Možda se na kraju ove pandemije koronavirusa kriju zdravije životne sredine širom svijeta.

Pandemija koronavirusa u velikoj mjeri utječe i na mentalno zdravlje ljudi zbog čega u određenim situacijama postupaju nepromišljeno i neopravdano. U razgovoru za portal Klix.ba psiholozi su naveli da takvo ponašanje ne pomaže i da je najbitnije da se građani ispravno informišu o koronavirusu i savjesno postupaju.
Posljednjih dana svjedočimo masovnoj kupovini i stvaranju zaliha hrane, zaštitnih maski i dezinfekcijskih sredstava, kako u BiH tako i u brojnim drugim državama u kojima je potvrđen koronavirus. Osim toga, primjetan je i distanciran u određenim mjerama i osuđujući odnos prema ljudima koji kašlju ili kišu zbog bojazni da mogu prenijeti zarazu.

Strah je prirodna, ali ne i negativna emocija

 Psihologinja Nermina Vehabović-Rudež komentarišući ovu temu navela je da je strah prirodna emocija koja se kod ljudi javlja kao odgovor na postojanje opasnosti. Pojasnila je da nije riječ o negativnoj već neugodnoj emociji koja štiti čovjeka i sprječava ga da ne pravi "gluposti".

"U ovom slučaju strah može biti pozitivan jer će nas 'natjerati' da pojačano održavamo higijenu, pogotovo kada je riječ o pranju ruku te da vodimo računa o tome da li dodirujemo lice kao i to da ostanemo u kući zato što su došla takva uputstva", dodala je Vehabović-Rudež.

Navela je da panika, s druge strane, upravo spada u negativne emocije te da zbog nje ljudi ne mogu racionalno razmišljati i dopuštaju ponašanja koja su zapravo u većini slučajeva neopravdana.

"U takvim slučajevima ljudi različito reaguju, neki od njih 'blokiraju' i ne znaju se nositi s takvom vrstom straha, dok ima i onih koji odlučuju da se s njim bore. Kada je riječ o odnosu prema drugim ljudima u ovakvim situacijama, smatram da je najbolje ne razmišljati o tome da li je neko pored nas kihnuo ili se nakašljao već da se fokusiramo na svoje ponašanje i da nastojimo prije svega zaštititi sebe te tu odgovornost prenijeti i na okolinu", savjetovala je naša sagovornica.

Psihologinja Armina Čerkić je, s druge strane, naglasila kako se inače većina osoba plaši virusa, ali i same smrti što zapravo ona smatra potpuno prirodnim i očekivanim strahom u skladu sa ozbiljnošću situacije.

Ljudi se plaše prije svega jer se osjećaju bespomoćno u kriznim situacijama

 Ljudi se, kako je navela, mogu plašiti da će biti odvojeni od svoje porodice ili da će izgubiti osnovna sredstva za rad ili život, što objašnjava gomilanje životnih namirnica kojima svjedočimo u proteklim sedmicama.

"Ovo su sve normalne i očekivane reakcije na kriznu situaciju u kojoj se primarno osjećamo bespomoćno. Ono što pomaže je da ljudi razgovaraju s osobama koje su im bliske i da se oslanjaju samo na provjerene izvore informisanja. U FBIH to je krizni štab kao i informacije koje plasiraju zvanične domaće i strane institucije. Važno je biti informisan u vrijeme krize jer ponekada prava i ispravna informacija može značiti razliku između života i smrti. Zbog toga je potrebno ograničiti informacije samo na provjerene i naučno utemeljene izvore. Važno je truditi se ograničiti izloženost raznim medijima", poručila je Čerkić.

Čerkić je prokomentarisala i distance koje ljudi prave prema drugima upravo zbog postojanja straha od zaraze. Dodala je da je to zbog toga što ljudski mozak zapamti sve signale koji sadrže informacije o potencijalnim opasnostima ili prijetnjama te ih tako prenosi i pohranjuje sa lakoćom.

"To je izuzetan evolucijski alat koji nam je omogućio da prepoznamo stvari koje su za nas potencijalno štetne, od straha od pauka, zmija ili miševa do zgražavanja ka kožnim oboljenjima ili bilo kakvim pokazateljima oboljenja kod drugih. Ovaj instinktivni sistem zaštite odmah uključuje gađenje kao alat koji nas tjera da izbjegavamo te situacije. Naš mozak automatski reaguje na bilo koji oblik opasnosti ali je veći izazov za ljude danas da postignu i puno značajnije održe distancu ukoliko sami imaju određene simptome. Vrlo brzo će doći do predviđene zasićenosti izolacijom i tada je važno misliti o drugima i osigurati zaštitu kroz zadržavanje socijalne distance", istakla je.

Bitno je ispravno se informisati o koronavirusu i ne slušati samo negativne informacije

 S obzirom na to da u kriznim situacijama kakva je i trenutna s koronavirusom ljudi najčešće prihvataju negativne i čuju loše informacije iako postoje i one koje su znatno umirujuće. Vehabović-Rudež je pojasnila da način razumijevanja informacija ovisi o ličnom životnom iskustvu te da će se oni ljudi koji prepoznaju samo loše stvari uvijek za njih i vezati bez obzira na raznovrsnost informacija.

"Zbog toga bi bilo važno da sami sebi olakšaju i pokušaju doći do informacija koje će im pomoći pogotovo u ovakvim situacijama kada moramo biti izolovani i čuvati sebe i druge. Sa 'crnim', odnosno, negativnim mislima se ne štitimo i ukoliko budemo samo razmišljali o tome šta se sljedeće može dogoditi i kako će se situacija razvijati to nam zapravo ne pomaže u borbi protiv virusa jer ljudi s takvim razmišljanjem ne mogu nikome pomoći", naglasila je psihologinja Vehabović-Rudež.

I psihologinja Armina Čerkić savjetovala je građanima da je u ovoj situaciji najbitnije da se građani oslanjaju na naučno utemeljene informacije koje dolaze iz zvaničnih kanala.

"Vrijeme za interpretacije i poluprovjerene informacije treba biti iza nas. Jako je važno da brinemo jedni o drugima, da razmišljamo o tome da naše ponašanje i odluke mogu značiti razliku u životu jednog ili više članova naše zajednice. BIH društvo i naši građani najbolje znaju koliko je važno kada se dobro brinemo jedni o drugima i kada dijelimo ono što nam je dostupno da bi pomogli drugima, jer svi dijelimo slične zabrinutosti i strahove. Sada trebamo pokazati da brinemo jedni za druge kroz pridržavanje jasnih uputa o prevenciji, koje su u skladu sa sposobnostima svih nas", zaključila je psihologinja Čergić.