Iako se ranije špekulisalo u vezi s tim, nauka možda napokon ima odgovor na to zašto su žene otpornije na COVID-19. Najnoviji dokaz ponudio je naučnik s Univerziteta Illinois u SAD-u Graziano Pinna.
On je svoje dokaze koji sugerišu da ženski reproduktivni hormoni možda igraju ulogu u spolnoj pristranosti koronavirusa iznio u članku koji je nedavno objavljen u naučnom časopisu "Trends in Endocrinology & Metabolism".

Podaci vezani za pandemiju pokazali su da težina simptoma bolesti COVID-19 i smrtnost nakon zaraze češće pogađaju muškarce od žena. Novi izvještaji pokazuju da ženski reproduktivni hormoni možda imaju zaštitnu ulogu.

Pinna je opisao neke od učinaka hormona estrogena i progesterona koji mogu spriječiti razvoj težih simptoma i rizik smrti od koronavirusa.

Ovaj naučnik nudi i primjere kako ti hormoni provode protuupalne radnje, preoblikuju kompetencije imunoloških stanica te stimuliraju viši nivo antitijela protiv virusa.

Pozivao je da se provedu klinička testiranja kako bi se istražilo mogu li ti hormoni biti od koristi i muškarcima te ženama u postmenopauzi.

Estrogen, progesteron i progesteronski metabolit alopregnanolon, zajedno igraju ključne uloge u posredovanju pri upalnim procesima.

Progesteron se veže i na niz drugih imunoloških ćelija, uključujući i prirodne ćelije ubojice, makrofage i dendritske stanice. Veže se i na neimunološke ćelije, uključujući epitelijalne i endotelijalne ćelije koje se nalaze u dišnim putevima, gdje modulira ćelijske signale i aktivnosti na način koji ublažava infekciju, piše News Medical Life Science.

Estrogeni su isto tako potentni regulatori procesa u imunološkom sistemu, jer izražavaju protuupalne i neurozaštitne efekte.

Opadanjem nivoa estradiola za vrijeme menopauze pokazalo se da se smanjuje i broj B i T stanica, dok se istovremeno povećava proizvodnja protuupalnih citokina.

"Intrigantno je da su žene tokom menopauze pod povećanim rizikom od zaraze", kaže Pinna.

Nadalje, estradiol uvodi i viši nivo antitijela te ćelija uključenih u proizvodnju antitijela tokom reakcije na virusnu infekciju pa njegov snižen nivo u tijelu smanjuje i taj učinak.

Farmaceutske kompanije ulile su nam nadu u masovnu imunizaciju na koronavirus. Ali hoće li nas jedno cijepljenje štititi od zaraze cijeli život ili samo nekoliko mjeseci?

Vijesti o razvoju cjepiva zvuče odlično. Kandidati Moderne i Pfizera nude 90 postotnu zaštitu od covida-19, a cjepivo AstraZenece najmanje 70 postotnu.

I dok oprezno gledamo prema životu poslije pandemije, nadajući se da će je cjepivo pretvoriti samo u sjećanje, glavno je pitanje koliko će dugo ljudi biti zaštićeni od virusa, piše agencija dpa, prenosi Hina.

Za odgovor je još prerano jer dosad nije moglo biti dugoročnih studija.
U nedavno objavljenoj studiji kalifornijskog Imunološkog instituta La Jolla provedenoj na zaraženim ljudima utvrđeno je postojanje antitijela i T-stanica – dvaju glavnih oružja ljudskog imunosnog sustava, najmanje pet mjeseci nakon zaraze, čak i u onih s blagim simptomima.
To su ohrabrujući podaci, s obzirom na to da naš odbrambeni sistem ima više različitih načina djelovanja, rekao je Thomas Jacobs s Instituta Bernharda Nochta za tropsku medicinu iz Hamburga.

Ova studija ukazuje na postojanje sterilnog imuniteta, odnosno onog koji uništava virus prije nego što prodre u stanice, rekao je Jacobs. A odgovarajuća bi cjepiva čak mogla izazvati bolji odgovor antitijela nego prirodna infekcija, naglasio je.

Usto je odgovor T-stanica, to jest specifičnih limfocita za borbu s virusima, trajao više mjeseci, što ukazuje na razvoj kliničkog imuniteta, kaže Jacobs. To znači da će pacijenti imati samo blage simptome poput onih nalik prehladi.

Ali na temelju toga ne možemo pretpostaviti da će cjepivo zajamčiti doživotni imunitet.

“Ova saznjanja su obećavajuća, jer ako prirodna infekcija virusom može izazvati snažan odgovor T-stanica, to bi moglo značiti da će cjepivo postići isto”, rekla je Fiona Watt, predsjednica britanskog Medicinskog istraživačkog vijeća u stručnome časopisu British Medical Journal.

Carsten Watzl, imunolog na Leibnizovom institutu u Dortmundu, kaže da je čovjek nakon infekcije blažim koronavirusima, poput onih koji izazivaju prehladu, obično zaštićen godinu do godinu i pol.

“No ne možete uspoređivati imunosnu reakciju organizma nakon prirodne infekcije s onom koja će uslijediti nakon cijepljenja jer je potonja puno učinkovitija”, rekao je Watzl, glavni tajnik Njemačkog imunološkog društva, istaknuvši kako se ljudi zato nadaju da će cjepiva zajamčiti duži imunitet.
Za rizične skupine, poput korisnika domova za starije osobe, važnije je stvoriti cjepivo koje će zajamčiti sterilan imunitet, dok bi za opću populaciju klinički imunitet vjerovatno bio dovoljan, kazao je Jacobs.

Zasad nije poznato hoće li cjepivo spriječiti širenje virusa.
“U slučaju jakog odgovora antitijela, to je malo vjerovatno”, kazao je Jacobs, dodavši da bi kod kliničkog imuniteta mogao postojati takav rizik, ali će za utvrđivanje te činjenice biti potrebno provesti dodatne studije.
Imunolog Watzl kaže da će cjepiva najprije globalno smiriti situaciju.
“Čak i ako populacija bude zaštićena samo dvije godine, svi koji žele mogu se cijepiti ponovno i bez sumnje, više ne bismo imali pandemiju”, rekao je.

“Globalizacija i tehnologija već su učinile svoje, tako da ljudima više ime i prezime skoro i ne treba, svi smo postali samo brojevi i svuda traže od nas da “ukucamo” neki svoj identifikacioni broj, pa ako niste neki broj, neki konto ili pasvord, ne pomaže vam pa da ste i sam Putin ili Trump. Kako stvari stoje, vlasnici moćnih tehnologija već nas uče da nam mozak i razmišljanje nisu ni potrebni, oni imaju sve za naše glave, istina za naše mukom zarađene pare”

Kompanija Grizelj tvrdi da posjeduje sisteme za transport i čuvanje vakcina na niskoj temperaturi. O tome su obavijestili nadležne, međutim oni im nisu dali povratnu informaciju s obzirom na to da još uvijek ne znamo koje ćemo vakcine nabavljati.
Ova kompanija već sada u BiH ima najmanje 32 komore tzv. minusnog režima za humane vakcine koje se čuvaju do minus 20 stepeni, međutim ne bi predstavljalo problem ni ukoliko bi temperatura trebalo da bude i do -80 stepeni celzijusa.

Njihovi sistemi i suhi led se koriste za čuvanje ne samo vakcina, nego i raznih seruma, lijekova, insulina.

O svojoj mogućnosti sigurnog čuvanja vakcina, odnosno održavanja temperature i transportovanja su obavijestili entitetska ministarstva zdravstva i zavode za javno zdravstvo, a sa Aerodromom Sarajevo su dogovorili da će im pripremiti komore za čuvanje vakcina kada stignu.

Tomislav Grizelj, vlasnik kompanije govori da je potrebno osigurati i čuvanje, ali i transport te da distributer mora imati najmanje nekoliko mjesta u BiH na kojima će lagerovati vakcine.

Grizelj kompanija pak ima razvijenu namjensku opremu i sisteme za transport svih vrsta vakcina kapaciteta od pet litara do 100 litara.

"Mi ćemo od Pfizera dobiti njihove kontejnere i u njima će doći vakcina na temperaturi od -75 stepeni, a mi zatim treba u njima samo da održavamo temperaturu", rekao je Grizelj.

Temperatura se održava suhim ledom. On procjenjuje da će na dnevnom nivou biti potrebno oko 100 do 200 kilograma leda, dok oni npr. mogu dnevno proizvesti i do tone.