Ultra paketi BH Telecoma dočekuju ljeto u novom, osvježenom i još energičnijem vizuelnom i zvučnom izdanju.
Ultra paketi BH Telecoma dočekuju ljeto u novom, osvježenom i još energičnijem vizuelnom i zvučnom izdanju.
Nakon uspješne kampanje pod nazivom Ultra nas veže koja je realizirana prije tri godine u saradnji sa mladom muzičkom zvijezdom Markom Bošnjakom i poznatim bh. glumcem Mariom Drmaćem, iz BH Telecoma stiže novi spot za popularnu Ultra uslugu.
Novi spot već uveliko plijeni pažnju gledalaca, naročito mlađe populacije jer se u njemu pojavljuju poznati influenseri i Youtuberi: Bakir Karasalihović - Baake i Adnan Cerić – CeriX. Rasplesana Fresh
Generation ekipa i frontmen grupe Velahavle, Samir Hodović Sake, u dinamičnom ritmu pod neonskim
svjetlima sviju pozivaju na Ultra pozitivu.

https://www.youtube.com/watch?v=DTjd_ueYidc

„Ovo je prva u nizu moćnih saradnji koja će se proširiti i na naš novi album” napisao je Sake na svom FB profilu, našalivši se da Ćiro i Tarik sada mogu malo da odmore. Slobodniji i ležerniji dizajnerski pristup, uz korištenje elemenata street art kulture sa pripadajućim sloganima, čini jednu cjelinu i daje Ultri novu prepoznatljivu energiju. Ton i stil komunikacije Ultra branda su prilagođeni mlađoj generaciji kroz dinamičniji, pozitivniji, upečatljiviji, te pomalo funky pristup, drugačiji od do sada viđenog u svijetu advertisinga.
Inače, Ultra je najpopularnija usluga BH Telecoma koja broji više od million korisnika i omogućava komuniciranje u mobilnoj mreži bez zasnivanja ugovornog odnosa, uz odabrane dokupe saobraćaja. “Nakon uspješnog korporativnog rebrendinga koji smo uradili prije dvije godine, a koji je osvojio priznanja na No Limit festivalu, odlučili smo da naš najpopularniji brend Ultra približimo mlađoj
generaciji kroz vizuale koji su im bliski. Ovo je početak promocije novog Ultra koncepta u kojem smo pripremili brojne novosti i iznenađenja za naše korisnike kroz razne događaje, druženja sa poznatim
Youtuberima i takmičenja. Nova kampanja je rezultat zajedničkog rada kreativnih timova iz BH Telecoma i agencije Fabrika”, izjavio je Elvedin Kanafija, direktor Direkcije za promociju, prodaju i podršku BH
Telecoma.
Produkciju i režiju video spota potpisuje kreativni tim agencije Fabrika – režija Salem Kapić Kantardžić, montaža Antonio Ilić, direktor fotografije Almir Đikoli, muzički aranžman Duško Šegvić i producent
Elvedina Džeko.
Tim kreativaca koji se pobrinuo za izgled glumaca i specijalne body art efekte čine Maja Talović i Naida Đekić, dok je kostime osmislila Irma Smaje. Scenografiju prekrivenu floroscentnim grafitima samo za
potrebe snimanja oslikao je jedan od najpoznatijih bh. grafitera, Himzo Sinanagić.
Kreativni tim BH Telecoma koji je učestvovao u realizaciji kampanje činili su Emir Kapetanović, Maida Budnjo-Hurla, Aida Pašić-Hadžiselimović, Nermin Kuldija i Nađa Lutvikadić Fočo.

„Kada imate kvalitetnu ekipu i povjerenje klijenta, posao se radi s lakoćom i uživanjem“ kazao je Bojan
Hadžihalilović, kreativni direktor agencije Fabrika.
Dio atmosfere sa snimanja novog spota možete pogledati na videu.
https://www.youtube.com/watch?v=2rlwsq91r3w&feature=youtu.be

Član Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva i pomoćnik ministra za javno zdravlje Goran Čerkez u Novom danu na N1 kazao je da je stanje kritično i da je zdravstveni sistem pred kolapsom nakon velikog povećanja broza zaraženih korona virusom u Bosni i Hercegovini.

Uoči Bajrma, Čerkez je poslao jasnu poruku građanima Bosne i Hercegovine.

“Svi znamo da je Bajram jedan od najvećih praznika. Sva veća okupljanja, pa čak i ona okupljanja sa rodbinom, sa sobom nose rizik širanja infekcije. Zato posebno moramo u ovom trenutku misliti na te najranjivije osobe, starije osobe, hronične bolesnike. Stoga smo i apelovali a i razgovararali sa Islamskom zajednicom, da ovaj bajram obilježivmo u svojim kućama, u krugu najuže porodice. Jer, kao što sam rekao, već okupljanja, pa čak i sa širom rodbinom nose jako visoke rizike”, naveo je Čerkez.

“Mi smo rekli jučer da smo vrlo blizu španskom scenariju. Šta to znači? Mogli smo reći da li je to italijanski, engleski, belgijski, francuski scenarij, zemalja koje su imale toliki broj oboljelih da njihovi zdravstveni sistemi koji su izuzetno razvijeni, koji su jako veliki, nisu uspjeli da odgovore potrebama stanovništva. Pratimo trendove i ono što se dešava. Stanje je kritično. Činjenica je da je zdravstveni sistem pred slomom”.
Kako je kazao, zdravsteni sistem već više mjeseci radi danonoćno.

“Mjere koje su donesene se ne poštuju. Imamo velike prilive i pitanje je do kada ćemo moći odgovoriti potrebama stanovništva. Pitanje je kada ćemo reći da više nema mjesta u bolnici, da primimo. Ako se ovako nastavimo ponašati to bi se vrelo brzo moglo desiti. Kapaciteti se brzo pune, ljudi se troše. Zamislite da ako budemo imali ispadanje pojedinih kadrova u zdravstvu koje obole i koje ne budu mogle više davati uslugu. Pitanje je zašto ne nosimo maske, zašto ne držimo distancu. Ja se nijednog trenutka, ni za ove bajramske praznike, ne plašim onoga što će se desiti u džamijama i što će se desiti na tim skupovima. Ja se plašim onoga nakon toga”, naveo je, te dodao:

“Koliko smo spremni da ispoštujemo da se nakon toga ne ljubimo, ne grlimo, ne sjedimo jedni pored drugih, nego nosimo maske i držimo distancu kao izraz ljubavi. Činjenica je da je bio veliki import, ali je i činjenica da smo u vremenu panedemije, da se virus jako teško može zaistaviti nekim takvim mjerama. Ali te mjere, što se tiče same granice, je pitanje državnih tijela”, kazao je član Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva i pomoćnik ministra za javno zdravlje Goran Čerkez.

Poručio je da u cijeloj Evropi dolazi do rasta zaraženih.

Kako u svijetu, tako se i u BiH prate psihičke posljedice pandemije. U martu i aprilu ljudi su na cjelokupnu situaciju uglavnom odgovarali pojačanom anksioznošću, strahom i panikom. No, dugotrajno prisustvo pandemije kod mnogi sada, kaže dr. sc. Remzija Šetić, psiholog, izaziva efekte koji bi mogli imati dugoročne posljedice po mentalno zdravlje.

- Pandemija sama i propratne pojave poput socijalnog i fizičkog distanciranja ugrožavaju osnovne psihološke potrebe, a to su prvenstveno potreba za sigurnošću, bliskošću, pripadanju i ljubavi, što izaziva frustracije jer se radi o osnovnim psihološkim potrebama ljudi. Poseban stres izaziva dugotrajna zabrinutost od moguće zaraze same osobe, ali i najbližih članova porodice, a tu su i neke druge popratne pojave pandemije, kao što su ekonomske posljedice jer svaki dan neko ostane bez posla, što dodatno uzrokuje stres – navodi Šetić.

Dodaje da psihološke posljedice pandemije mogu posebno biti ozbiljne za pojedine grupe ljudi.

- To su osobe koje su direktno ili indirektno bile izložene virusu, a u BiH smo svjedoci naglog porasta broja onih koji su imali infekciju ili je neko njihov bližnji bio izložen zarazi. Nismo organizovani kako bi se ciljano tim osobama pružila neka vrsta podrške nakon što infekcija prođe. Posebnu pažnju treba posvetiti onima koji su osjetljivi na stres, koji imaju slabe vještine suočavanja sa stresnim situacijama, potom onima koji odranije imaju određene probleme sa mentalnim zdravljem, na što su naše službe za mentalne zdravlje od samog početka pandemije ukazivale. U treću grupu spadaju zdravstveni radnici i drugo stručno osoblje koje je uključeno u borbu protiv COVID-19. Radi se grupama profesionalaca koji su dugotrajno izloženi profesionalnom riziku – ističe Šetić.

Kaže kako svakodnevno razgovara sa ljudima te da je puno više onih koji su zabrinutiji za budućnost sebe i porodice jer su ostali bez posla, nego hoće li se zaraziti.

- Primili su plaću ovaj mjesec, možde će dobiti i naredni, ali već drugi mjesec ili od naredne godine neće imati primanja. To su izvori stresa i takva situacija ljudima ugrožava njihove temeljne psihološke potrebe poput potrebe za sigurnošću. Društvo i nadležne institucije su na potezu, oni se trebaju pobrinuti da nam nije samo važno hoćemo li prenijeti virus, nego i da se zadovolje i druge ljudske potrebe. Trenutno, primjera radi, imamo izraziti stres kod roditelja – kako će od 1. septembra biti organizirana nastava!? Da li će djeca u školu ili će se nastava i dalje odvijati online? Puno je pojava, osim samog virusa, koje ljude itekako brinu - naglasio je Šetić.

Igrani film "Quo vadis, Aida?", bosanskohercegovačke scenaristice i rediteljice Jasmile Žbanić, u produkciji Deblokade iz Sarajeva uvršten je u glavni, takmičarski program 77. Venecija Film Festivala i takmičit će sa 20 filmova iz cijelog svijeta za glavnu nagradu Festivala "Zlatni Lav".

Ovo predstavlja veliki uspjeh, pogotovo imajući u vidu da se radi se o najstarijem i jednom od tri najvažnija filmska festivala na svijetu.

Ovogodišnji festival će biti održan u periodu od 2. do 12. septembra. Predsjednica žirija je proslavljena glumica Cate Blanchett.

Među dosadašnjim učesnicima festivala nalaze se imena najprestižnijih svjetskih autora koji su obilježili istoriju svjetske kinematografije: Renoira, Kurosawe, Laurence Oliviera, Rosselinija, Tarkovskog, Antononija, Viscontija, Bunuela, Wim Wendersa, Godarda, Ang Lee, Sofia Copole, Guliermo del Tora i dr.

Prošlogodišnji dobitnik nagrade "Zlatni Lav" je film "Joker" reditelja Todda Phillipsa.

Radnja filma odvija se u ljeto 1995. godine u Bosni i Hercegovini, u Srebrenici.
Aida radi kao prevoditeljica u Srebrenici, zaštićenoj zoni UN-a. Kada srpska vojska uđe u grad, trideset hiljada stanovnika Srebrenice, među kojima je i Aidina porodica, traži spas u bazi UN-a. Ubijeđena je da su barem oni, koji su ušli u bazu, sigurni.

- Biti izabran na Venecijanski filmski festival je za nas velika nagrada. Venecijanski festival, kao jedan od najvažnijih svjetskih filmskih događaja, omogućit će da film gleda veliki broj ljudi, a to je upravo ono što smo željeli. Nadamo se da će i u regiji film izazvati veću empatiju i bolje razumijevanje među ljudima. Želim da se zahvalim ekipi koja je radila pod teškim uvjetima dajući svoj maksimum - zatim ljudima koji su vjerovali u film i kada mnogi nisu, a posebno onima koji su film podržali. Želim da se zahvalim i našim porodicama koje su pet godina trpile stres i nestabilnosti koje je rad na ovom filmu donosio. Film je posvećen ženama Srebrenice i njihovim ubijenim sinovima, muževima, braći, rođacima, komšijama… Njih 8.372 - kazala je rediteljica filma Jasmila Žbanić.
Glavne uloge tumače Jasna Đuričić, Izudin Bajrović, Raymond Thiry, Johan Heldenbergh, Boris Isaković, Emir Hadžihafizbegović, Boris Ler, Dino Bajrović i drugi.
Autorsku ekipu čine Christine A. Maier (direktorica fotografije), Hannes Salat (dizajner produkcije), Małgorzata Karpiuk i Ellen Lens (kostimografkinje), Michaela Prayer (majstorica maske), Jarosław Kamiński (montažer), Igor Čamo (dizajner zvuka), Antoni Komasa-Lazarkiewicz (kompozitor).
Producenti filma su Damir Ibrahimović i Jasmila Žbanić (Deblokada, BiH).

Film je realizovan u koprodukciji sa Coop99 (Austrija), Digital Cube (Rumunija), N279 Productions (Holandija), Razor Film (Njemačka), Extreme Emotions (Poljska), Indie Prod (Francuska) I Torden Film (Norveška).

Pored Radio Televizije Bosne i Hercegovine koja je jedini partner iz regije, u realizaciju filma su uključeni i Turska TRT, njemačko-francuska TV ARTE/ ZDF i austrijski ORF.

Vlada Kantona Sarajevo je preko kantonalne Turističke zajednice osigurala finansijsku pomoć od milion maraka za sufinansiranje hotelijera, odnosno smještajnih objekata, putničkih agencija i turističkih agencija, kako bi ublažila gubitke izazvane pandemijom koronavirusa. Hotelijeri upozoravaju da su na rubu egzistencije.

Sezona za zaborav za domaće ugostitelje i hotelijere. Skromnu financijsku pomoć za ukupno 50 hotela turističkih agencija i vodiča osigurala je Turistička zajednica Kantona Sarajevo.

“Mi smo svjesni da ovi ugostitelji nešto malo mogu uraditi, ali da hotelijeri koji imaju svoje kapacitete, kod njih je najteža situacija, pa se nadamo da će i ova skromna sredstva koja su izdvojena i koja se danas dodjeljuju hotelijerima i turističkim radnicima biti od pomoći”, kaže Draškop Jeličić, ministar privrede Kantona Sarajevo.

Fatima Jašarević, predstavnica Hotela “Pino“, kaže:

“Želim da zahvalim našoj turističkojh zajednici, a da zamolim Kanton da uradi nešto jer hoteli i turističke agencije od decembra ne rade, vrlo skromno rade, zatvorene su bile i granice, kasno su sad otvorene , i svi su hoteli u vrlo teškoj situaciji.”
Zbog pandemije koronavirusa sektor uslužnih djelatnosti našao se u teškoj i nezivjesnoj situaciji, posebno hoteli koji ove godine bilježe i do 90 posto manje noćenja nego prethodnih godina.

I u ovom sektoru dio radnika ostao je bez posla. Bez konkretnije finansijske pomoći hotelijeri upozoravaju da im prijeti kolaps.

“Ja se samo bojim da ne bude još više otpuštanja radnika kada dođe jesen i zima, jer neće biti turizma ako ne napravimo neke koordinirane akcije sa svim nivoima vlasti, mislim da će doći do kolapsa turističkih subjekata u Bosni i Hercegovini”, ističe Senad Halilović, direktor Hotela “Hollywood“.

Bez gostiju i bez prihoda, gomilaju se svakodnevni troškovi koje su dužni izmiriti. Hotelijeri se pitaju kako i koliko će još dugo moći opstati.

I pored epidemije mnogi će i ove godine godišnji odmor provesti na moru, pored jezera ili rijeke. No, neki su ipak u strahu jer na mnoga pitanja nemaju valjani odgovor. Jedan od njih je i – da li se boravkom u vodi mogu zaraziti koronavirusom!?

Prema informacijama koje dolaze iz Centra za prevenciju i kontrolu bolesti (CDC), ne postoji dokaz da bi se ljudi mogli zaraziti rekreativnim plivanjem, a rizik od prijenosa koronavirusa kroz vodu je nizak.

Iz CDC-a navode i da bazeni ne predstavljaju rizik za prijenos koronavirusa.

- Vrlo je mala vjerovatnoća da se osoba zarazi dok je u vodi. Kada plivate morate imati prostora oko sebe tako da ne postoji kontakt sa drugim ljudima. Jedino u situacijama kada su dvije ili nekoliko osoba u vodi neposredno blizu jedna druge i pričaju. Tada postojni mogućnost da se virus prenese kapljičnim putem. U moru, na rijeci ili jezeru moguće je da "pokupite" neke druge viruse i bakterije koje se prenose fekalnim i oralnim putem – objašnjava dr. Mahdi Brčaninović, rukovodilac Odjela za higijensko epidemiološki nadzor Kantonalne bolnice Zenica.

Dodaje kako su i vrlo male šanse zaraze u bazenu, jer se kaže, voda u njima tretira hlorom, a koronavirus je osjetljiv na sve hlorne preparate.
- Mogućnost od zaraze postoji ako osobe sjede blizu jedna druge na plaži ili pored bazena, a nemaju maske i razgovaraju duže od 15 minuta. Zbog toga je vrlo važno i kada ste na odmoru pridržavati se preventivnih mjera, a to je distanca i nošenje maske kada razgovarate sa ljudima – objasnio je Brčaninović.