Brčko: Dvije decenije nakon rata i dalje gazimo po minama ^Istaknuto

Upozoravanje na opasnost od mina je težak proces jer stanovništvo nerijetko ignoriše upozorenja. Iako znaju gdje su minska polja ipak ulaze u ista noseći glavu u torbi iz njima znanih razloga. Mahom su to ekonomski razlozi. Žrtve su i lokalne zajednice su žrtve mina. One koče razvoj cijele zemlje i koliko god BiH bila lijepa zemlja i dalje je neprivlačna upravo zbog ovih ubojica iz zasjede.

Stanovništvo u BiH se žali na iscepkanost projekata deminiranja. Iz organizacija koje se bave upozoravanjem na opasnosti od mina ističu da na deminiranje treba gledati kao na razvojni proces i projekat.

"Mi smo nedavno radili jedan projekat koji je finansirala Vlada Brčko distrikta. Postoji tu još nekog nezadovoljstva, mislim da bi se to mogli i bolje, mada je Brčko u suštini najbolja lokalna zajednica, najviše se radi" rekla je Svjetlana Pavlović, NO "Posavina bez mina".

Strategija uništavanja mina za period 2009-2019. definitivno mora biti revidirana zbog nedostataka finansijskih sredstava. Donatori su ispoštovali planirane aktivnosti u potpunosti, dok država poprilično zaostaje, ističu iz organizacije BHMAC. Sada je pred njima određivanje realnih parametara kako bi problem mina u našoj zemlji bio riješen do 2025. godine. Uvodi se novi koncept u deminiranje, da sa što manje ciljanih istraga prema minama bude vraćena što veća površina stanovništvu. Zadržat će se dio stare tehnologije do uvođenja novog koncepta u potpunosti u upotrebu.

"Sad mi vodimo deminiranje, odnosno mi upravljamo i samim procesom deminiranja tako što ćemo ih navoditi gdje su tačno mine. Tu ćemo angažovati dosta lokalno stanovništvo, opštine jer će nam trebati, te sve dostupne informacije. Kada završimo s tim dijelom svi će imati dio odgovornosti da kada se povučemo ne ostane ništa" rekao je Esed Aletić, šef Regionalnog ureda BHMAC Brčko.

Brojke pokazuju koliki je zapravo problem mina u našoj zemlji. Prošle godine zabilježeno je 12 stradanja u BiH, a zadnji slučaj je u našem susjedstvu kada je čovjek iz Čelića nagazio na tenkovsku minu. Ovdje je presudan faktor obilježenosti minskih polja, odnosno svijesti građana o tome da poštuju i ne uklanjaju upozorenja na mine.

"Bez obzira što mi svake godine vršimo kontrolu i obnavljanje znakova priča se ponavlja iz godine u godinu. Tih znakova u više od 50% slučajeva nema, uklanjaju se ni sam ne znam iz kojih razloga. Međutim, kada spasimo jedan život isplati se upozoravanje" dodao je Aletić.

Po dostupnim zapisnicima o minskim poljima preko 80.000 mina i eksplozivnih sredstava je posijano u bosanskoj zemlji i sve su opasne. I na području Brčkog ostalo je još teritorije za deminiranje.

"Brčko distrikt je sveden na oko 17 miliona metara kvadratnih. Posavski kanton na oko dvadeset što znači da je do sada urađeno dosta. Međutim broj mina procijenjen na ovom području uvijek se kreće oko 11% od ukupnog broja u BiH"

Shodno tim podacima izdvajaju se i sredstva za deminiranje, a za ovaj region uvijek ide između osam i jedanaest posto. Oružane snage BiH su već početkom ove sezone većinu svojih resursa usmjerile prema ovom prostoru.

"Rade na prostoru Vitanovića u Brčkom, rade na prostoru Orašja i trebali bi krenuti i u Pelagićevo. Poklopili su ovaj prostor i imaju namjeru da ove godine preko 1,5 milion metara kvadratnih urade što je jako pozitivno" kazao je Esed Aletić, šef Regionalnog ureda BHMAC Brčko.

Uz državna sredstva važni su i donatori, a za Brčko se javio još jedan iz Njemačke. Čeka se i potvrda Američke ambasade a postoji zainteresovanost i Ambasade Japana.

(BDC TV)