Udruženje “Srce za djecu oboljelu od raka”, Crveni križ FBiH, Crveni križ općine Centar i Zavod za transfuzijsku medicinu FBiH 10. augusta organiziraju akciju dobrovoljnog darivanja krvi simboličnog naziva “Daruj krv, budi njihov heroj!”

Tokom hemoterapija svakom djetetu oboljelom od raka je potrebna krv. Vrlo često oni primaju i po nekoliko doza sedmično. Donirana krv za njih znači život.

Krv i njeni derivatni su potrebni u kontinuitetu, kako djeci oboljeloj od raka, tako i drugim pacijentima, jer ona predstavlja lijek bez kojeg ne mogu završiti svoje liječenje.

Stoga, poručuju organizatori, vrlo je važno da i u vrijeme pandemije COVID-19 budemo uz njih više nego ikada.

Građani koji žele da doniraju krv i poklone dio sebe, to mogu učiniti u vrijeme od 08.00 do 18.00 sati u Zavodu za transfuzijsku medicinu FBiH. Doniranjem krvi mogu spasiti živote čak tri djeteta.
Svaki darivalac na ulazu u Zavod mora proći trijažni proces. Obavezno je poštivanje preporučenih mjera zaštite u prostorijama Zavoda, nošenje zaštitne maske i držanje distance od najmanje 1,5 m.

Također, mole građane da se ne prijavljuju ukoliko su putovali u države sa širenjem novog virusa korona u posljednjih 28 dana, koji su prehlađeni, koji kašlju, kišu, imaju zarazne bolesti ili koji su bili u kontaktu s bolesnom osobom, saopćeno je iz Udruženja “Srce za djecu”.

Neke su ispričale što se dogodilo kad su odbile, dok su druge otkrile što se događa kad kažeš "da"

Dok je naš region sinoć zadesila promjena vremena koja je, osim kiše, donijela i osvježenje nakon dosadašnjih vrućina, Italiju je dočekalo još nevjerovatnije iznenađenje – snijeg u augustu.

Sudeći prema snimkama uživo, na planinskom prijevoju Stelvio, koji se nalazi na sjeveru Italije i koji graniči sa Švicarskom, sinoć je počeo padati jaki snijeg.

Prijevor Stelvio nalazi se na visini od 2.757 metara odakle nam stižu snimci snježne ljetne idile.

Njemački poslodavci upozorili su Vladu te zemlje da bez više useljavanja radnika sa zapadnog Balkana firme u toj zemlji neće moći naći adekvatnu radnu snagu.

Naime, kako pišu njemački mediji, Hermann Schulte Hiltrop, predsjednik ogranka za građevinstvo Njemačkog udruženja poslodavaca, upozorio je da će u narednih nekoliko godina 150.000 radnika u građevinstvu otići u penziju, a da je sve teže naći adekvatno obrazovanu i osposobljenu zamjenu.

On kaže da poslodavci pozdravljaju produženje pravila za zapadni Balkan, koje će omogućiti produženje važenja izdavanja radnih viza za nekvalifikovanu radnu snagu, ali kritikuje što je postavljena kvota od 25.000 radnika godišnje.
“Ako izgubimo 50.000 radnika godišnje, koliko smo do sada dobijali zahvaljujući ovom pravilu, situacija će se ozbiljno pogoršati. Od 2021. godine možemo računati na potpunu obustavu u pojedinim branšama poput izgradnje kuća. Za pohvalu je što se govori o nacrtu novog zakona koji će pravilo produžiti, ali ne možemo da shvatimo zašto se taj broj ograničava na 25.000, a u dijelu Unije (CDU) spominju čak ograničenje od 15.000. Radi se o poslovima za koje je kod nas nemoguće naći kvalifikovane radnike”, kaže on.

U petak smo pokušali stupiti u kontakt s Njemačkim udruženjem poslodavaca, ali su nam rekli da smo im postavili kratak rok za odgovore, zbog čega nam nisu mogli dostaviti svoj stav na ovu temu, pišu Nezavisne novine.

Schulte Hiltrop je rekao da nisu opravdani strahovi da će radnici sa zapadnog Balkana opteretiti njemački socijalni sistem ili uzeti radna mjesta njemačkim radnicima, ukazujući na studiju Njemačkog ministarstva za rad koja je pokazala da u dosadašnjoj primjeni pravila nije bilo negativnih posljedica, već da se mjera pokazala potpuno opravdanom.

“Rheinische Post”, njemački dnevni list, ističe da je do ograničenja došlo na pritisak CDU jer se boje da će desni radikali, poput Alternative za Njemačku, to iskoristiti kao populističku kampanju protiv Vlade.

“Svima je jasno da će ovo ograničenje najviše pogoditi građevinstvo ako ostanemo bez tih radnika. Ali strah od desnog radikalizma je natjerao koalicione partnere u Vladi na kompromis”, piše list. Novinar ovog dnevnika u komentaru koji je posvetio ovoj temi piše da je neshvatljivo da se činjenice o pozitivnom uticaju radnika sa zapadnog Balkana guraju pod tepih, a da se umjesto toga šire populističke neistine.

“Apsurdne su tvrdnje da ti ljudi ovdje dolaze da bi koristili socijalne beneficije kada je Institut za tržište rada dokazao da gotovo nijedan od radnika koji je došao nije postao nezaposlen”, piše ovaj novinar. U pokrajiniNordrhein-Westfalen, kako je istakao, pojedini poslodavci se već žale da pojedine projekte moraju potpuno obustavljati jer nisu sigurni da će uspjeti naći radnike.
Suprotno opštem uvjerenju da će korona kriza smanjiti potrebu za radnicima iz inostranstva, ugledni njemački privredni dnevnik “Handelsblatt” piše da se poslodavci žale na to da im radnici sa Balkana trebaju, ali da ih ne mogu dobiti zbog restrikcija u vezi s koronom. “Handelsblatt” piše da je najkritičnije stanje u oblasti građevine, medicinskog osoblja ili softvera.

“Korona ne mijenja na stvari da naša populacija stari, zbog čega nam trebaju i njegovatelji, ali i IT stručnjaci ako želimo da napravimo iskorak u digitalizaciji”, kaže za ovaj list Daniel Terzenbach, šef Agencije za rad Njemačke.

U “Handelsblattu” citiraju da je od 2009. do danas čak trećina njemačkog bruto domaćeg proizvoda ostvarena zahvaljujući uvezenoj radnoj snazi.
“Handelsblatt” je u svom tekstu ekskluzivno objavio studiju koja pokazuje da će stimulans koji će uslijediti kako bi se pomoglo njemačkoj privredi pokazati pozitivan rezultat, ali da je uslov uvoz radne snage.

Holger Švaneke, generalni sekretar Udruženja njemačkih zanatlija, kaže da će potreba za zanatlijama ostati velika bez obzira na pandemiju korone. On kaže da je u februaru objavljena studija koja je pokazala da je upražnjeno 250.000 radnih mjesta u Njemačkoj jer poslodavci ne mogu naći kvalifikovane radnike.

Stjuardesa Nicole Denison (29) uhapšena je jer je napala supruga i razbila njegovu gitaru nakon što ga je uhvatila kako je vara s drugom ženom.

Broj smrti usljed zaraze koronavirusom u Iranu je tri puta veći od onog broja o kojem su izvijestili nadležni u ovoj državi, pokazala je istraga, a sumnja se da su podaci prikrivani namjerno, jer je vlast imala sve tačne informacije o umrlima.
Čini se da je preminulih u Iranu koji su imali simptome koronavirusa do 20. jula bilo 42.000, što se znatno razlikuje od 14.405 slučajeva koje je prijavilo nacionalno ministarstvo zdravstva. Broj ljudi za koje se zna da su zaraženi (451.024) je također dvostruko veći od prijavljenog (278.827).
U posljednjim sedmicama je primjetan drugi nagli porast broja novih slučajeva, a Iran je najteže pogođena država koronavirusom van Kine.
Prva smrt usljed komplikacija COVID-19 bolesti je u ovoj državi prijavljenja 22. januara, što je skoro mjesec nakon što je potvrđen prvi slučaj zaraze.
Još od izbijanja virusa postoje ljudi u Iranu koji su sumnjali u zvanične brojeve o epidemiološkoj situaciji. Postojale su brojne neregularnosti i razlike u izvještajima nacionalnog i regionalnog nivoa. Brojni lokalni lideri su o tome javno govorili, a statističari su pokušavali dati alternativne proračune.
Podaci koji su poslati BBC-u govore da vlasti zabilježe svaku smrt u bolnicama s informacijama poput identiteta, simptoma, perioda provedenog u bolnici... Uprkos tome, u dnevnim izvještajima vlade broj umrlih bude manji od stvarnog.
Najveći broj umrlih (8.120) sa simptomima koronavirusa ima Teheran, a Kom je grad koji je najteže pogođen epidemijom.