Ujedinjene nacije (UN) saopćile su da je svjetska populacija od danas dosegla osam milijardi.

Globalna populacija u petak je dosegla osam milijardi ljudi, što je prekretnica u ljudskom razvoju, prema procjenama UN-a.

- Prekretnica je prilika da se slavi različitost i napredak uz razmatranje zajedničke odgovornosti čovječanstva za planetu - rekao je generalni sekretar UN-a Antonio Guterres u četvrtak.

Iako je stopa rasta opala, očekuje se da će svjetska ljudska populacija nastaviti rasti, što se pripisuje poboljšanju javnog zdravlja, ishrane, lične higijene i medicine.

- Dok je globalnoj populaciji bilo potrebno 12 godina da poraste sa sedam na osam milijardi, bit će potrebno otprilike 15 godina, do 2037, da dosegne devet milijardi, što je znak da se ukupna stopa rasta globalne populacije usporava - naveli su iz UN-a.

Indija je spremna da pretekne Kinu kao najmnogoljudnija zemlja na svijetu 2023. godine, procjenjuju iz UN-a.

Osam zemalja, a to su Demokratska Republika Kongo, Egipat, Etiopija, Indija, Nigerija, Pakistan, Filipini i Tanzanija, činit će više od polovine predviđenog povećanja svjetske populacije do 2050. godine.

U 2019. godini prosječni životni vijek pri rođenju dostigao je 72,8 godina, što je povećanje od oko devet godina od 1990, dok se predviđa da će dalje smanjenje smrtnosti 2050. dovesti do prosječne globalne dugovječnosti od oko 77,2 godine.

Izvor: AA

Do kraja sedmice u Bosni i Hercegovini se očekuje prilično kišovito razdoblje, naročito u centralnim, južnim i jugozapadnim područjima zemlje. Najizraženije padavine moguće su u srijedu, 16. novembra, upozorava Federalni hidrometeorološki zavod (FHMZ) BiH.

Izraženo južno strujanje zraka usloviće da temperature zraka i dalje budu iznad višegodišnjeg prosjeka za ovo doba godine.

Osjetniji pad temperature izvjestan je za dane vikenda, kada nije isključena pojava mraza i snijega na većim nadmorskim visinama.

Minimalne jutarnje temperature zraka variraće od pet do 11 stepeni Celzijusovih u Bosni, na jugu Hercegovine do 13.

Najviše dnevne temperature između 10 i 16, na jugu zemlje do 19 stepeni. Aktuelni prognostički modeli ukazuju da će od 21. novembra i dalje preovladavati pretežno oblačno vrijeme s kišom.

Stabilizacija vremenskih prilika i prestanak padavina očekuje se od 24. novembra. Jutarnje temperature variraće u rasponu između jedan i pet stepeni u Bosni, do osam stepeni u Hercegovini. Maksimalne temperature kretaće se između pet i deset stepeni u Bosni do 12 u Hercegovini.

Izvor: Tuzlanski.ba

Ekran se lako pričvršćava za zakrivljene površine poput kože, odjeće, namještaja, automobila i aviona.

Kompanija LG Display predstavila je prvi ekran visoke rezolucije koji se može rastegnuti od 12 do 14 inča i obrnuto, bez ikakvih oštećenja.

“Ovaj rastezljivi ekran prvi je u industriji koji je postigao rastezljivost od 20 posto, rezoluciju od 100 piksela po inču. Uz to, njegova visoka fleksibilnost, izdržljivost i pouzdanost, povećavaju njegov potencijal za komercijalizaciju”, saopćili su iz LG Displaya.

Ovaj tip ekrana se jednog dana može koristiti u materijalima za neravne površine poput odjeće i prijenosnih uređaja te poslužiti za prikazivanje poruka npr. na uniformama spasilačkih timova. Rastezljivi ekrani ili ekrani slobodne forme, mogu se vući, savijati i uvrtati, piše na zvaničnoj stranici kompanije.

Rastezljivi ekrani predstavljaju korak naprijed u odnosu na savitljive ekrane koje koriste mobiteli poput Samsungovog Galaxyja Fold, a koji se ustvari mogu samo preklopiti i saviti, ali ne i rastegnuti.

Novi potencijal ekrana

Kako bi se ekran mogao rastegnuti, LG Display je napravio osnovni materijal od silikona koji se koristi i u proizvodnji kontaktnih sočiva. Također, sadrži micro-LED diode manje od 40 mikrometara kao izvor svjetlosti, što omogućava visoku rezoluciju i izdržljivost. Također, korištena su strujna kola u obliku opruga kako bi se omogućilo savijanje i preklapanje.

“Tehnologija rastezljivih ekrana predstavlja revoluciju te nudi novi nivo svestranosti za različite dnevne scenarije. Lako se pričvršćava za zakrivljene površine poput kože, odjeće, namještaja, automobila i aviona, a ova unikatna inovacija proširuje potencijal ekrana u različitim industrijama uključujući modnu, nosive uređaje, mobilnost i gaming”, navodi se u saopćenju kompanije.

Izvor: tuzlanski.ba

U našoj zemlji jutros preovladava pretežno oblačno vrijeme.

Slaba kiša je registrovana na području Krajine, jugozapadu i dijelu centralne Bosne.

Danas će naoblačenje sa zapada u Bosni i Hercegovini usloviti većinom slabu kišu. Više padavina se očekuje tokom noći na subotu. Vjetar slab do umjeren, povremeno sa jakim udarima, južnog i jugoistočnog smjera. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između od 15 do 21°C.

U subotu nas očekuje oblačno vrijeme sa kišom. U večernjim satima na vrhovima planina je moguć slab snijeg. Očekivana količina padavina u većem dijelu zemlje između 15 i 30, lokalno do 50 l/m2. Jutarnja temperatura od 7 do 12, na jugu do 14, a dnevna od 8 do 13, na jugu do 16 stepeni.

U nedjelju u Bosni oblačno vrijeme, povremeno sa slabom kišom. U Hercegovini jutro oblačno, uz postepeno razvedravanje tokom dana. Jutarnja temperatura od 4 do 9, na jugu do 13, a dnevna od 7 do 12, u Hercegovini od 14 do 18 stepeni.

U ponedjeljak u Bosni pretežno oblačno vrijeme, uz postepeno smanjenje naoblake tokom dana. U Hercegovini pretežno sunčano. Jutarnja temperatura od 3 do 8, na jugu do 10, a dnevna od 8 do 14, u Hercegovini do 19 stepeni.

Izvor: Faktor.ba

Euro je pao više od 1% u četvrtak, ponovno pavši ispod pariteta s dolarom, nakon što je Europska središnja banka (ECB) podigla kamatne stope, a podaci iz SAD-a pokazali da se najveća svjetska ekonomija oporavila više od očekivanog u trećem tromjesečju

ECB je podigla svoju kamatnu stopu za 75 baznih bodova na 1,5%, što je najviše od 2009. godine, u nastojanju da spriječi da se brzi rast cijena ukorijeni. Daljnja povećanja stopa gotovo su sigurna, ali s obzirom na slabljenje ekonomije, tempo je predmet rasprave.

Dok su se rizici za izgled za rast eurozone pomaknuli prema dolje, centralna banka postigla beznačajan napredak u uklanjanju monetarnog prilagođavanja kroz tri uzastopna povećanja stopa, rekla je predsjednica ECB-a Christine Lagarde na konferenciji za novinare.

"Općenito gledano, čini se da je Lagarde naznačila zaokret, a da to nije eksplicitno rekla", rekli su devizni stratezi u TD Securities.

Euro je pao s jednomjesečne najviše razine od 1,0094 u odnosu na dolar ranije tog dana da bi se vratio ispod pariteta s američkim dolarom nakon odluke ECB-a o stopi. Jedinstvena valuta oslabila je 1,1 posto na 0,9969 u 3:20 ujutro. EDT (1920 GMT).

Dolar je ojačao nakon što su podaci pokazali da je bruto domaći proizvod SAD-a porastao po godišnjoj stopi od 2,6 posto u prošlom tromjesečju, okončavši dva uzastopna tromjesečna smanjenja proizvodnje koja su izazvala zabrinutost da je ekonomija u recesiji.

Ekonomisti koje je anketirao Reuters predviđali su da će se rast BDP-a oporaviti po stopi od 2,4 posto.

Jače cifre o BDP-u od očekivanih uslijedile su nakon niza slabijih od predviđanja ekonomskih podataka posljednjih sedmica koji su izazvali zabrinutost zbog utjecaja agresivnog povećanja kamatnih stopa Federalnih rezervi na ekonomiju, piše Reuters.

Izvor: Klix

Zimsko računanje vremena počinje u nedjelju, 30. oktobra, u 3.00 časa, kada će se kazaljke na časovnicima pomjeriti za jedan sat unazad.

Ljetno računanje vremena počinje u posljednjoj nedjelji marta i završava se posljednje nedjelje u oktobru, a u vrijeme bivše SFRJ prvi put je uvedeno 27. marta 1983. godine.

Pomjeranje kazaljki u zapadnoj Evropi uvedeno je početkom sedamdesetih godina prošlog vijeka, uz obrazloženje da se time “produžava” dan, omogućuju uštede u potrošnji električne energije, povećava produktivnost, poboljšava prilagođavanje ljudi i radni dan čini efikasnijim.

Danas u svijetu čak 110 od 192 države koristi ljetno računanje vremena, a ono se ne koristi u Kini, Japanu, Južnoj Koreji i širom afričkog kontinenta. Većina zemalja koje ga koriste su u Evropi i Sjevernoj Americi.

Saglasnost o prijedlogu Evropske komisije od prije četiri godine da se ukine sezonsko pomjeranje sata posljednje nedjelje u martu, odnosno u oktobru, još nije postignuta.

Prijedlog je 2018. godine podržao Evropski parlament, ali članice ga još nisu usvojile.

Izvor: Radio Brčko