Agencija za zaštitu okoliša Evropske unije (EEA) objavila je jučer izvještaj u kojem se navodi da je zagađenje zraka glavna prijetnja za okoliš i zdravlje ljudi u Evropi. U izvještaju, koji se u velikoj mjeri oslanja na podatke Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), navedeno je da nije isti stepen zagađenja u svim dijelovima Evrope.

- Očigledne razlike postoje između zemalja na istoku i onih na zapadu Evrope. Na nacionalnom nivou najviši postotak smrtnih slučajeva koji se mogu pripisati okolišu, 27 posto, ima Bosna i Hercegovina, a najniži, devet posto, imaju Island i Norveška - navodi se u izvještaju.

Od zagađenja zraka na godišnjem nivou u Evropi život izgubi 400.000 ljudi i to je najviši postotak smrtnosti uzrokovan nekim od zagađenja.

- Zagađenje zraka i zagađenje bukom, učinci klimatskih promjena kao što su toplotni valovi, te izloženost opasnim hemikalijama, uzroci su lošeg zdravlja u Evropi. Prema opsežnoj procjeni stanja zdravlja i okoliša koju je objavila Evropska agencija za okoliš, 13 posto smrtnih slučajeva može se povezati s lošom kvalitetom okoliša - kaže se u izvještaju.

Federalna ministrica okoliša i turizma Edita Ðapo, komentirajući izvještaj Evropske agencije za okoliš, kaže da ova studija, nažalost, pokazuje koliko je BiH kao država zanemarila pitanje zaštite i brige o prirodi, životnom prostoru, zaštiti zraka, vode.

- Koliko mi kao društvo vodimo brigu o zaštiti okoliša, dovoljno govori podatak da je novi zakon o zaštiti okoliša, koji smo uradili i u njega ugradili evropske direktive, u parlamentarnoj proceduri već četiri godine. S druge strane, vidimo koliko mnogo EU posvećuje pažnje ovoj problematici. Činjenica je da mi u BiH udišemo zagađen zrak koji izaziva bolesti respiratornih organa, Alchajmerovu bolest, manjak koncentracije, a sve to utječe na produktivnost naše radne snage - govori ministrica Ðapo.

Ističe kako naše termoelektrane moramo prilagođavati modernim tehnologijama, u smislu da rade na ekološki prihvatljiv način, graditi moderne ceste radi bržeg protoka saobraćaja i manjeg zagađivanja zraka, pooštriti ekološke standarde, moramo smanjiti broj malih ložišta na minimum…

- To je put kojim će BiH prije ili kasnije morati krenuti ako želi zaštititi zdravlje svojih građana i biti dio EU - poručuje Ðapo.

Veze između oboljenja COVID-19 i onečišćenja zraka
Istraživanjem EEA proučavaju se i veze između trenutne COVID-19 pandemije i okolišnih faktora.

- Što se tiče posljedica bolesti COVID-19 na zajednice, prvi dokazi upućuju na to da su onečišćenje zraka i siromaštvo možda povezani s višim stopama smrtnosti - navodi se, između ostalog, u izvještaju.

Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske dodijelio je kompaniji "Prointer" posao održavanja Poslovnog informacionog sistema Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske u vrijednosti od 500.400,00 KM bez PDV-a.

FZO Republike Srpske donio je krajem avgusta odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača nabavke usluge održavanja Poslovnog informacionog sistema Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske za ponuđeni rok plaćanja od 10 dana i ponuđenu cijeno izraženu na mjesečnom nivou u iznosu od 41.700, 00 KM, odnosno 500.400, 00 KM.

Međutim, u samoj odluci stoji i mogućnost dodatnih usluga u okviru trajanja ugovora i to u iznosu od 6300, 00 bez PDV-a.

Sredinom prošle godine Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik potvrdio je da je njegov sin Igor Dodik povezan sa kompanijom „Prointer ITSS“, piše BUKA.

Dodik je na sjednici Narodne skupštine Republike Srpske rekao da je njegov sin završio fakultet u Milanu i da se bavi „novim tehnologijama“.

„Nije vlasnik, ni ovlašteno lice ali jeste saradnik te firme, bavi se novim tehnologijama, sarađuje sa inostranim firmama i ima od toga prihode“, rekao je Dodik.
Kako je prošle sedmice objavio portal Capital, kompanija Prointer je sa javnim institucijama sklopila ugovore vrijedne više od 95 miliona maraka.

Ponovni rast broja zaraženih od koronavirusa se očekuje u posljednjoj dekadi ovog mjeseca, a najveći udar trebalo bi da bude početkom novembra. Treći pik ili talas trebalo bi da se umiri i završi pred kraj godine.

Ovako u najkraćem glasi najnovija prognoza profesora iz Srbije Petra Kočovića koji od početka pandemije COVID-19 u svijetu vrši projekciju širenja korone na osnovu matematičkih modela, prenosi Telegraf.rs

"Ovo je početna prognoza kretanja zaraženih do 31. decembra 2020. Vjerovatnoća 60 posto,poručio je na svom Facebook profilu Petar Kočović.

 Kočović predviđa da će kraj epidemije prvo da se dogodi u Srbiji, zatim u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, dok će neke zemlje morati da sačekaju još godinu ili više.

Predviđanja kraja epidemije dobija uz pomoć takozvane Gausove krive.

Prema njegovim prognozama, kraj drugog vala u BiH očekuje se 9. oktobra, u Srbiji 13. septembra, a u Crnoj Gori 5. novembra.

Sa druge strane, Hrvatska će završetak drugog vala dočekati 26. januara 2021, Slovenija 13. augusta 2022, a Rumunija 21. decembra 2021.

 "Na opštoj mapi Evrope koju objavljujem svaki dan - uz svaku državu stoji datum. To je kraj završetka datog talasa. Ali, za par zemalja (u određenom kratkom vremenskom periodu) kao što je Turska na primjer, u prethodnih par dana Gausov model ne računa završetak, pa sam ostavio poslednju promjenu", objasnio je ranije profesor za Telegraf.rs.

Ono što posebno zabrinjava jeste procjena da će se drugi val uMađarskoj završiti tek 13. novembra 2095., a u Turskoj 6. februara 2.145. Profesor napominje da su svi ovi datumi okvirni.

"Za par dana će se stanje promijeniti, pa će biti novi datumi. Bilo kako bilo - sve je ovo okvirno, naročito ako su datumi daleko od današnjeg dana, kao što je u slučaju Mađarske i Turske", objašnjava Kočović.

Kardinal Vinko Puljić, koji je u utorak napunio 75 godina, potvrdio je kako će papi Franji sukladno ustaljenoj praksi sada ponuditi ostavku kao vrhbosanski nadbiskup, no neće prestati djelovati šireći vjeru i zalagati se za pravdu i jednakopravnost naroda u BiH.

Moje je dati Papi svoju ostavku, a što će on uraditi, to stvarno ne znam – kazao je kardinal Puljić u intervjuu za portal nedjelja.ba dodajući kako će poslušati “što god Sveti otac odluči”.

Ranije ove godine papa Franjo postavio je vojnog ordinarija Tomu Vukšića za vrhbosanskog nadbiskupa koadjutora, a generacijsku smjenu unutar katoličke crkve u BiH nastavio je i postavljenjem Petra Palića za mostarsko-duvanjskog biskupa.

Raniji hrvatski biskup novu bi dužnost u Mostaru od 86-godišnjeg Ratka Perića trebao preuzeti 13. septembra.

Kardinal Puljić kazao je kako je crkva u BiH sada pred izazovom prilagodbe novim zahtjevima vremena dodajući kako to znači i njen unutarnji preustroj.

Pojasnio je kako to znači da svećenici moraju pokazati hrabrost i sposobnost očuvati evanđeoski duh, a vjernici moraju pokazati kako su oni ti koji istinski žive vjeru i prenose je na nova pokoljenja, prenosi Hayat.

“Moramo biti prepoznatljiva crkva”, istaknuo je kardinal Puljić.

U Bosni i Hercegovini danas se očekuje pretežno vedro i sunčano vrijeme, uz temperaturu vazduha do 30 stepeni.

U jutarnjim satima će biti pretežno vedro, sunčano i toplo. Na sjeverozapadu se očekuje promjenljivo do pretežno oblačno vrijeme, a tokom dana pretežno sunčano uz blagi porast temperatura.

Jutarnja temperatura vazduha kretaće se od 13 do 20, a dnevna od 23 do 28, na jugu i sjeveru oko 30 stepeni.

Puhat će slab do umjeren vjetar, sjeverni i sjeveroistočni, a u Hercegovini umjerena bura.

Žuti meteoalarm upozorava da je vrijeme potencijalno opasno.

U srijedu će biti sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Prije podne po kotlinama Bosne je moguća magla i niska naoblaka. Jutarnja temperatura od 13 do 19, na jugu do 22, a dnevna od 26 do 31, na jugu do 34 °C.

U četvrtak također sunčano. Prije podne po kotlinama Bosne je moguća magla i niska naoblaka. Jutarnja temperatura od 14 do 20, na jugu do 23, a dnevna od 26 do 31, na jugu do 34 °C.

U petak sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Prije podne po kotlinama Bosne je moguća magla. Jutarnja temperatura od 14 do 20, na jugu do 24, a dnevna od 27 do 32, na jugu do 35 °C.

Novo britansko istraživanje pokazalo je da su testovi na koronavirus toliko osjetljivi da mogu otkriti tragove neaktivnih virusa infekcije koja je prošla prije više sedmica, što bi moglo rezultirati lažno pozitivnim rezultatima koji uvećavaju razmjere pandemije.

Kako prenosi BBC, naučnici sa Univerziteta u Oxfordu kažu da je većina ljudi zarazna samo sedam dana, ali da testovi mogu pokazivati pozitivan rezultat i sedmicama nakon toga, što znači da bi broj trenutno zaraženih mogao biti manji nego što se smatra.

Jedan od autora studije, profesor Carl Heneghan smatra da bi testovi na COVID-19, umjesto rezultata "pozitivan/negativan", morali imati prag koji neće pokazivati pozitivan rezultat ako je virus prisutan u vrlo maloj količini.

Vjeruje da ostaci dijelova neaktivnih virusa mogu dijelom pojasniti zbog čega je u Velikoj Britaniji trenutno u porastu broj zaraženih, dok broj pacijenata u bolnicama stagnira.

Centar za primijenjenu medicinu Univerziteta u Oxfordu ispitao je nalaze 25 studija kojima je analizirano hoće li se uzorci virusa razviti u petrijevoj posudi u laboratoriji.

PCR test - standardna dijagnostička metoda

Ova metoda "uzgoja virusa" u laboratoriji može pokazati hoće li pozitivan rezultat na testu otkriti aktivan virus, onaj koji se može umnožavati i širiti, ili samo fragmente virusa koji se ne mogu razmnožavati ni u ljudskom organizmu ni u laboratoriji.

Problem je poznat od početka izbijanja pandemije i još jednom ukazuje na to u kolikoj su mjeri podaci o COVID-19 daleko od savršenih.

PCR test uzimanja brisa standardna je dijagnostička metoda pri kojoj se koriste hemikalije uz čije se djelovanje povećava genetski materijal virusa kako bi se on mogao dalje proučavati.

Uzorak prolazi nekoliko "ciklusa" u laboratoriji prije nego što se dobije dovoljna količina virusa za testiranje.

Broj ciklusa bi mogao biti način da se otkrije koliko virusa u sebi zapravo nosite, odnosno radi li se o sićušnim ostacima ili ne.

Kod testova koji moraju proći više ciklusa manja je vjerovatnoća da će se virus reproducirati kad se uzgaja u laboratoriji.

Lažno pozitivan rezultat

Kada se provodi test na koronavirus dobija se odgovor "pozitivan/negativan". Pritom nema pokazatelja koliko je virusa u uzorku i u kolikoj je mjeri on aktivan. I osoba koja u sebi ima veliku količinu virusa i ona kod koje su ostali samo fragmenti virusa od infekcije koja je već prošla dobit će isti - pozitivan rezultat.

Profesor Heneghan, koji je uvidio grešku u načinu na koji se evidentiraju smrtni slučajevi, što je navelo Institut za javno zdravstvo Velike Britanije da poboljša sistem, kaže kako dokazi upućuju na to da "zaraznost koronavirusa, čini se, opada nakon otprilike sedam dana".

S obzirom na to da nije moguće provjeriti svaki test kako bi se ustanovilo postoji li još uvijek aktivan virus, vjerovatnoća pojave lažno pozitivnih rezultata mogla bi se smanjiti kada bi naučnici otkrili gdje bi trebalo postaviti prag, a na taj bi se način spriječilo da ljudi dobiju pozitivan rezultat na temelju podatka o preboljeloj infekciji.

Profesor Heneghan kaže da bi se tako smanjio i broj osoba u strogoj izolaciji, kao i nepotrebno praćenje njihovih kontakata, a omogućilo bi se bolje razumijevanje trenutnog stanja pandemije.

Dokaz zaraznosti

On kaže i da je sve više dokaza po kojima najveći broj „novih“ blažih slučajeva i ljudi koji su ponovo pozitivni nakon karantina ili otpuštanja iz bolnice, nije zarazan, već da se iz njihovog organizma jednostavno uklanjaju bezopasne čestice virusa s kojima se njihov imunološki sistem učinkovito nosio.

Institut za javno zdravstvo Velike Britanije sarađuje sa laboratorijima na tomu da se smanji rizik od dobijanja lažno pozitivnih rezultata, kao i na određivanju vrijednosti koja će ukazivati na prag. No, s obzirom na brojne vrste testova, koji očitavaju različite podatke, to je teško izvedivo.

Prof. Francesco Venturelli, epidemiolog iz italijanske regije Emilije-Romagne, koju je u martu pandemija žestoko pogodila, kaže da "nije u potpunosti sigurno" koliko dugo traje zaraznost virusa nakon pacijentovog opravka.

Neke studije ukazuju na to da je virus koji se replicira prisutan u 10 posto pacijenata i osam dana nakon zaraze.

U Italiji, koja je vrhunac epidemije proživjela prije Velike Britanije, "sedmicama su precjenjivali broj slučajeva" jer su ljudi koji su se zarazili nekoliko sedmica ranije i dalje registrirani kao pozitivni, kazao je Venturelli.

Ali taj fenomen slabi s izravnavanjem krivulje epidemije.

Prof Peter Openshaw s londonskog Imperial Collegea kaže da su neki PCR testovi "vrlo osjetljivi na detekciju ostataka virusnoga genetskog materijala" i dodaje da "to nije dokaz njihove zaraznosti".

Navodi da se u skladu sa kliničkim konsenzusom "nakon deset dana smanjuje vjerovatnoća da je pacijent zarazan".