Teško ekonomsko stanje u Mostaru, ali i na širem području Bosne i Hercegovine, je rezultat ranijeg nerada na strukturnim reformama, a to će stanje krize dodatno pogoršati i napraviti još veći jaz u poređenju s razvijenim zemljama, što bi moglo uskoro dovesti i do teške finansijske krize.
Ovo je u razgovoru o teškom ekonomskom stanju u Mostaru, ali i čitavoj državi, za Klix.ba kazao vodeći ekonomski stručnjak u BiH Vjekoslav Domljan koji je čak i iznio neka od mogućih rješenja na kojima se, kako tvrdi, nažalost još uvijek ozbiljno ne radi.
Mostar koji je izgubio industriju, kako kaže, davno je trebao poduzeti strategiju razvoja uslužnih djelatnosti, a rezultati pokazuju da se nije ozbiljno ni radilo.
Sada šansu za Mostar on vidi u obnovljivim izvorima energije, gdje ima prirodnih prednosti, posebice solarne, i gdje BiH treba da prođe kroz energetsku tranziciju.
"Vezano za obnovljive izvore, može se raditi na ranom voću i povrću, to jeste na razvoju hladnih lanaca vrijednosti. To su neke niše u kojima Mostar može da traži eventualno neke svoje niše i tako da zadržava radnu snagu i povećava dohodak. Naravno ovo nije dovoljno, ali to su ilustracije po kojima Mostar treba da traži svoje mjesto", kaže Domljan i dodaje da se na tome još ništa konkretno ne poduzima.
Ističe da su Mostar i čitava BiH, kao i većina zemalja, nespremno dočekali pandemiju i da je problem u tome što se sada najviše traži od države i od grada, kad oni najmanje mogu da pruže.
"Javni prihodi padaju, tako da postoji velika opasnost od finansijske krize, a da bi se ona riješila, potrebno je već raditi na finansijskim mehanizmima, na iznalaženju dodatnih sredstava iz vanjskih izvora, ne čemu se ne radi. Samo se čeka hoće li MMF ili slična agencija odriješiti kesu, a oni nemaju dovoljno veliku kesu u odnosu na potrebe zemalja u razvoju", pojašnjava Domljan.
Kaže da je vrlo je teška situacija, posebno ako se ima u vidu da su privatna tržišta kapitala zatvorena za BiH.
"BiH nema rejting, a kamoli da specijalno Grad Mostar ima neka razmišljanja, tako da je vrlo teško, vrlo su veliki izazovi, a s druge strane ništa se ne radi da se to predupredi. Tako možemo očekivati samo daljnje pogoršanje situacije i daljnje produbljivanje strukturnih neravnoteža", kaže Domljan izražavajući zabrinutost zbog ekonomskog stanja u zemlji.
Zbog toga su nezadovoljstva turističkih radnika, ugostitelja i poduzetnika u Hercegovini, kako kaže, prema njegovom mišljenju, apsolutno opravdani.
"Turistički sektor je veliki potencijal grada Mostara i to je trebalo dodatno razvijati, međutim, sada je on praktično pred rasulom. Imajući u vidu ovu situaciju i normalno je da ljudi protestuju, jer svaka vlast reaguje na pritisak, tako da je dobro da se okupljaju, da vrše pritisak i da traže, da oni koji troše budžetski novac opravdaju svoje plate čineći nešto za ove i druge skupine koje se još nisu počele okupljati, a sutra hoće, jer će ih život tjerati na to", kaže Domljan.
U cijeloj situaciji korona-zakon je, kaže, nedovoljno dobar.
"Zemlje koje su dobro reagirale, poput Švicarske i Slovenije, su već u trećem mjesecu imale dva paketa kojima su pružale podršku, a drugi paket je specijalno posvećen povećanju likvidnosti. Dakle, ako čovjek krvari zbog nesreće, ne možete mu nakon četiri ili pet mjeseci dati infuziju, prema tome, poduzetnici su u pravu što se bune, jer njima je trebalo odmah davati infuziju", tvrdi Domljan.
Ističe kako se sada u Švicarskoj povlače te mjere, jer se očekuje da su firme stale na noge i da će vratiti ono što je uloženo, što pokazuje da je potrebno reagovati brzo u kriznim situacijama, pa dati odmah, nego znatno više kasnije.
Napominjući da je BiH zakasnila sa strukturnim reformacijama i da se nije provela digitalizacija tvrdi da će sada dopunski zaostati u odnosu na razvijene zemlje.
"Ne samo mi, nego sve zemlje u razvoju koje su se sporije digitalizirale, pa će se jaz između razvijenih i nerazvijenih, među kojima je i BiH, još više povećati", kaže Domljan.
Ističe da je digitalizacija u BiH bila neophodna te napominje da nije ovo prva pandemija u posljednjih desetak godina i da je svima jasno da će uz razvoj biološkog oružja biti i niz drugih problema.
"Mora se raditi na digitalizaciji, dekarbonizaciji gdje Mostar ima potencijale i obnovljive izvore, te na depotizaciji, dakle da se uvedu finansijske institucije, štedionice, štedno-kreditne zadruge na regionalnom principu. Dakle, morao bi imati neke finansijske instrumente, finansijske mehanizme, na čemu se ne radi. Četvrto je dijasporizacija i korištenje sredstava dijaspore, koja su od iznimno važnog značaja za BiH u cjelini pa tako i za Mostar, to je dakle 4D, na kojima se ne radi, prema tome, kako siješ, tako i žanješ, to nam je situacija. Sad se još ne poduzimaju strukturne reforme, fiskalna reforma, tako da će se jaz još više produbiti i dugoročna stopa rasta, koja je otprilike tri posto, će se oboriti na niže nivoe", pojašnjava Domljan.
Značajan pomak ne vidi ni u otvaranju granica, jer i sada su se otvorile prije vremena tako da su nastali zdravstveni problemi. Ako se i otvore, kako naglašava, upitno je koliko će ljudi iskorištavati te mogućnosti, jer će se plašiti i samo u neophodnim slučajevima to koriste, tako da neće imati neki veći efekat za ekonomiju u BiH.
"Ne samo što ljudi ne putuju, nego i poslovni ljudi neće da komuniciraju na širim razdaljinama, tako da dolazi do skraćivanja lanaca vrijednosti, potencijalno je šansa za BiH i Mostar, ali naravno ako je mogu iskoristiti, da se preorijentiraju, da nešto rade u to pravcu. Ali pošto se ništa ne radi, nećemo ni to iskoristiti", zaključio je Domljan u razgovoru za Klix.ba.

Danas se u Bosni i Hercegovini očekuje sunčano vrijeme uz malu do umjerenu naoblaku.

Povećanje oblačnosti sa zapada u noći na utorak. Vjetar umjerene jačine južnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 13 i 18°C, na jugu zemlje do 24°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 30 i 36°C, na jugu zemlje do 38°C.

Upaljen je narandžasti meteoalarm za regiju Višegrada, Prijedora i Banjaluke zbog ekstremno visokih temperatura, dok je za ostatak naše zemlje izdato žuto upozorenje, također zbog visokih temperatura.

Prema novim američkim preporukama, pacijenti bez simptoma ili sa blagim simptomima koronavirusa mogu da napuste izolaciju već nakon deset dana bez kontrolnog pregleda, nove su preporuke američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).

To se, međutim, ne odnosi na one koji su u karantinu, kao ni na teško oboljele pacijente, prenosi „Blic“.

Prema njihovom mišljenju, deset dana je optimalno vrijeme za osobe koje su stekle imunitet i one nakon toga više nisu zarazne. To znači da ovi ljudi izolaciju mogu da prekinu deset dana nakon što nisu imali temperaturu najmanje jedan dan, a drugi simptomi su se poboljšali.
Ipak, treba imati na umu da se temperatura snižava prilikom uzimanja lijekova te se preporuka odnosi samo na one kod kojih su simptomi prirodno nestali.

Ova preporuka odnosi se i na asimptomatske slučajeve, koji treba da budu u izolaciji deset dana od prvog pozitivnog PCR nalaza, pod uslovom da im se nisu javljali sporadični simptomi virusa. Kako kažu američki stručnjaci, to je ono što su uvidjeli u praksi, a mnogi tamošnji ljekari već mjesecima smatraju da je obavezna potvrda negativnog testa prije izlaska iz izolacije nepraktično rješenje.

To se razlikuje od onog što je američki CDC preporučivao u aprilu, tada je prag bio sedam dana za prekid izolacije. Također, prethodni prag bez groznice bio je 72 sata, umjesto sadašnjih 24. Oni ipak sugerišu i da nakon završetka izolacije treba da se održava socijalna distanca.

Međutim, ove preporuke se ne odnose na osobe koje imaju teže oblike kovida, kao ni na one koji su u karantinu. CDC preporučuje da oni sa teškom do kritičnom kliničkom slikom ili s vrlo slabim imunološkim sistemom ostanu izolovani najmanje 20 dana nakon pojave simptoma.

Smatra se da bi oni mogli ostati zarazni duže od deset dana. Naravno, pacijenti sa teškom kliničkom slikom su zbrinuti u bolnici.

Kada je riječ o karantinu, propisuje se osobama za koje postoji sumnja da su bili izloženi virusu. CDC preporučuje da karantin i dalje traje najmanje 14 dana da se ne bi eventualno širio virus. Naime, period inkubacije (vrijeme između dolaska u kontakt sa virusom do pojave prvih simptoma) na osnovu dosadašnjih studija može trajati od dva do 14 dana, te se zbog toga preporučuje da osobe ostanu 14 dana u karantinu.
Takođe, CDC je preporučio da zaraženi zdravstveni radnici ostanu izolovani dok ne dobiju negativan nalaz PCR testa.

Američke studije su pokazale da pacijent i poslije izvjesnog vremena može imati pozitivan test, ali da nema dokaza o "replikaciji" virusa u gornjim disajnim putevima. Odnosno, osoba nema virus koji je u stanju da se reprodukuje i da na taj način zarazi nekoga.

Naime, RNK virusa se može naći u uzorcima gornjih disajnih puteva čak tri mjeseca nakon prvih primijećenih simptoma.

Naime, RNK virusa se može naći u uzorcima gornjih disajnih puteva čak tri mjeseca nakon prvih primijećenih simptoma.

U BiH će danas preovladavati sunčano i veoma toplo vrijeme, lokalno vruće, a poslije podne nestabilno sa pljuskovima i grmljavinom u centralnom planinskom pojasu.
Ujutro će biti vedro i u većini predjela toplo.

Tokom dana biće sparno uz rast oblaka nestabilnosti u centralnom pojasu, što će poslije podne usloviti pljuskove i grmljavinu lokalno, uglavnom na jugozapadu i krajnjem istoku.

Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od 17 do 21, na jugu oko 24, a najviša dnevna od 26 do 31, na sjeveru, jugu i lokalno na istoku oko 35 stepeni Celzijusa.

Puhat će slab vjetar istočnog i sjeveroistočnog smjera.

Ministar za boračka pitanja FBiH Salko Bukvarević preminuo je od komplikacija nastalih nakon infekcije koronavirusom, a ova vijest ostavila je u šoku sve njegove saborce i članove boračih udruženja u Tuzlanskom kantonu.

Iako je posao ministra obavljao u veoma turbuletnom vremenu za boračku populaciju za Bukvarevića svi kažu da niti jednom borcu nije odbio pomoći.

Salko Bukvarević bio je jedan od ključnih ljudi u organizaciji Patriotske lige u sjeveroistočnoj Bosni, a kasnije formiranju Teritorijalne odbrane koja je prerasla u Armiju Republike BiH. Njegov ratni put odveo ga je u elitnu armijsku jedinicu "Crni labudovi", koja je ime dobila po Senadu Mehdinu Hodžiću - Crnom labudu, jednom od devet heroja odbrambeno oslobodilačkog rata, kojemu je tokom formiranja Patriotske lige upravo Bukvarević bio blizak saradnik.

- Salko Bukvarević je jedan od osnivača Patriotske lige, prije svega u Tuzli, ali i sjevereoistočnoj BiH. Mi smo počeli organizirati jedinice sredinom 1991. godine i Salko je postavljen za komandira Jedinice za specijalna dejstva. Radili smo tajno i ilegalno, u biti se spremali za sve ono što smo imali u Hrvatskoj, a to je otvorena agresija - priča Suljo Osmanović, nekadašnji komandir voda u Jedinici za specijalna dejstva na čijem je čelu bio Bukvarević.

Kaže da je u tim danima doprinos Salke Bukvarevića bio nemjerljiv, ali i kasnije kroz formiranje TO BiH i Armiju RBiH.

- Salko Bukvarević je bio bosanski gazija. Mi smo već 19. septembra osnovali štab formirali specijalne jedinice i počeli pripreme za odbranu. Salkina specijalna jedinica je bila zadužena za Tuzlu, a na čelu svih specijalnih jedinica u sjeveroistočnoj Bosni bio je naš heroj Senad Mehdin Hodžić - navodi Suljo Osmanović sadašnji sekretar Kluba Patriotske lige Tuzla.

Sa Salkom Bukverevićem kroz Patriotsku ligu, a potom i elitnu jedinicu "Crnu labudovi", koja je bila pod direktnom komandom Generalštaba Armije RBiH, zajedno je prošao Emir Razić, koji je vijest o smrti svog suborca primio veoma emotivno.

- Bosna je danas ostala bez velikog sina, patriote i insana. Cijeli svoj život je posvetio borbi za BiH i pomaganju svima kojima je pomoć bila potrebna. Bio je čovjek čistog karaktera koji se uvijek borio za ljude - kaže Emir Razić, suborac Salke Bukvarevića.

O formiranju Patriotske lige Razić kaže da su to bila veoma teška vremena, jer većina ljudi još uvijek nije bila svjesna težine tog momenta.

- Salko se zaista nije dao pokolebati. Bio je čovjek koji je u teškim situacijama znao dobro razmisliti i donijeti prave odluke. On nas je vodio kroz sve to i na tome mu hvala - kaže Razić.

Dodaje da se neko rodi s misijom da učini nešto veliko za svoj narod.

- Bio je čovjek, brat, prijatelj, insan... Znao je dati savjet. Allah ga je sebi uzeo, da mu podari lijepi dženet - zaključio je Emir Razić.

Evropska komisija je saopćila da je potpisan ugovor sa američkom farmaceutskom kompanijom Gilead Sciences o nabavci antivirusnog lijeka Remdesivir za upotrebu u liječenju pacijenata zaraženih koronavirusom, javlja Anadolu Agency (AA).

U saopćenju se napominje da je Remdesivir prvi lijek za liječenje COVID-19 koji je dobio dozvolu za teritoriju EU.

Ističe se da će lijek od augusta biti dostupan za članice EU i za Veliku Britaniju.

U saopćenju se dodaje da će količina Remdesivira koja će biti dovoljna za liječenje 30.000 zaraženih pacijenata koštati 63 miliona eura.

Remdesivir je prvenstveno izumljen u cilju tretiranja ebole, a testiranja na životinjama pokazala su da je lijek efikasan u borbi protiv koronavirusa koji izazivaju SARS i MERS. Remdesivir ujedno doprinosi skraćivanju perioda oporavka oboljelih od COVID-19 s 15 na 11 dana.

List “The Guardian” ranije je objavio kako je SAD kupio tromjesečne zalihe Remdesivira koji se koriste u tretiranju COVID-19.