Cijene sirove nafte na svjetskim tržištima porasle su u ponedjeljak nakon postepenog oporavka najvećih svjetskih ekonomija od krize izazvane koronavirusom, ali pojačane tenzije između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Kine posljednjih nekoliko dana onemogućile su veći rast cijena, javlja Anadolu Agency (AA).

Na londonskom tržištu cijena barela porasla je za 0,6 posto u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila 43,62 dolara.

Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 1,7 posto višoj cijeni, na 41,29 dolara.

Rast cijena nafte izazvalo je i slabljenje dolara, što obično potiče kupovinu roba izraženih u dolarima, poput nafte, jer postaju jeftinije za vlasnike drugih valuta.

Nakon što su u aprilu ove godine zbog krize izazvane pandemijom pale više od 30 posto i dostigle najniži nivo u posljednje dvije decenije, cijene nafte posljednjih mjeseci počele su rasti, zahvaljujući prije svega značajnim fiskalnim i monetarnim poticajnim mjerama u najvećim svjetskim ekonomijama, što je dovelo do obnavljanja ekonomskih aktivnosti, a time i potražnje za naftom.

Globalna potrošnja nafte i dalje je na niskom nivou uslijed porasta broja slučajeva COVID-19 u svijetu.

Tenzije između SAD-a i Kine dodatno su eskalirale nakon što je američka administracija 22. jula naredila zatvaranje kineske diplomatske misije u Houstonu, u saveznoj državi Teksas, da bi potom Kina naredila SAD-u da zatvori svoj Generalni konzulat u gradu Chengduu.

Kraj jula i početak avgusta period je kada cvjeta ambrozija, biljka koja kod mnoštva stanovnika izaziva alergijsku reakciju.

Uzastopno kihanje i suzne oči neki su od prvih simptoma koji vam govore da ste alergični na ambroziju, kao i da je ima u vašoj neposrednoj blizini.

Šef epidemiološke službe Javne zdravstvene ustanove Brčko Mirjana Kuzmanović ističe da se svake godine javi sve veći broj stanovnika koji se žale na alergijsku reakciju.

S obzirom na to da je sada u zdravstvu primat dat oboljelima od pandemije, Kuzmanović je dala savjete kako se i ko može samostalno liječiti od alergije kod kuće.

„U periodu od 11 do 17 časova izbjegavati boravak vani, provjetravanje prostorija, te uz antihistaminike koristiti i narodne lijekove“, rekla je Kuzmanović.

Polovina avgusta biće najteža, jer tada cvjetanje dolazi do kulminacije.

Ona ističe da je vjeruje da će resorno vladino odjeljenje i JP „Komunalno“ Brčko redovno uništavati ovu biljku, kako bi je u naseljenim mjestima bilo što manje, a na građane apeluje da se pridržavaju ljekarskih savjeta, kao i da uklanjaju ambroziju sa privatnih parcela.

Američki i britanski naučnici mogli bi biti zaslužni za jedan od najvažnijih iskoraka u medicini, vakcinu protiv koronavirusa.

Kako prenose strani mediji, kliničko ispitivanje ušlo je u posljednju fazu.

Ovo je golemo, do sada smo bili pasivni, nosili smo maske, držali razmak i izbjegavali izlaziti ako nije bilo potrebno. Prvi put postajemo aktivni u svemu ovome - najavio je testiranje dr. Frank Eder.

Lijek će biti testiran na 30.000 odraslih osoba koje nemaju respiratorne bolesti.

Tokom ispitivanja uporedit će se broj novozaraženih među osobama koje su primile novu vakcinu i među onima koji su dobili placebo.

Jedna od sudionica istraživanja, Melissa Harting, kazala je kako je velika stvar biti dio pronalaska vakcine.
- Bilo ko u vašoj porodici može biti pogođen. Svi u mojoj porodici su ljekari. Moj muž je policajac. Svi smo na prvim linijama odbrane i lako se možemo zaraziti - istaknula je Harting.

Naučnici se nadaju da će nakon što vakcinu predstave većoj grupi ljudi, moći utvrditi i njenu učinkovitost. Naglašavaju kako još uvijek ne mogu garantirati da će eksperimentalna vakcina zbilja i štititi.
Očekuje se da će vakcina biti dostupna najranije početkom iduće godine.

Kada god stignu, prvi na redu za primanje vakcine trebali bi biti zdravstveni radnici, ponajprije medicinske sestre.

Apel je to Međunarodnog savjeta medicinskih sestara, a Howard Catton poručuje kako je medicinskim sestrama dosta aplaudiranja.

Poručuju da žele promjene, jer im aplaudiranje postaje isprazno.

Procjenjuju da se više od milion i po zdravstvenih radnika diljem svijeta zarazilo virusom.
Ako ne štitimo njih, poručuju, ne štitimo ni sami sebe, jer bez medicinskih sestara - ne možemo pobijediti COVID-19.

I pored epidemije mnogi će i ove godine godišnji odmor provesti na moru, pored jezera ili rijeke. No, neki su ipak u strahu jer na mnoga pitanja nemaju valjani odgovor. Jedan od njih je i – da li se boravkom u vodi mogu zaraziti koronavirusom!?

Prema informacijama koje dolaze iz Centra za prevenciju i kontrolu bolesti (CDC), ne postoji dokaz da bi se ljudi mogli zaraziti rekreativnim plivanjem, a rizik od prijenosa koronavirusa kroz vodu je nizak.

Iz CDC-a navode i da bazeni ne predstavljaju rizik za prijenos koronavirusa.

- Vrlo je mala vjerovatnoća da se osoba zarazi dok je u vodi. Kada plivate morate imati prostora oko sebe tako da ne postoji kontakt sa drugim ljudima. Jedino u situacijama kada su dvije ili nekoliko osoba u vodi neposredno blizu jedna druge i pričaju. Tada postojni mogućnost da se virus prenese kapljičnim putem. U moru, na rijeci ili jezeru moguće je da "pokupite" neke druge viruse i bakterije koje se prenose fekalnim i oralnim putem – objašnjava dr. Mahdi Brčaninović, rukovodilac Odjela za higijensko epidemiološki nadzor Kantonalne bolnice Zenica.

Dodaje kako su i vrlo male šanse zaraze u bazenu, jer se kaže, voda u njima tretira hlorom, a koronavirus je osjetljiv na sve hlorne preparate.
- Mogućnost od zaraze postoji ako osobe sjede blizu jedna druge na plaži ili pored bazena, a nemaju maske i razgovaraju duže od 15 minuta. Zbog toga je vrlo važno i kada ste na odmoru pridržavati se preventivnih mjera, a to je distanca i nošenje maske kada razgovarate sa ljudima – objasnio je Brčaninović.