjeti. Bog dao takve koze plemenite i sretan sam. Također, voćke imam prelijepe i prezadovoljan sam ovim materijalnim blagom. A, što se tiče duševnih vrlina to je teško iznijeti i opisati. To je jedno cijenjeno blago koje bih teško mijenjao s nekim", kaže Izet.
Život u skladu s prirodom
Svoj život provodi u skladu s prirodom bez struje i koristi prirodne resurse.
"Nemam struje i ne volim je. Imao sam prije dok sam u selu živio, ali kada se samo sjetim onih prijetnji da će isključiti i sl. uh. Imam izvor i tu je temperatura konstantno 5 ili 6 stepeni. Stavim mlijeko koje se neće pokvariti, meso kada uzmem stavim u podrum koji je također skoro hladan kao izvor. Tu čuvam sir i što se tiče hlađenja ja nemam problema. Ako je šta za grijanje tu mi je šuma, naložim vatru i napravim sebi, ugrijem se itd. Prostor sebi osvjetljavam fenjerom, džepnom lampom tako da nemam potrebe da svodim neke račune s nekim, šta će mi", kaže Izet.
Ponekad do informacija dolazi putem malog tranzistora kojeg rijetko pali, jer kaže da na negativna dešavanja kod nas i u svijetu ne može utjecati.
"Iskreno za informacije nisam tako ni razdoznao da moram znati kako i šta se dešava kad ja na to ne mogu utjecati. Najbolje bi bilo da ratovi i nemiri prestanu i da bude svako zadovoljan, da je minimalno barem sit, makar jedan obrok dnevno da ima i da ne bude bolestan. Šta taj svijet tjera da ratuje na ubijanja ja to ne mogu shvatiti!?", kaže Izet.
Dobra knjiga je ona koja mijenja čovjeka na bolje
Čitao je dosta knjiga i kaže da je prije znao pročitati prosječno dvije knjige sedmično.
"Tako sam radio dosta sedmica i dosta godina. Kada sam prije putovao i u bilo koje mjesto kada dođem ako nema biblioteke ja nisam htio tu živjeti. To mi je bio uslov broj jedan. Za mene je dobra knjiga ona koja mijenja u čovjeku nešto na bolje", kazao je Izet.
Koristan rad čovjeka oslobađa od tri zla
Kaže da bilo koji rad koji je koristan za čovjeka oslobađa ga od tri zla, od dosade, grijeha i oskudice.
"Koristan rad čovjeka oslobađa od tri zla, od dosade, grijeha i oskudice. Naveče kad se čovjek u mislima prisjeti svega onoga dobra što je učinio od ustajanja, pa do večeri, njemu je u duši nekako ljepše, pa i savjest smiruje time. Tolstoj sam reče da je čovjekova sreća u životu, a život je u radu i misli se u radu koji odgovara tvojoj prirodi, jer ima raznih ljudi. Najbolje bi bilo da svako radi ono što voli i da je u okvirima dozovoljenog", kaže Izet.
Moj um, moja duša i moje tijelo
Kada sebe predstavlja često spominje Marka Aurelija i kaže da čovjeka karakteriše um, duša i tijelo, a ime čovjek uvijek može promijeniti ako mu se ne sviđa.
"Kada me neko pita kako se zovem kažem ja sam ja, a kad kažem ja sam ja to je moj um, moja duša i moje tijelo. Umu pripadaju principi i načela, duši nagoni i strasti, a tijelu čula. Tako je govorio Mark Aureli i vjerujem da je tako. A, ime, ime možeš uvijek promijeniti ako ti se ne sviđa. Velika briga za tijelo ide na štetu duše. Demokrit kaže da treba više da se brine za dušu nego za tijelo, jer dobra duša popravlja tjelesne slabosti, a jako tijelo dušu čini boljom. Ta veza obostrana je stvar pameti", kaže Izet.
