Američki naučnici Harvey J. Alter i Charles M. Rice te britanski naučnik Michael Houghton su ovogodišnji dobitnici Nobelove nagrade za medicinu. Nagrađeni su za otkrića koja se odnose na hepatitis C.
Kako je saopćio Nobelov komitet, navedeni trojac je objasnio glavni izvor ovog hepatitisa prenosivog krvlju, a koji se nije mogao objasniti hepatitisom A i B. Njihov rad je omogućio da se razviju testovi krvi i lijekovi koji su spasili živote miliona ljudi, prenosi agencija Associated Press.
Iz Nobelovog komiteta su poručili da su angažmanom ovih naučnika razvijeni visokosenzitivni testovi krvi koji su sada dostupni i da su time eliminisali potencijalni posttransfuzijski hepatitis. Ocijenili su da je to veliki doprinos zaštiti zdravlja ljudi širom svijeta.
Napomenuli su da su stvoreni uslovi za razvoj lijekova protiv hepatitisa C i da se, kako su istakli, prvi put u historiji on može izliječiti, što je probudilo nadu da će se moći iskorijeniti.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), 70 miliona ljudi širom svijeta ima hepatitis i njih 400.000 premine svake godine. Bolest je hronična te je glavni uzrok upale jetre i raka.
Nobelova nagrada podrazumijeva uručivanje zlatne medalje i novčane nagrade u iznosu od milion i 118.00 dolara. Osim za medicinu, dodjeljuje se za fiziku, hemiju, književnost, mir i ekonomiju.

Legenda akcijskih filmova Arnold Schwarzenegger objavio je video u kojem je pokazao svoju snagu i u 73. godini. U svojoj posljednjoj objavi na Instagramu, Schwarzenegger je pokazao jednu od svojih omiljenih vježbi za leđa.

Predsjednik SAD-a Donald Trump u ponedjeljak je napustio vojnu bolnicu Walter Reed kod Washingtona u kojoj se liječio od covida-19, te se helikopterom vratio u Bijelu kuću, koja je četiri tjedna uoči predsjedničkih izbora pogođena zarazom koronavirusom.

Noseći bijelu hiruršku masku, Trump (74) je podignuo palac gore i mahnuo novinarima dok je iz helikoptera išao prema Bijeloj kući, prenosi Hina.

Nakon što se stubištem popeo na južni trijem Bijele kuće, skinuo je masku te pozirao za fotografiranje i snimanje, također uz podizanje palčeva i mahanje.

Ranije, dok je napuštao vojnu bolnicu, na novinarsko pitanje o tome koliko je ljudi u Bijeloj kući zaraženo koronavirusom odgovorio je:”Puno vam hvala.”

Nakon povratka u Bijelu kuću iz bolnice u kojoj je zbog oboljenja covidom-19 proveo gotovo četiri dana, ponovio je poruke građanima da se ne boje koronavirusa te da ne dopuste da im zavlada životima.

Nedugo nakon što je napustio vojnu bolnicu kod Washingtona te se helikopterom vratio u Bijelu kuću, Trump je na Twitteru objavio video snimljen u Bijeloj kući, u kojem je na početku pohvalio liječnike i medicinske sestre u zdravstvenoj ustanovi u kojoj je boravio.

Osim što je ponovio da je mnogo naučio o koronavirusu, Trump je ponovio i ranije poruke o tome da se koronavirusa ne treba bojati.

“Jedna stvar je sigurna. Ne dopustite da zavlada nad vama i preuzme vaše živote, ne bojte se, pobijedit ćete ga”, rekao je Trump, koji je građanima poručio i da izađu van, no i da budu oprezni.

Ustvrdio je da je SAD najbolja zemlja na svijetu koja ima najbolju medicinsku opremu i lijekove, a kada je rijeć o cijepivu, rekao je da ono dolazi “momentalno”.

Izjavio je i da je bolnicu mogao napustiti još prije dva dana jer se osjećao sjajno, bolje no u zadnjih 20 godina, a iako kaže da to ne zna, izrazio je nadu da je sada “možda i imun” na koronavirus.

Trump je u petak objavio da je zaražen koronavirusom te je kasnije toga dana prebačen u vojnu bolnicu Walter Reed kod Washingtona, dok je u ponedjeljak najavio da će kasnije tijekom dana napustiti bolnicu, pri čemu je građanima poručio i da se ne boje covida-19.

“U 18,30 sati izlazim iz sjajne bolnice Walter Reed. Osjećam se jako dobro! Ne bojte se covida-19. Ne dopustite da vam upravlja životom. Pod Trumpovom administracijom razvili smo odlične lijekove i stekli odlična znanja. Osjećam se bolje nego prije 20 godina”, napisao je Trump ranije na Twitteru.
Inače, osim Trumpa, koronavirus je zahvatio i njegovu suprugu Melaniju, bliske savjetnice Hope Hicks i nekoliko drugih članova njegove ekipe, kao i glasnogovornicu Kayleigh McEnany.
Kako je Trumpov medicinski tim rekao novinarima ispred bolnice, američki predsjednik u posljednjih više od 72 sata nije imao temperaturu, a razina kisika u organizmu mu je normalna.
Međutim, liječnici su odbili odgovarati na pitanja o bilo kakvim posljedicama koju bi bolest mogla imati na Trumpova pluća, ili pak otkriti kada je posljednji put bio negativan na koronavirus.

Svijet je u utrci za pronalaskom pouzdane vakcine protiv COVID-19, neočekivane pošasti 21. stoljeća koja je do sada odnijela više od milion života, a skoro 35 miliona je oboljelo.

Za sada. No, naučnici s njemačkog Instituta Max-Planck u Potsdamu istražuju kako pomoći oboljelima, kako ih liječiti od koronavirusa i to s pomoću jedne "obične" ljekovite biljke - slatkog pelina.

Imaju rezultate koji ulijevaju nadu za početak kliničkih ispitivanja. Kako je već pisao DW, istraživanja su iznenadila naučnike: ekstrakti slatkog pelina aktivni su protiv SARS-CoV-2. Listovi biljke slatkog pelina (Artemisia annuae), uzgajani u Kentuckyju u SAD-u, najbolju antivirusnu aktivnost pokazali su kod ekstrakcije sa čistim etanolom ili destiliranom vodom, ali i dodavanjem kafe.

Slatki pelin protiv korone?

Petra Mihića iz Ljubinja ta vijest nije posebno iznenadila. On već godinama jedini u BiH i na bio osnovi uzgaja upravo slatki pelin, višestruko ljekovitu biljku koja se desetljećima upotrebljavala kao lijek protiv malarije, a u Hercegovini često raste i kao samonikla.

- Kada se u Hercegovini prije nekoliko godina masovno počelo saditi smilje, koje je također ljekovita biljka, ja sam želio učiniti nešto drukčije. Čitao sam da se u kineskoj tradiciji posebno cijenio pelin u liječenju kancerogenih oboljenja i godinama istražujem kako postići najbolju kvalitetu u najboljim uvjetima uzgajanja ove specifične biljke. I tako je počela moja avantura sa organskim uzgajanjem slatkog pelina - kaže Petar Mihić za Deutsche Welle.

Ipak, koliko fitoterapija, liječenje ljekovitim biljkama, ima podršku i u "službenoj" medicini?

Dr. med. spec. Andrea Jurić za DW kaže da su se s mogućim pozitivnim učincima slatkog pelina u liječenju COVID-19 liječnici upoznali tokom pandemije.

- U habitusu naroda koji žive na području Hercegovine je traženje lijeka u pripravcima biljnog porijekla kojima je Hercegovina jako bogata. Upoznata sam s činjenicom da su ljudi s ovih prostora konzumirali čaj od slatkog pelina te prijavljivali pozitivne učinke u svim fazama infekcije COVID-19. Smatram da bi bilo jako korisno provesti dodatne kliničke prospektivne studije po ovom pitanju - kaže ova epidemiologinja za DW.

Prof. dr. Jasenko Karamehić, internist imunolog, jedan od vodećih u BiH i s bogatim iskustvom rada u medicinskim centrima diljem svijeta, kaže da "sve ima itekako smisla".

- I to zato jer slatki pelin djeluje na malariju, a antimalarici, lijekovi kao klorokin, cidrofloroksin itd., spadaju u grupu lijekova koji imaju određenu specifično-nespecifičnu aktivnost kao ramdesivir ili neki drugi retroviralni, antivirusni lijekovi protiv primjerice AIDS-a itd., i na COVID-19 - kaže prof. dr. Karamehić za DW.

On podsjeća da se dio ove biljke u Aziji upotrebljava u liječenju malarije te da već godinama stanovništvo koristi njena ljekovita svojstva.

Petar Mihić se u vrijeme kada se sadilo smilje odlučio za uzgoj slatkog pelina

- I tu je ta konekcija. Meni, kao imunofarmakologu to je još lakše shvatiti i vidi se da svi lijekovi koji djeluju na uzročnika malarije, djeluju uspješno i na COVID-19. Da se razumijemo, nije to specifični lijek, ali jest specifično nespecifični - znači ima određen učinak - zaključuje prof. dr. Karamehić.

Dok slatki pelin, prema stavovima naučnika, potvrđuje značaj u liječenju oboljelih od COVID-19, svijet očajno čeka učinkovitu vakcinu.

- Rekao sam da trebamo uzeti najbolju vakcinu. Najučinkovitiju, s najmanje neželjenih posljedica i bez prefiksa rusko, kinesko, američko, britansko, tursko... Što se mene tiče, a radio sam širom svijeta, najviše nade polažem na britansku vakcinu sa Oxforda. To je evropska vakcina, ispitano dominantno na Evropljanima, koji geografski žive "pod istim krovom", vrlo sličnom klimom i ono bi nam najbolje odgovaralo - smatra prof. dr. Karamehić.