Od koga je Brčko oslobođeno? ^Istaknuto

Piše: Adnan Murselović

Mnogi su tada mlade dane provodili po šumama i gorama boreći se protiv njemačke vojske i kvislinga, a jedan od njih bio je i Matija Stević. Za "infobrcko.com" on je govorio da su ratovi najveće zlo koje narod vodi u pakao, te da trezveni ljudi, ljudi sa čistom savjesti nikada ne bi podržali rat.

Ratovi su najveće zlo

„Od devetnaeste godine bio sam učesnik narodnooslobodilačke vojske, od oktobra 1941. do 9. maja, 1945. godine. Bio sam pješadijski kapetan prve klase i komandir elitne izviđačke čete Druge krajiške brigade. Ratovi su najveće zlo koje narod vodi u pakao. Trezveni ljudi, ljudi sa čistom savjesti nikada ne bi podržali rat. Sve se može među ljudima dogovoriti i riješiti, a ne ratovima", govorio je Matija.

"Nijemci, ustaše i drugi kvislinzi su bili naši krvavi protivnici koji su počinili velike zločine. Ja nisam nikoga htio ubiti i to ne bih nikada mogao uraditi, naravno ako mene neko napada i ugrožava mi život. Svaki čovjek bi tada uradio u odbrani. Ima različitih ljudi i ne mogu da vjerujem da mogu ubijati hladnokrvno", govorio je Matija za "infobrcko.com".

Rat četrdesetih, pa rat devedesetih

Matija je bio dočekao rat i devedesetih godina u BiH i tada se izvinuo svim muslimanima Brčkog za počinjene zločine nad muslimanima, naglašavajući da sve vjere treba poštovati, ali nikada ubijati.

"Život zna biti lijep i mržnja među narodima je veliko zlo. Nije niko kriv što si se rodio određene nacionalnosti. Sve nacionalnosti i vjere treba poštovati, ali ne u borbu i ubijati ljude zato što su druge vjere i druge nacije. Mi smo 1945. god., kada je oslobođeno Brčko i ostala područja svu omladinu obuhvatili u omladinske radne brigade, ujedinili ih pod parolom „bratstvo i jedinstvo". Tada omladina nije znala šta je droga. Oni su gradili zemlju, puteve, pruge, velike fabrike. Omladina je tada odigrala vrlo značajnu pozitivnu ulogu. Nažalost, danas je kontra. Ja sam se u knjizi Muhameda Mujkić izvinuo građanima muslimanima Brčkog za zločine koji su učinjeni nad muslimanima, jer sam vidio dio toga šta se radilo, naročito sa muslimanskog naroda. Zaboravit se ne može, ali oprostiti moramo. Moramo i znati ko je ubijao, šta je radio u toku rata itd." govorio je Matija.

Na spomen pločama partizanskog parka u Brčkom nalaze se imena ljudi svih nacionalnosti.