SUĐENJE ĐORĐU RISTANIĆU: Svjedok progovorio o ratnim užasima u Brčkom ^Istaknuto

Tužitelj Posebnog odjela za ratne zločine podigao je do sada najopsežniju optužnicu za ratne zločine na području Brčkog, kojom su obuhvaćeni zločini i stradanja više stotina osoba tokom 1992. godine.

Tužitelj Tužiteljstva BiH podigao je optužnicu protiv Đorđa Ristanića. rođenog 2. augusta 1957. godine u Brčkom, državljanina BiH. Ristanić je bio predsjednik ratnog predsjedništva općine Brčko.

Svjedok Državnog tužilaštva je izjavio da je sredinom maja 1992. godine vidio optuženog Đorđa Ristanića u blizini srušene džamije u Brčkom.

Zaštićeni svjedok pod pseudonimom Rist-23 ispričao je da je tokom ratnih sukoba u Brčkom radio u Vatrogasnom domu. Prema njegovim riječima, početkom maja 1992. godine u Dom su ušle paravojne jedinice, koje su zarobile radnike nesrpske nacionalnosti, te ih odvele u Sekretarijat unutrašnjih poslova (SUP), javlja Birn.

Dok su vođeni, kazao je svjedok, zarobljeni su tučeni palicama po leđima, a i po dolasku u zgradu policije su kroz špalir udarani.

"Došao je Goran Jelisić, naredio nam da se okrenemo prema zidu. Uperio je pištolj u potiljak, ali nije pucao. Rekao je da je preumoran od posla koji je obavio u hotelu 'Posavina'", posvjedočio je Rist-23 i dodao da su nakon toga zarobljenici vraćeni u Vatrogasni dom.

Prilikom izlaska iz policije, svjedok je, kako je ispričao, iz hotela "Posavina" čuo jauke, a ispred je vidio kako se leševi izvlače na kamaru.

Svjedok je kazao da je u narednim danima na ulicama vidio mrtva tijela te rušenje džamija.

Dok je gorjela jedna od džamija, svjedok je, prema onome što je rekao, u grupi vidio Đorđa Ristanića, predsjednika Kriznog štaba ili Izvršnog odbora.

"Oni su samo stajali na raskrsnici, nešto govorili i smijali se. Nije se niko obraćao. Ristanić je bio u civilu, poznavao sam ga odranije... Kratko smo se zadržali, vojnici su rekli da nismo potrebni", pojasnio je on.

Tužilaštvo BiH je optužilo Ristanića da je, kao predsjednik Ratnog predsjedništva u Brčkom, od aprila do decembra 1992. godine učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu koji je za cilj imao progon Bošnjaka i Hrvata, ubistvima, zatvaranjem, mučenjem i drugim djelima.

Drugi svjedok Marko Margić je ispričao da je 30. aprila 1992. otišao na mjesto gdje je srušen most i vidio mrtva tijela i krv. Dodao je da su ga 5. maja nepoznati vojnici odveli u kasarnu u Brčkom, gdje je vidio dosta ljudi. Tu, kako je kazao, nije bilo tuče, ali su ljudi odvođeni u drugu prostoriju i nisu se vraćali.

Jednog dana, u večernjim satima, rekao je Margić, autobusima odlaze u Fiskulturni dom, gdje je zadržan do 9. maja.

"U tom periodu bilo je dosta tuče. Ubijen je Sakib Bečirević Kibe... Između 20 i 25 nas je bilo tu koji smo gledali to. Ubistvo Kibeta se dešava ispred, a nama je naređeno da izađemo", opisao je svjedok.

Margić je naveo da je vođen u policiju, gdje su ga ispitivali i udarali. Kazao je da je vidio ubijenog Rasima Kartala. Nakon toga, prema njegovom kazivanju, pušten je kući i 13. maja je odveden u logor Luka.

"Premlaćivani ljudi bi bili kada bi navečer došli vojnici. Proziva se neko i onda krenu u tuču i maltretiranje. Ja u Luci nisam nikako maltretiran", rekao je on.

Suđenje se nastavlja 4. jula.

OPTUŽNICA PROTIV RISTANIĆA

Optuženi Ristanić se tereti za ratne zločine počinjene nad više stotina žrtava bošnjačke i hrvatske nacionalnosti, uglavnom iz naselja Centar, Kolobara, Dizdaruša, Klanac, Mujkići, Meraje, Rosulje, Grčica, Novo Brčko, naselje „Š", i drugih dijelova grada pretežno nastanjenih Bošnjacima i Hrvatima, koje su početkom mjeseca maja 1992. godine, nezakonito uhapšene i odvođene u zatočenje u više logora i objekata za zatočenje na području Brčkog, uključujući zgradu SUP-a, podrum Doma zdravlja, logor „Luka", objekat poduzeća „Laser", objekat „ DTV Partizan", kao i objekte garnizona JNA i druge objekte koji su korišteni za nezakonito zatočenje, zlostavljanje i ubistva zatočenika.

Neke od direktnih egzekucija civila, na mjestu događaja zabilježene su fotografijama stranih dopisnika, te su izazvale osudu javnosti diljem svijeta.

Zatočeni civili su ubijani, mučeni, zlostavljani, premlaćivani i zlostavljani na izrazito ponižavajuće načine, a zločine nad civilima činili su pripadnici vojnih, policijih i paravnojnih grupa, nad kojima je kontrolu imao optuženi.

Više stotina civila ubijeno je ili odvedeno u nepoznatom pravcu od kada im se gubi svaki trag, da bi nakon rata posmrtni ostaci žrtava bili pronađeni i ekshumirani na različitim lokacijama, a za dijelom žrtava se još uvijek traga.

Optužnicom su obuhvaćeni i progoni stanovništva sa područja Brčkog, kao i masovna pljačkanja imovine bošnjačkog i hrvatskog stanovništva, nakon njihovog odvođenja u zatočeništvo ili progona iz kuća i stanova na području Brčkog.

Također, veliki broj osoba prošao je kroz teške oblike torture, fizička i psihička zlostavljanja, a žrtvama koje su zlostavljane nije pružena medicinska pomoć te su navedeni zločini ostavili trajne posljedice na život i zdravlje žrtava i njihovih obitelji.

Optužnicom su obuhvaćena i silovanja i seksualna zlostavljanja, kao i ponižavanja zatočenih žena i muškaraca.

Optužnicom je obuhvaćeno i uništavanje i razaranje džamija na području Brčkog, od kojih je nakon uništenja, preostali građevinski materijal sklanjan i prevožen na druge lokacije.

Optuženi Đorđe Ristanić tereti se za krivično djelo zločina protiv čovječnosti, iz člana 172. KZ BiH.

Navedena optužnica, spada u predmete Kategorije 2. koji su u fazi istrage proslijeđeni pravosuđu BiH iz Haškog tribunala. Optužnica podignuta u Tužilaštvi BiH, najopsežnija je optužnica ikada podignuta za ratne zločine počinjene na području Brčkog, uključujući i predmete koji su vođeni u Haškom tribunalu, saopćeno je iz Tužilaštva BiH.

U okviru optužnice, predlaže se pozivanje više od 230 svjedoka i stručnih vještaka, te čitanje iskaza svjedoka koji su u međuvremenu umrli, a predloženo je više stotina dokaznih materijala, što ovu optužnicu svrstava u najobimnije optužnice za ratne zločine podignute u povijesti Tužiteljstva BiH.

www.slobodna-bosna.ba