SIA je posljednja aviokompanija koja je najavila masovna otpuštanja, jer se globalna avioindustrija suočava sa svojom najvećom krizom u historiji zbog ograničenja putovanja u borbi protiv širenja koronavirusa.

Kompanija "Singapore Airlines" objavila je u četvrtak da ukida oko 4.300 radnih mjesta, što je oko 20 posto radne snage zbog razornog utjecaja koronavirusa, te je upozorila da će oporavak biti “dug i ispunjen neizvjesnošću”.

SIA je posljednja aviokompanija koja je najavila masovna otpuštanja, jer se globalna avioindustrija suočava sa svojom najvećom krizom u historiji zbog ograničenja putovanja u borbi protiv širenja koronavirusa.

Prijevoznik je objavio da je oko 1.900 radnih mjesta već eliminisano posljednjih mjeseci zbog zamrzavanja zapošljavanja, prirodne fluktuacije i dobrovoljnog odlaska radnika, što je broj neophodnog smanjenja radnih mjesta spustilo na oko 2.400, javlja AFP, prenosi BiznisInfo.

Radna mjesta će biti ukinuta u kompaniji "Singapore Airlines", kao i u regionalnom avioprijevozniku "SilkAir" i niskobudžetskoj aviokompaniji "Scoot" u Singapuru i inostranstvu.

“Budućnost ostaje izuzetno izazovna. S obzirom na očekivanje da će put do oporavka biti dug i pun neizvjesnosti, došli smo do tačke kada moramo donijeti bolno tešku odluku o provođenju neželjenih mjera smanjenja osoblja”, rekao je izvršni direktor "Singapore Airlinesa" Goh Choon Phong.

Rekao je da je "Singapore Airlines" bio ranjiviji od ostalih najvećih avioprijevoznika širom svijeta, jer nije imao domaće tržište i u potpunosti je ovisan o međunarodnim linijama.

Kompanija koja je u prvom tromjesečju zabilježila neto gubitak veći od 800 miliona dolara, posluje sa samo osam posto kapaciteta u odnosu na period prije pandemije.

Sacmir Seferović je rođen u Berlinu, ali pripada generaciji mladih ljudi koji su vratili u rodna mjesta svojih roditelja.

Ovaj 27-godišnjak danas živi i studira filologiju u Bijeljini, s fokusom na anglistiku. Dolazi iz romske zajednice, gdje aktivno doprinosi promjeni stanja mladih, posebno u segmentu pristupa obrazovanju.

Kako je kazao Sacmir, ponosi se činjenicom da ima priliku biti angažovan u promociji obrazovanja Roma u okviru udruženja "Otaharin" u Bijeljini.

- Kao pripadnik romske populacije, svakodnevno se borimo protiv sistemske diskriminacije i izazova u obrazovanju. Jedno vrijeme sam i kroz Gradsku upravu Bijeljine radio na poziciji medijatora za pitanja i prava Roma. Važno je da u diskusiji o temi povratka i pitanja ljudskih prava zajednica prepoznaje Rome i naše problem - dodaje Sacmir.

Sacmir poručuje da je za mlade izuzetno važno ponuditi kvalitetno formalno obrazovanje, a zatim i osigurati prilike u zapošljavanju. Bez toga, kako je dodao, naše društvo će i dalje imati problem masovnog odlaska nove generacije.

- Kao neko ko je živio u Njemačkoj, shvatam dobre strane života tamo, ali i ovdje. Da bi se mladi vratili u domovinu, potrebno im je osigurati egzistenciju i radna mjesta. U obrazovanju je potrebno napraviti zaokret, svaki student mora imati pravo na praktično iskustvo u radu. Isto tako, važno je da zaustavimo predrasude i diskriminaciju na osnovu etničke pripadnosti, politike, privatnih veza i slično. To je neki put - pojasnio je Sacmir.

Sacmir je jedan od više od 300 stipendista programa Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica kojim se ohrabruje uključivanje povratničke populacije u visoko obrazovanje.

- Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica pruža veliku podršku obrazovanju mladih u povratničkim zajednicama. Imao sam privilegiju da već dvije godine budem stipendista posebnog programa stipendiranja redovnih studenata na području RS-a, što je od velikog značaja i stimulans za napredak. Upravo na tragu inicijative FMROI treba nastaviti s osiguranjem prve prakse za ljude koji završe fakultete, a zatim im pomoći u pokretanju vlastitog biznisa i zapošljavanja. Konačno, moramo raditi na izgradnji infrastrukture prema izoliranim povratničkim zajednicama. Samo tako, mladi ljudi će moći vidjeti u ovim mjestima i priliku za izgradnju vlastite budućnosti - zaključio je Sacmir.

Izvor: Faktor

Prema najavama meteorologa iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda danas će biti sunčano vrijeme. Poslije podne rijetki lokalni pljuskovi mogući su ponegdje u centralnim i istočnim područjima Bosne. Jutarnja temperatura od 16 do 19, a najviša dnevna od 25 do 39 stepena. Najtopliji grad je Bijeljina.

Prvog dana vikenda prognozirano je sunčano vrijeme. Jutarnja temperatura od 16 do 21, na jugu do 23, a najviša dnevna od 27 do 31, na jugu i sjeveru do 33 stepena.

I drugog dana vikenda, u nedjelju, zadržat će se sunčano vrijeme.Jutarnja temperatura od 16 do 21, na jugu do 24, a najviša dnevna od 25 do 34, u Bijeljini do 41 stepen.

 Pristalice radikalne desničarske stranke iz Danske Stram Kurs zapalili Kur'an u glavnom gradu Švedske Štokholmu, a cijeli događaj su emitirali na društvenim mrežama, javlja Anadolu Agency (AA).

Članovi te rasističke partije su podnijeli zahtjev švedskoj policiji da 12. septembra održe skupove s ciljem paljenja Kur'ana u štokholmskim kvartovima Rinkeby, Fittja, Alby, Husby i Upplansvesby u kojima žive pretežno muslimani.

Policija im nije dozvolila te provokativne aktivnosti, pa su to učinili bez dozvole u Rinkebyju.
Na snimcima objavljenim na društvenim mrežama se vidi kako izgrednici automobilom dolaze u centar kvarta, pale Kur'an, a potom se udaljavaju s mjesta incidenta.

I prošlog mjeseca su pristalice partije Stram Kurs i njenog lidera Rasmusa Paludana održale skup i zapalili Kur'an u švedskom Malmeu.

Antirasističke grupe su osudile taj čin, a policija je privela trojicu izgrednika.
Paludenu je na dvije godine zabranjen ulazak u Švedsku, a on je prošle sedmice podnio zahtjev da mu se izda švedsko državljanstvo kako bi mogao posjetiti tu zemlju i zapaliti Kur'an u njoj.

Dostava vakcina protiv koronavirusa širom svijeta predstavljat će najveći transportni izazov u historiji, tvrde predstavnici avioindustrije, a prenosi BBC.
Da bi se vakcine dostavile u sve zemlje svijeta, bit će potreban veliki broj aviona, a on se može predstaviti kao 8.000 Boeinga 747, saopćeno je iz Međunarodne asocijacije zračnog transporta (IATA).
Iako vakcina još nije proizvedena, izuzimajući rusku tvrdnju, IATA već sada zajedno s aviokompanijama, aerodromima i nacionalnim zdravstvenim organizacijama razvija plan za njihov transport.
Plan distribucije pretpostavlja jednu dozu za jednu osobu, piše BBC.
"Distribucija vakcina predstavljat će misiju stoljeća za industriju avioprijevoza. Ona se neće dogoditi bez planiranja, a vrijeme za njega je sada", rekao je direktor IATA Alexandre de Juniac.
Iako je transport robe novi fokus devastirane avioindustrije, dostava vakcina je puno kompleksniji zadatak.
Avioni prvenstveno moraju ispoštovati standarde kao što je mogućnost održavanja temperature između 2 i 8 stepeni, a pojedine vakcine zahtijevaju temperature ispod nule.
Letovi u pojedine dijelove svijeta, kao što je jugoistočna Azija, bit će od velikog značaja jer ta podneblja su izuzetno udaljena od centara za proizvodnju vakcina.
Poseban problem je Afrika, a prema trenutnim mogućnostima koje uključuju infrastrukturu i granice, dostava avionima po Crnom kontinentu je nemoguća.
U svijetu se trenutno razvija 140 verzija vakcine protiv koronavirusa, a njih dvadesetak se testira na ljudima.

Više od 1,2 milijardi ljudi će do 2050. godine morati da ode iz svojih domova zbog ekstremnih temperatura i nedostatka hrane i vode.
Značajan rast "klimatskih izbjeglica" će azil tražiti u Evropi, a ono što će uzrokovati masovne migracije iz 31 države je nestašica vode i hrane, podaci su Instituta za ekonomiju i mir (IEP). Osnivač Think thanka Steve Killelea je za Independent rekao da će to raseljavanje biti u značajno većim razmjerama od migrantske krize 2015/16. godine ukoliko se ništa ne učini po ovom pitanju.
Dijelovi podsaharske Afrike, južne Azije, Bliskog istoka i sjeverne Afrike su suočeni sa olujom ekoloških problema i nestabilnosti, navodi se u IEP-ovom registru ekoloških rizika koji analizira faktore kao što su rast stanovništva, stres, voda, nestašica hrane, suše, poplave, cikloni, porast temperatura i nivo mora. Devetnaest kritičnih zemalja se nalazi i među 40 najmanje mirnih država u svijetu poput Afganistana, Sirije, Iraka, Čada, Indije i Pakistana.
Ključni pokretači nestabilnosti će biti nestašica osnovnih životnih namirnica.
"U narednih 30 godina nedostatak pristupa vodi i hrani će se samo povećavati bez globalne saradnje i pomoći, a sukobi, neredi i nemiri će vjerovatno porasti. Čak i relativno male ekološke prijetnje i prirodne katastrofe bi mogle rezultirati masovnim raseljavanjem stanovništva", rekao je Killelea.
Izvještaj ističe Pakistan koji je na ivici krize kada je voda u pitanju, suočavaju se sa poplavama i nestašicom hrane, a kao zemlja s najvećim brojem stanovništva postoji rizik od raseljenja. Nakon Pakistana, najviše ekoloških problema imaju još Etiopija i Iran, dok se Haiti suočava sa najvećom prijetnjom u srednjoj Americi.
Bogatije i razvijenije nacije u Evropi i Sjevernoj Americi su bolje opremljene za prilagođavanje različitim klimatskim uslovima pa će ekološke prijetnje na njih imati manji utjecaj, ali ni zemlje poput Velike Britanije neće potpuno biti imune od utjecaja, predviđa IEP.
Prema Centru za praćenje internih raseljenja, prošle godine je esktremno vrijeme raselilo više od 24 miliona ljudi, a sukobi i druge katastrofe su dodatnih 9,5 miliona ljudi natjerali da napuste domove. Više od 1 posto čovječanstva je trenutno raseljeno, a četiri od pet raseljenih osoba utočište pretežno traži u susjednoj zemlji.