Svih šest privrednih komora Zapadnog Balkana napravili su zajedničku "Studiju potencijal Zapadnog Balkana za privlačenje stranih investicija u postcovid periodu" u čijem stvaranju je učestvovao i Bečki institut za međunarodne ekonomske studije.

Studija je procijenila pitanja, mogu li ekonomije Zapadnog Balkana imati koristi od ovih potencijalnih promjena u globalnoj proizvodnji i kako bi se to moglo postići?

Možemo imati koristi od mogućih promjena u globalnoj proizvodnji u narednim godinama. Obično ljudi smatraju da saradnja domaćih i stranih kompanija znači samo prodaju proizvoda. To nije dobro, već trebamo što više naših kompanija da uključujemo u lance nabavljanja inostranih kompanija, koje već rade kod nas ili namjeravaju preseliti svoju proizvodnju, ističe naša sagovornica Ognjenka Lalović, direktorica Sektora privrede u Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine.

- U ovoj studiji predstavili smo i jake i slabe strane privrede Zapadnog Balkana sa odgovorima da se njihov položaj poboljša. Uglavnom sve preporuke se odnose na privatne firme malih i srednjih preduzeća, koje se nude njemačkim i austrijskim kompanijama, koje su izrazile interes za ulaganje u BiH, odnosno preseljenje nekih pogona sa dalekog istoka u našu zemlju. Akcenat je na zadržavanju stranih kompanija koje već rade u zemljama zapadnog Balkana i kroz to privlačenje novih investitora. Moramo raditi na zajedničkom razvoju proizvoda sa stranim kompanijama, kao i lobiranju za zajednički cilj. To je ključ za ubrzaniji razvoj - kaže Lalović.

Zapadni Balkan mora promijeniti strategiju u privlačenju stranih ulaganja.

- Uobičajna je praksa kada predstavljamo naše potencijale da govorimo stranim investitorima da su u BiH niže plaće u odnosu na prosjek plaća u Evropskoj uniji. Kada smo pravili ovu studiju, nijedan intervijusani strani investitor nije isticao porez ili visinu plaća kao preporuku za ulaganje u bilo koju zemlju zapadnog Balkana. Međutim, mnogi od njih su se požalili da je kvalitet radne snage niži od očekivanog. Da su slabe državne institucije i da treba poboljšati obrazovanje – ističe naša sagovornica.

Težište je na privlačenju stranih ulaganja u proizvodnju, a to znači da se mora raditi na stručnom osposobljavanju radnika.

- Matematika i hemija su svugdje iste i moramo se okrenuti stručnom osposobljavanju u tehničkim naukama, a da smanjimo proizvodnju u obrazovanju društvenih nauka. Nama trebaju inženjeri mašinstva, elektrotehnike i ostalih viksokoobrazovani u metalnoj, namjenskoj industriji i drvnoj industriji i drugim proizvodnim oblastima. Uz visokoobrazovane trebaju nam školovane zanatlije svih profila od zidara, keramičara, vodoinstalatera, električara i mnogih zanata. Ovo nije problem koji se može riješiti brzo i to se mora pažljivo isplanirati za naredni period - poručuje Lazović.

Ono što se posebno ističe u Studiji o bosanskohercegovačkim kompanijama da su one pouzdane, mišljenje je anketiranih stranih ulagača.

- Kompanije iz Bosne i Hercegovine veliki su dobavljači u zapadnim zemljama u metalnoj, auto, drvnoj, tekstilnoj i obućarskoj industriji i strani investitori su ih ocjenili kao veoma pouzdane kompanije, ali teška politička situacija u BiH odvraća neke investitore od ulaganja – kaže Lalović.

Dobra strana je što se ekonomije Zapadnog Balkana geografski nalaze blizu zemalja Evropske unije i imaju najniže troškove proizvodnje u celoj Evropi. To se odnosi i na Bosnu i Hercegovinu.

- Međutim, strani investitori vole i podsticaje u državi u kojoj ulažu, to se naravno odnosi i na BiH. Ali problem je sihronizacije podsticajnih mjera na Zapadnom Balkanu. Državni podsticaji svih zemalja Balkana trebali bi biti bar približno isti, kako ne bi došlo do preljevanja investicija na Zapadnom Balkanu. Ako bi bili uvezani regionalno u lanac dobavljača, mnogo više bi se osnažio potencijal svih naši pojedinačnih i zajednički potencijal Zapadnog Balkana – stav je Ognjenke Lalović.

Međutim, kako bi u potpunosti imao koristi od ovih vjerovatnih razvoja, analiza sugeriše da će Zapadni Balkan možda morati promijeniti narative oko svojih ekonomija, od destinacije koja nudi niske troškove za investitore, do destinacija koje nude visok kvalitet. Glavna poruka je da svi akteri, identifikovani u Studiji, trebaju krenuti naprijed jer je očigledno da za vrijeme i nakon pandemije svijet više neće biti isti.

Izvor: Faktor

Bosna i Hercegovina je u novembru izvezla robu vrijednu 1,45 milijarde KM, što je prvi put da je u jednom mjesecu izvozni rezultat bh. privrede veći od 1,4 milijarde KM, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH.

Novembarski izvoz veći je za čak 50,8 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine, kada je iznosio 964,1 milion KM.

Goran Račić, predsjednik Područne privredne komore Banjaluka, u razgovoru za "Nezavisne novine" ističe da su to ohrabrujući pokazatelji.

"Bilo bi dobro da se nastavi takav trend rasta izvoza jer mi još imamo uporedne podatke s prošlom godinom, koja je bila jako loša zbog same pandemije", kazao je Račić.

Ističe da bi, ako se nastavi trend rasta u narednoj godini, onda to bilo ohrabrujuće i sigurno da bismo se vratili na onaj period koji je bh. privreda imala u 2018, kada je izvoz rušio rekorde.

"Povećanje izvoza pokazuje da je nastavljen trend oporavka i rasta koji je počeo prošle godine. Dobro je da domaća preduzeća koja su izvozno orijentisana imaju posla, jer na taj način se popravlja spoljnotrgovinska slika", kazao je Račić.

Da su zadovoljni rastom izvoza svojih proizvoda kaže i Radenko Bubić, direktor Fabrike obuće "Dermal" Kotor Varoš.

"Rastu nam narudžbe, ali raste nam i obim posla. Imamo puno novih kupaca, ali i naši stari kupci povećavaju narudžbe", kazao je Bubić.

Prema njegovim riječima, oni izvoze u Austriju, Njemačku, Italiju i druge evropske zemlje.

"Budući da je već kraj godine, bilježimo rast poslovanja, ali i povećanje broja radnika za oko 15 odsto u odnosu na godinu ranije", kazao je Bubić.

Igor Gavran, ekonomski analitičar, ističe da je ovo jako pozitivan rezultat, pogotovo jer izvoz raste brže od uvoza, što pokazuje dobar trend oporavka naših vodećih izvoznika.

"Međutim, on je u značajnoj mjeri i odraz trenda globalnog rasta cijena, tako da ovakvo povećanje vrijednosti izvoza nije jednako i njegovom količinskog povećanju. Dalji trendovi će zavisiti prije svega od toga hoće li se oporavak na našim izvoznim tržištima nastaviti ili će ga ponovno jačanje pandemije zbog novog soja virusa usporiti ili zaustaviti", pojasnio je Gavran.

Ukupno je u periodu januar - novembar ove godine izvoz iznosio 12,89 milijardi KM, što je za 34,8 odsto više nego u istom razdoblju lani, dok je uvoz iznosio 19,44 milijarde KM, što je više za 26,5 odsto.

Pokrivenost uvoza izvozom za 11 mjeseci ove godine bila je 66,3 odsto, a spoljnotrgovinski robni deficit iznosio je 6,55 milijardi KM.

Izvoz u zemlje CEFTA je bio 2,12 milijardi KM, što je za 40,8 odsto više nego u istom razdoblju 2020. godine, a izvoz u zemlje EU 9,47 milijardi KM, što je povećanje za 35,7 odsto.

Uvoz iz zemalja CEFTA dostigao je iznos od 2,49 milijardi KM, i veći je za 28,4 odsto nego lani, dok je uvoz iz zemalja EU imao rast od 23,2 odsto na 11,54 milijarde KM.

Izvor: Nezavisne