Nova izdanja bilješki Svjetske banke su dostupna, i sagledavaju uticaj COVID-19 na zdravstvene sisteme, siromaštvo i dobrobit domaćinstava, obrazovanje, socijalnu zaštitu, tržišta rada i upravljanje kvalitetom zraka na Zapadnom Balkanu. Tako, Svjetska banka procjenjuje da bi, bez vladinog odgovora, preko 400.000 ljudi u regiji moglo pasti u siromašno i da bi se srednja klasa značajno smanjila, prenosi Anadolu Agency (AA).

Bilješke predstavljaju dopunu nedavno objavljenog Redovnog ekonomskog izvještaja za Zapadni Balkan i pratećih bilješki, objavljenih 29. aprila, i pokazuju kakve su projekcije uticaja COVID-19 na stanovništvo u regiji.

Najnovije bilješke uključuju: kako COVID-19 može uticati na siromaštvo i dobrobit domaćinstava na Zapadnom Balkanu; procijenjeni uticaj COVID-19 na obrazovanje i odgovori pojedinačnih država; uticaj COVID-19 na zdravstvene sisteme na Zapadnom Balkanu; tržišta rada i COVID-19 šok na Zapadnom Balkanu; kako bi COVID-19 mogao povećati izazove zagađenja zraka na Zapadnom Balkanu; mogućnosti za odgovor socijalne zaštite na krizu izazvanu COVID-19 na Zapadnom Balkanu.

“Svjetska banka procjenjuje da bi, bez vladinog odgovora, preko 400.000 ljudi u regiji moglo pasti u siromašno i da bi se srednja klasa značajno smanjila. Mnogi od onih koji bi mogli osiromašiti, trenutno ne koriste nikakvu socijalnu zaštitu, a riziku su naročito izloženi radnici u neformalnom sektoru, koji nemaju osiguranje od nezaposlenosti i ne ostvaruju pravo na drugu podršku”, navode iz Svjetske banke.

Dodaju da u poređenju s prosjekom Evropske unije niska i neefikasna potrošnja po stanovniku na zdravstvo prije krize, čini regiju naročito osjetljivom na ovu i buduće javno-zdravstvene krize. Veliko zagađenje zraka u nekoliko velikih gradova, te s tim u vezi, veća stopa respiratornih oboljenja, povećava tu osjetljivost, naročito ukoliko bi se pandemija vratila tokom sljedeće zime.
Nadalje, neophodno zatvaranje škola, da bi se smanjilo širenje virusa, dovest će do značajnog smanjenja ishoda učenja, za čiju će nadoknadu možda trebati godine. Procjenjuje se da bi se broj onih koji ne posjeduju osnovnu sposobnost čitanja mogao povećati sa sadašnjih 53, na 61 procenat, ukoliko škole budu zatvorene do kraja juna. Obrazovni uticaji će biti neproporcionalno veći za one u nepovoljnijem položaju, pri čemu će značajan dio učenika nazadovati u pravcu funkcionalne nepismenosti i potencijalnog prekida školovanja.

Nemamo zvaničnu potvrdu o otkazivanju niti imamo zvaničnu potvrdu da će biti ove godine organiziran hadž, kazao je za Faktor Sadžid efendija Ramić, rukovodilac Ureda za hadž i umru Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

- Hadž će biti, ali da li će to biti kao što je prethodnih godina bilo uobičajeno, za to potvrdu još nemamo. Bit će vjerovatno dosta restrikcija tokom ovogodišnjeg hadža – kazao je Ramić.

Istakao je da od vremena agresije na BiH do danas nikada nije otkazan odlazak na hadž, te da su bosanskohercegovačke hadžije svake godine sa hadžijama iz cijelog svijeta obavljali ovaj vjerski propis, te da se nada da će tako biti i ove godine.
Ramić je boravio u Meki prije pandemije koronavirusa kada su, kako ističe, završene proceduralne stvari oko organizacije sa Ministarstvom hadža Saudijske Arabije.

- Ured za hadž je spreman da kada dobije službenu potvrdu ili informaciju od strane Ministarstva hadža Saudijske Arabije počne sa organizacijom. Da su se stvari odvijale svojim tokom, naš plan je bio da objavimo hadž oko 20. marta ove godine, u ovoj fazi mi bismo već počeli sa viziranjem, pripremama edukacije hadžija i svega ostalog što ide uz to. Naravno da će organizacijski biti prilično izazovno odgovoriti tom izazovu u kratkom periodu, međutim Ured za hadž je osposobljen i spreman da odgovori tom zahtjevu – pojašnjava Ramić.

Kaže da su do hadža ostala još dva mjeseca i nekoliko dana, te da se nadaju informacijama iz Saudijske Arabije.

Podsjećamo, Saudijska Arabija bilježi veliki broj oboljelih od koronavirusa, te je u proteklim danima bilo i 2.000 oboljelih osoba na dan, a sada se taj broj postepeno smanjuje.

- Počelo je i sa popuštanjem nekih mjera, ali se one ne odnose na Meku. Meka je jedan veliki karantin – kazao je Ramić.