Menu

BiH (14964)

Dani Ajvatovice: Konjanici iz Karaule krenuli ka Pruscu

 

U okviru obilježavanja tradicionalne vjersko-kulturne manifestacije "511. Dani Ajvatovice", jutros je iz Karaule, nedaleko od Turbeta u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine, krenulo 88 konjanika, koji će nakon prolaska kroz Donji Vakuf nastavili put ka Pruscu, gdje će u nedjelju biti održan centralni dio manifestacije

 

Ukupno 88 konjanika različitih starosnih dobi, među kojima 57 iz Karaule, 17 iz Zenice te 14 iz Kozarca, Brčkog i Tuzle, odjeveni u tradicionalnu nošnju, nakon učenja odlomaka iz Kur'ana i dove, koju je proučio dr. Salih ef. Indžić, izaslanik muftije travničkog i glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Travnik, krenuli su ka najvećem dovištu muslimana u Evropi, Ajvaz-dedinoj stijeni u Pruscu.

 

Svi programski sadržaji ovogodišnje manifestacije će biti organizovani u skladu s važećim mjerama nadležnih organa i svi posjetitelji su pozvani na poštivanje istih, s ciljem prevencije širenja zaraze koronavirusom.

 

Konjanici odjeveni u tradicionalnu nošnju, učeći tekbire i ilahije, uz prve zrake sunca prošli su kroz malo mjesto Karaulu, dok su ih sa prozora kuća i avlija ispraćali i sretan put poželjeli lokalni mještani.

 

Prolazak konjanika kroz selo i sveukupan prateći ambijent na trenutak je posmatrače mogao vratiti u neka minula vremena. Nekoliko mališana također je jutros na konjima krenulo ka Ajvatovici, što ukazuje da će ova tradicija biti nastavljena i u godinama koje slijede.

Elmedina i Smaila Gunić imaju osam godina i među najmlađim su učesnicima manifestacije.

 

U izjavi za AA kazale su da u pohodu na Ajvatovicu učestvuju već drugu godinu. U pratnji roditelja, Elmedina će nastaviti putovanje, a put s njom prelazi konj Soko.

70-godišnji Rasim Gradinčić Ajvatovicu pohodi svake godine. Jutros je put Prusca u kočiji krenuo sa suprugom Đulsom.

- Pravi sam Karaulac, živim nedaleko odavde i na Ajvatovicu idem svake godine. Od njenog ponovnog uspostavljanja, svake godine - rekao je Gradinčić.

Rijad Pajić je put Prusca krenuo s ocem Senadom, prijateljima i rođacima.

 

- Prvi put sam iz Karaule ka Pruscu s konjem krenuo 2007. godine. Tad sam bio i najmlađi konjanik. Mi gajimo, baštinimo svoju tradiciju i kulturu. Ajvatovica je spoj tradicije, kulture, a ujedno i vjere - rekao je Pajić.

 

U nedjelju ujutro konjanici će tradicionalno krenuti ispred Handanagine džamije u Pruscu prema Ajvaz-dedinoj stijeni. Nakon toga bit će prozvani i bajraktari. Nakon prolaska kroz stijenu i učenja dove, na platou Ajvatovice bit će održan svečani program manifestacije. Ove godine će biti održan i jedan specifičan događaj u okviru manifestacije, a to je otvaranje džamije na platou Ajvatovice. Donator je općina Bursa iz Turske.

 

Ajvatovica je najveće dovište muslimana u Evropi i jedno od najstarijih u BiH. Duboko je ukorijenjena u identitet Bošnjaka. Smještena je u podnožju planine Šuljage i udaljena sedam kilometara od starog grada Prusca. Ajvatovica je specifičnost bosanskih muslimana, jer ima autohtoni karakter.

 

Ne zna se pouzdano kada je prvi pohod Ajvatovici održan, ali se zna da je Ajvatovica dobila ime po Ajvaz-dedi, islamskom učenjaku i dervišu koji je u 15. vijeku u Bosnu došao sa prostora današnje Turske. Nakon 1947. godine održavanje Ajvatovice bilo je zabranjeno, a tradicija je obnovljena 1990. godine. Jubilarna, 500. manifestacija održana je u junu 2010. godine.

Ajvaz Dedo, derviš i islamski učenjak koji se u 15. vijeku nastanio na prostoru današnjeg Prusca, nakon dugotrajne suše u ovom mjestu, 40 dana i 40 noći učio je dovu moleći za vodu na stjenovitom predjelu iznad kasabe. Prema predanjima o Ajvaz-dedi, četrdesetu noć od dolaska na dovište, stijena se razdvojila, a iz nje je potekla voda, koju i danas posjetioci Ajvaz Dedine stijene imaju priliku okusiti. Ajvaz-dedino dovište danas je mjesto susreta desetina hiljada muslimana iz BiH, regiona, Evrope i Azije.

 

Izvor: Faktor

Više...

Prof. dr. Goletić: Imamo pet uzoraka za koje sumnjamo da su pozitivni na delta soj koronavirusa

 

U Laboratoriji za molekularno-genetička i forenzička ispitivanja na Veterinarskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu nalazi se pet uzoraka pozitivnih na COVID-19, četiri koja su uzeta od stranih državljana i jedan uzorak uzet od državljanina BiH, koji će se upotrijebiti za eventualnu detekciju indijskog ili delta varijantnog soja koronavirusa.

 

Kazao nam je to prof. dr. Teufik Goletić, šef Laboratorije i član Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva, i dodao da se radi o uzorcima koji su uzeti od osoba za koje se zna da dolaze iz područja u kojima cirkulira delta varijantni soj.

 

Postoji mogućnost da su ti uzorci pozitivni na B.1.617, ali mi to sa sigurnošću ne može ustvrditi dok to zvanično, putem sekvencioniranja, ne dokažemo. Dakle, ti uzroci su sumnjivi – istakao je Goletić.

Podsjetimo, nakon pauze koja je trajala od februara, Veterinarski fakultet u Sarajevu krajem maja dobio je donaciju dijagnostičkih kitova i potrošnog materijala za sekvencioniranje humanih uzoraka pozitivnih na SARS-CoV-2.

 

- Potrebni su nam svježi uzorci od ljudi koji su pozitivni na COVID-19. Mi smo zemlja koja na raspolaganju nema dovoljno resursa da bi sistem sekvencioniranja bio posmatran kao dio cjeline, a ne izolovan slučaj kojim se bavi, primjera radi, Laboratorija na čijem sam ja čelu. Zbog ograničenih resursa zalažem se za ciljani pristup, kako bismo u ambijentu ograničenih finansijskih, ali resursa reagensa, bili u prilici da što je moguće prije otkrijemo i cirkulaciju delta soja – pojasnio je Goletić.

 

Izvor. Faktor

Više...

U Čeliću klanjana dženaza brigadnom generalu ARBiH Hazimu Šadiću

 

U rodnom Čeliću klanjana je dženaza-namaz brigadnom generalu Armije RBiH Hazimu Šadiću, nekadašnjem komandantu Drugog korpusa. Dženazu je predvodio reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović.

 

Brigadni general Hazim Šadić preminuo je 27. juna u 78. godini, a prije dženaze održana je komemoracija u Narodnom pozorištu u Tuzli i ispraćaj ispred Komemorativnog centra, javlja Anadolija.

 

Ispred Čaršijske džamije u Čeliću okupio se veliki broj rodbine, prijatelja i poštovalaca lika i djela generala Šadića, koji je rođen 1943. godine.

 

U najtežim vremenima agresije na Bosnu i Hercegovinu, general Šadić je, prema kazivanju reisa Kavazovića, imao snage, hrabrosti i odlučnosti da donese sudbonosne odluke u vezi s opstankom domovine, kao što je ona kada su se spojili Drugi i Treći korpus Armije RBiH u Varešu.

- Mi, koji smo imali priliku poznavati ovog čovjeka, znamo ga kao autentičnog Bošnjaka, Bosanca i Hercegovca, tihog čovjeka, ali čovjeka od djela, kakvi su inače, mogu slobodno kazati, Majevičani i Posavci. General Šadić nas je zadužio, ostavio nam je u amanet on i njegovi borci, njegovi komandanti, ovu domovinu Bosnu i Hercegovinu. Ostavili su nam slobodu, ostavili su nam državu. Je li to malo? Ne! To je sve što se moglo ostaviti generacijama koje će doći poslije nas - poručio je Kavazović.

U ime 254. čelićke slavne brigade Armije RBiH prisutnim na platou Ulice Alije Izetbegovića obratio Suad Ribić.

 

- O našem generalu je mnogo toga već rečeno i znamo, a najbolje nam vaše prisustvo kazuje o kakvom se čovjeku radi. Sjećanje na našeg generala nas veže od samog početka rata, kada smo formirali brigadu, koja je bila mlada, nejaka i još u povoju. Zahvaljujući generalu, brigada se othranila, ojačala u jednu značajnu snagu, koja je kraja rata postala i slavna brdska brigada - rekao je Ribić, nekadašnji član štaba 254. slavne brdske brigade.

Ukop je obavljen na mezarju u Čeliću, a pripadnici Oružanih snaga BiH su u čast generala Šadića upriličili počasnu salvu.

 

Brigadni general Hazim Šadić rođen je 6. novembra 1943. godine u Čeliću gdje je završio osnovnu, a u Sarajevu srednju vojnu školu. U Beogradu je 1968. godine završio Vojnu akademiju kopnene vojske u tadašnjoj Jugoslovenskoj narodnoj armiji (JNA).

 

Od početka agresije na BiH stavio se u službu odbrane, a u aprilu 1992. godine imenovan je za načelnika Okružnog štaba Teritorijalne odbrane Tuzla. U oktobru 1992. godine imenovan je za načelnika štaba Drugog korpusa Armije R BiH.

 

Predsjedništvo BiH ga je u februaru najteže ratne 1993. godine postavilo za komandanta Drugog korpusa Armije RBiH.

 

Čin brigadnog generala dobio je 14. decembra 1993. godine, a odlikovan je i najvišim ratnim priznanjem "Zlatnim ljiljanom" 1993. godine.

Više...
Priključi se za RSS feed

Copyright (c) 2006-2020 portal InfoBrcko.com Sva prava zadržana. Sadržaji objavljeni na portalu InfoBrcko.com se mogu prenositi uz obavezno navođenje izvora i linka na orginalni tekst. info@infobrcko.com