Radovi na projektu izgradnje infrastrukture, tačnije povezivanje MZ Brka i Industrijske zone McGovern na vodovodni sistem uspješno su okončani, te je na tom lokalitetu puštena u rad prepumpna stanica koju su danas obišli gradonačelnik Brčko distrikta BiH Esed Kadrić i šef Odjeljenja za komunalne poslove Majazudin Vehabović.

„Vlada je, od početka svog mandata, vodila računa da se intenziviraju aktivnosti na rješavanju problema vodosnabdijevanja u svim mjesnim zajednicama u kojima je to neophodno i bilježimo dobre rezultate. Danas smo ovdje da potvrdimo rješavanje pitanja vodosnabdijevanja Industrijske zone McGovern i MZ Brka, a uskoro ćemo pristupiti rješavanju ovog pitanja u Grbavici i u zapadnim mjesnim zajednicama“, izjavio je gradonačelnik Kadrić te je dodao da se aktivnosti oko izgradnje glavnog transportnog cjevovoda također privode kraju.

Šef Odjeljenja za komunalne poslove Majazudin Vehabović istakao je važnost ovog projekta, u pogledu rješavanja dugogodišnjeg problema vodosnabdijevanja u MZ Brka. „Ukupna vrijednost ovog projekta iznosi oko 409.000,00 KM. Ova pumpna stanica obezbjeđuje dobar pritisak vode za građane Brke, a sastoji se od tri pumpe po 7,5 kW i svaka zasebno može da upumpa u sistem po 6,5 litara u sekundi, a to je mnogo više od projektovane potrošnje za ovo naselje koja iznosi oko 11 litara u sekundi“, objasnio je Vehabović.

Predsjednik MZ Brka Zehrudin Pekarić istakao je svoje zadovoljstvo, kazavši da se radi o jednom od najvećih urađenih projekata koji su urađeni posljednjih godina u MZ Brka.

„Ovom stanicom riješen je veliki problem koji smo imali na ovom području. Želim da se zahvalim Vladi Distrikta, posebno gradonačelniku Esedu Kadriću i šefu Majazudinu Vehaboviću koji su bili glavni akteri u realizaciji ovog projekta“, izjavio je Pekarić.

Vlada Brčko distrikta Bosne i Hercegovine okončala je 83. redovnu sjednicu odobravanjem Nacrta zakona o izvršenju budžeta Brčko distrikta BiH za 2023. godinu kojim se, između ostalog, uređuje struktura prihoda i primanja, rashoda i izdataka, budžeta i njegovo izvršenje, prioriteti plaćanja, kao i upravljanje finansijskom i nefinansijskom imovinom, te je usvojila Amandmane gradonačelnika na prijedlog budžeta Distrikta za 2023. godinu.

Na prijedlog Odjeljenja za privredni razvoj, sport i kulturu usvojena je Odluka o odobravanju tekućeg transfera i Programa utroška sredstava u korist Razvojno-garantnog fonda Brčko distrikta BiH za subvencioniranje dijela kamata za kupovinu prve nekretnine za rješavanje stambenog problema na teritoriji Brčko distrikta BiH. To podrazumijeva tekući transfer za jednokratno novčano davanju u iznosu od 80.000,00 KM, a svrha programa je da se fizičkim licima na području Distrikta omogući povoljniji pristup finansijskim sredstvima kroz subvenciju dijela kamata na kredite za kupovinu prve nekretnine.

Ujedno, Vlada je usvojila Prijedlog Odluke o odobravanju tekućeg transfera i Programa utroška sredstava Radio-novinske i izdavačke ustanove „Radio Brčko“.

Na prijedlog Odjeljenja za obrazovanje usvojena je Odluka o konačnoj rang-listi za dodjelu stipendija redovnim studentima prvog i drugog ciklusa studija s područja Brčko distrikta koji su ostvarili pravo na stipendiju za period od 1. 1. 2022. do 31. 7. 2022. godine.

Usvojen je prijedlog Odjeljenja za zdravstvo i ostale usluge koji se odnosi na Program utroška sredstava donacija pojedincu korisniku socijalno-programskih mjera za komunalne usluge. Za ove potrebe odobren je ukupan iznos od 850.000,00 KM koji će se, posredstvom JP „Komunalno Brčko” d. o. o. Brčko distrikt BiH, uplatiti korisniku socijalno-programskih mjera, jednokratno u 2022. godini.

Također, usvojen je Program utroška sredstava za dodjelu tekućeg transfera za zdravstvo JZU „Zdravstveni centar Brčko“ Brčko distrikta BiH, kao i Program utroška sredstava: Donacija Crvenom krstu/križu Brčko distrikta BiH za saradnju u programu prevencije Interventne aktivnosti zbrinjavanja ranjivih skupina.

Vlada je okončala sjednicu usvojivši Odluku o odobravanju sredstava iz fonda za nacionalne manjine u iznosu od 50.000,00 KM, kao i Programa utroška sredstava za finansiranje programa i projekata čiji je cilj zaštita prava pripadnika nacionalnih manjina za 2022. godinu kojim se reguliše zaštita prava pripadnika nacionalnih manjina, očuvanje i promocija njihovih različitih kulturnih, etničkih, jezičkih, tradicionalnih i vjerskih identiteta te kulturnog naslijeđa.

Kako su u četvrtak priopćili iz Europskog centra za brzo uzbunjivanje u prometu hranom, analizom uzoraka u bio krompiru uvezenom iz Bosne i Hercegovine u Hrvatsku otkrivena je prisutnost teškog metala kadmija.

Prehrambeni proizvod deklariran kao bioorganski imao je nedopuštenu količinu teškog metala kadmija te je odmah vraćen pošiljatelju.

Rizik za zdravlje, kažu, bio je ozbiljan, pa je pošiljka nakon analize odmah vraćena s granice pošiljatelju u BiH.

Izmjereno je, navodi se, 0,165 miligrama kadmija po kilogramu.

Prema uredbi Komisije EU, najveća dopuštena količina kadmija u krumpiru, i to oguljenom, iznosi 0,10 miligrama po kilogramu.

Zemlja prijave je Hrvatska, porijeklo je BiH, a nema distrubucije iz države koja radi prijavu, napominju u europskom centru, javlja Danica.hr.

Inače, kadmij se često nalazi u hrani koja je proizvedena u blizini čeličana ili spalionica otpada. Kadmij je kancerogen i višestruko štetan za zdravlje u količinama većim od dopuštenih.

Hrvatska je na sastanku ministara unutrašnjih poslova država članica Evropske unije u Briselu dobila jednoglasnu potporu za ulazak u šengensku zonu unutar koje je omogućeno slobodno kretanja više od 400 miliona ljudi.

Odluka stupa na snagu od 1. januara 2023. godine, kad Hrvatska ukida granične kontrole prema susjednim državama članicama EU-a na kopnenim i pomorskim graničnim prelazima, a od 26. marta na aerodromima.

Otkako je postala članica Evropske unije 1. jula 2013. godine, Hrvatska je imala jedan od najtežih zadataka unutar bloka, koji se sastojao u nadziranju najduže vanjske kopnene granice Evropske unije. Ovaj posao dodatno je usložnjen početkom velikog migrantskog vala 2015. godine.

Hrvatska je zahtjev za ulazak u šengenski prostor podnijela 2016. godine, oko godinu dana nakon što je počeo veliki migrantski val sa Istoka i uspostavljena "balkanska migrantska ruta". Posao nadziranja državne granice, koja je i granica EU-a, nije bio lagan s obzirom na više od 1.300 kilometara dugu granicu s Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Srbijom - od čega je samo sa Bosnom i Hercegovinom duga 1.011 kilometara - koja je i vanjska granica Evropske unije.

I nakon ulaska u Šenengen ostaju brojni izazovi, naročito ako se uzme u obzir najnoviji, postpandemijski pritisak migracija s Istoka ka zemljama Zapadne Evrope. Broj neregularnih migranata na tzv. balkanskoj ruti u 2022. godini, u odnosu na godinu prije, značajno je povećan.

S druge strane, ulazak Hrvatske u šengensku zonu za milione ljudi iz EU-a koji posjećuju Hrvatsku značit će brže i jednostavnije putovanje, jer će biti ukinuti granični prelazi hrvatske sa susjednim članicama EU-a. Samim tim neće biti ni dugačkih kolona na graničnim prelazima, kojima smo svjedočili naročito u ljetnom periodu, među kojima je najpoznatiji granični prelaz sa Slovenijom - Bregana, analizira Anadolu Agency (AA).

Kad je riječ o državljanima zemalja Zapadnog Balkana koji bezvizno putuju u EU i pritom na tlo EU-a ulaze preko hrvatskih graničnih prelaza, prema tvrdnjama zvaničnika, procedure se neće mnogo promijeniti, s obzirom na činjenicu da Hrvatska već izvjesno vrijeme primjenjuje šengenska pravila na svojim graničnim prelazima.

Hrvatska je 27. zemlja koja je postala dio šengenskog prostora.

Šengenski sporazum, potpisan 1985. godine u Schengenu (Luksemburg), koji je u primjerni od 1995 i obuhvatio je teritorije 26 evropskih zemalja. U mnogo čemu ovaj prostor funkcionira kao područje jedne države, s tradicionalnim kontrolama za one koji ulaze i izlaze iz područja, ali bez unutarnjih graničnih kontrola.

Šengenskom sporazumu pristupile su i četiri države koje nisu dio Evropske unije: Island, Norveška, Švicarska i Lihtenštajn. A zemlje s otvorenim granicama prema šengenskom prostoru su Monako, San Marino i Vatikan.

Šengensko područje obuhvata populaciju od više od 400 miliona ljudi.

Izvor: AA

U Bosni i Hercegovini danas se očekuje oblačno vrijeme sa kišom, a od nedjelje sa snijegom ili susnježicom, javlja Anadolu Agency (AA).

Jutros je u Bosni i Hercegovini pretežno oblačno. U većem dijelu zemlje je registrovana kiša.

"Danas se u Bosni i Hercegovini očekuje oblačno vrijeme sa kišom. Jače padavine se prognoziraju na području Hercegovine, zapadu i jugozapadu Bosne. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između deset i 16 stepeni", saopćeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ) Bosne i Hercegovine.

Prvog dana vikenda, u Bosni i Hercegovini očekuje se oblačno vrijeme sa kišom. Jače padavine se prognoziraju na području Hercegovine, Krajine i jugozapadu Bosne. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između šest i deset stepeni, na jugu zemlje do 14. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između deset i 15, na jugu zemlje do 17 stepeni.

U nedjelju se u Bosni i Hercegovini očekuje oblačno vrijeme sa kišom. U višim područjima će padati snijeg ili susnježica. Topliji dio dana prije podne sa temperaturom zraka većinom između pet i deset stepeni, na jugu zemlje od deset do 15. U drugom dijelu dana temperaturom zraka je u opadanju.

U ponedjeljak se u Bosni i Hercegovini očekuje pretežno oblačno vrijeme sa slabim snijegom ili susnježicom, na jugu sa slabom kišom. Temperatura zraka većinom između jedan i pet, na jugu od pet do devet stepeni Celzijusa.

Izvor: AA

Dvadeset izloženih djela predstavljaju figuraciju i pejsaž u maniru savremenog slikastva.

Autorica se bavi slikartvom posljednih 4 godine i planira upisati umjetnički studij.
Do sada je učestovala na nekoliko kolektivnih i humanitarnih izložbi u Brčkom i regionu.
Ima 17 godina, živi i stvara u Brčkom.
Izložba je prodajnog karaktera, a novac od prodaje namijenjen je studijskom putovanju u Pariz.

Otvaranje izložbe je u subotu 10.12.2022.godine sa početkom u 20h.