Mještani Koraja ovih dana angažovani na berbi jagode /V/ ^Istaknuto

Na nešto više od sedam dunuma Abaz Halilović, povratnik u Koraj, bavi se proizvodnjom jagoda.15 tona prinosa u sezoniodlikuje i dobar kvalitet, ali cijena pokriva ulog jedino u ovom periodu godine dok tržište još nije zasićeno.

„1.650 gajbi sam ovdje nabrao. Bio prinos -"mašala ", ali je cijena bila da se nije moglo poklopit troškovi. Marka i opet nemaš kome prodati", kaže Halilović.

U sezoni branja otkupna cijena jagode -koja je sa korajskih plantaža prošle godine prvi put stigla i na tržište EU, kreće se od 2,5 do 3 KM.

„I prošle i ove godine proizvođači su zadovoljni otkupnom cijenom jagode, obzirom da imamo i otkup za inostranstvo, tako da ovdje kod nas uobičajeno da sad nigdje kod kuća ne možete naći nikoga, svi su na poljanama , u voćnjacima -jagoda se bere, za nekoliko dana pristiže i trešnja", ističe Alija Halilović, PZ "Agro Koraj".

Tako se nađe posla i za sezonske radnike. Mještani, povratnici u Koraj, zbog nemogućnosti zapošljavanja u najvećem broju na ovaj način zarađuju za život.

„Nemam drugog primanja i dobro znači da zaradimo, po mjesec dana kod jednog radiš, pa onda radiš ovdje, radiš ondje, uglavnom se radi", kaže Hasiba Šabanović.

Posla za više radnika donijelo bi povećanje obima proizvodnje. No, proširenje obradivih površina i zasada koči nemogućnost ostvarivanja podsticajnih sredstava.

„Mi smo ta sredina koja je na granici entiteta, dosta ličnih karti je prijavljeno u Federaciji, mi smo u RS-u a da bi ste ostvarili pravo na podsticaj morate biti registrovan poljoprivredni proizvođač u APIF-u u Banja Luci, imati ličnu kartu prebivališta u Koraju, Opština Lopare", dodaje Halilović.

Tako pravo na podsticaj u proizvodnji ostvaruje tek manje od 10% stanovništva ovog povrastničkog naselja. Pomoć im stiže kroz donacije, u vidu repromaterijala za plasteničku i proizvodnju na otvorenom

„Imamo projekat gdje će opština podijeliti određeni broj sadnica jagode, imaju tačno definisani uslovi šta i na koji način učestvovati u tom projektu gdje je već 30-ak i nešto proizvođača iz Koraja se prijavilo na taj poziv", ističe Rado Savić, načelnik Opštine Lopare.

Koraj je prepoznatljiv i po zasadima šljive, proizvodnji na kojoj su angažovana brojna domaćinstva. Danas, 70 % roda ide na tržište Njemačke i Rusije, dok se 30% preradi za domaće tržište. Šljiva sa Majevice, odnedavno, nalazi se u konkurenciji za brendiranje i zaštitu proizvoda iz Bosne i Hercegovine.

Video: http://www.federalna.ba/bhs/vijest/203048/veliki-broj-povratnickih-porodica-obezbjeduje-sredstva-za-zivot

federalna.ba