Zvaničnik italijanske zdravstvene službe Silvio Brusaferro rekao je da nošenje maske ne treba ljudima davati lažan osjećaj sigurnosti od koronavirusa.

Brusaferro je istakao da se maska treba nositi na ulici u slučajevima kada je vrlo teško održati socijalnu distancu od drugih.

"Ali, maska ne treba da daje lažan osjećaj sigurnosti. To je dodatni element, važnije su lična higijena i distanca", naglasio je Brusaferro.

U Italiji i drugim državama vode se diskusije o tome da li ljudi treba stalno da nose maske.

Italija je saopštila da je nošenje maske obavezno u gradskom saobraćaju i prodavnicama.

U Srbiji i u Njemačkoj pozivaju se osobe, koje su se oporavile od koronavirusa, da doniraju krvnu plazmu i time pomognu pacijentima u borbi sa virusom. Ali, koliko je ova terapija zaista djelotvorna?

Takozvana pasivna imunizacija je vid tretmana u kom se krvna plazma uzima od osoba koje su se oporavile od koronavirusa, kako bi se dala onima koji ne mogu sami da razviju antitijela sa kojima bi se organizam izborio protiv virusa. I u Srbiji i u Njemačkoj već postoji veliki broj oporavljenih pacijenata i u obje zemlje je velika zainteresiranost da se donira krvna plazma.

Za DW su o ovoj temi govorili Marija Gnjatović, naučna saradnica na Institutu za primjenu nuklearne energije i profesor Erhard Zajfrid sa frankfurtskog Instituta za transfuziju krvi i imunologiju.

- Kandidati za doniranje plazme su isključivo pacijenti koji su razvili visok nivo efikasnih antitijela nakon infekcije, što nažalost nije uvijek slučaj - objasnila je Gnjatović.

Prema njenim riječima, visok nivo antitijela ne podrazumijeva automatski i njihovu efikasnost u borbi sa virusom, ali su svakako bolje šanse ako je nivo antitijela visok.

Ono što još uvijek nije poznato je da li pacijenti sa simptomima Covida-19 razvijaju manje ili više antitijela od onih bez simptoma. Prema dosadašnjem istraživanju frankfurtskog Instituta za transfuziju krvi, postoje pacijenti koji su imali jake simptome, ali su slabo razvili antitijela. Sa druge strane, bilo je pacijenata koji nisu imali simptome a razvili su snažna antitijela. Na ovom Institutu se trenutno utvrđuje da li težina bolesti i vrste simptoma imaju neki utjecaj na izgradnju antitijela u organizmu.

Profesor Zajfrid je istakao da se na ovaj vid liječenja gleda kao na „paket pomoći u vanrednoj situaciji, kada nemate lijekova i vakcina” i dodao da ništa ne može da zamijeni aktivnu imunizaciju koja bi se postigla vakcinacijom. Ono što je sigurno jeste da se ovom terapijom ne mogu masovno liječiti pacijenti.

- Ova terapija se pruža samo teško oboljelim pacijentima čiji organizam ne može sam da razvije antitijela - kaže Gnjatović.

Potrebne kliničke studije
Iako je u zemljama poput Njemačke, Kine, Amerike i Južne Koreje na manjem broju pacijenata već utvrđeno da je tretman krvnom plazmom doprinio oporavku pacijenata, potrebna su detaljna klinička ispitivanja kako bi se utvrdila istinska efikasnost ove terapije.

Na frankfurtskom Institutu za transfuziju krvi započeta je prva takozvana prospektivna kohortna studija na svijetu čiji je cilj da se ispita efikasnost krvne plazme u liječenju teško oboljelih. Od dvije grupe pacijenata zaraženih korona virusom, jedna će primati krvnu plazmu sa antitijelima protiv korone, a druga samo lijekove koji se trenutno primjenjuju radi ublažavanja simptoma bolesti.

- Terapija krvnom plazmom može imati i neželjena dejstva poput alergijskih reakcija, a može se desiti i da pacijent jednostavno ne reaguje na terapiju - objasnio je profesor Zajfrid i istakao da će studija doprinijeti razumijevanju imunološkog odgovora organizma, koji predstavlja ključ u daljoj borbi protiv pandemije koronavirusa.

U Srbiji će također biti organizirana klinička ispitivanja na Institutu za transfuziju krvi, gdje će se dalje ispitivati efikasnosti ove terapije.

Struka se slaže
Krvna plazma, međutim, ne služi samo za liječenje oboljelih, već ima i izuzetan značaj za utvrđivanje razvoja imuniteta protiv korona virusa. Trenutno se u naučnoj zajednici vrše opsežna istraživanja koja treba da utvrde koliki procenat ljudi gradi imunitet i koliko on traje.

Gnjatović je istakla da su ranija ispitivanja na osobama koje su oboljele od SARS-a i MERS-a, (a oni su iz iste porodice korona virusa kao SARS-CoV-2) pokazala da se imunitet stvara od dvije pa čak i do pet godina.

- Neki virusi stvaraju dugotrajni imunitet, ali postoje određeni virusi koji stvaraju imunitet samo na određeno vrijeme, poput virusa gripe. Kod drugih virusa se stvaraju antitijela koja nisu u stanju da odbrane organizam od virusa, što je slučaj sa HIV-om - rekla je Gnjatović.

Ona ističe da je mišljenje cjelokupne naučne zajednice da će se kod SARS CoV-2 imunitet razviti makar par mjeseci do godinu dana, što je potvrdio i profesor Zajfrid.

Oboje stručnjaka ističu da je najbitnije da se što više ispituje imunološki odgovor osoba koje su preležale virus, jer one tim prije mogu da se vrate na posao, bez rizika da će se ponovo zaraziti ili širiti virus.

Kako bi se ispitivao imunitet, potrebni su jako pouzdani testovi koji detektuju prisustvo antitijela u krvnoj plazmi.

Institut za primjenu nuklearne energije u Zemunu najavio je da će za nešto više od mjesec dana započeti proizvodnju takozvanih ELISA testova, koji treba da ustanove ukupno prisustvo antitijela u krvi.

- Od svih testova naše iskustvo pokazuje da su ELISA testovi pouzdaniji od brzih testova, koji izgledaju kao testovi za trudnoću. Ti testovi nemaju mogućnost da detektuju visoko ili nisko prisustvo antitijela, a ELISA testovi to mogu i to nam je važno da bismo razumjeli imunološki odgovor - objasnila je Gnjatović.

Ona je istakla da najbitniji razlog za razvijanje domaćih testova leži u činjenici da kod testova iz inostranstva nije zagarantovana pouzdanost.

- Ako je neko preležao neki drugi korona virus, možete dobiti lažno pozitivan rezultat ako imate loš test”, zaključila je Marija Gnjatović, naučna saradnica na Institutu za primjenu nuklearne energije.

Italijanski i britanski ljekari istražuju moguću vezu između pandemije koronavirusa i teške upalne bolesti djecekoja dolaze u bolnice s visokom temperaturom i otečenim arterijama. Ljekari na sjeveru Italije, jednom od najvećih svjetskih žarišta Covida-19, prijavili su neuobičajeno velik broj djece mlađe od devet godina s teškim oblicima rijetke bolesti Kawasaki, puno češće u Aziji.

Slično su uočili i ljekari u Velikoj Britaniji, pa je ministar zdravstva Met Hankok (Matt Hancock) na konferenciji za novinare u ponedjeljak rekao da je jako zabrinut i da stručnjaci to pitanje pomno analiziraju, prenosi Avaz.

Bolest Kawasaki, čiji je uzrok nepoznat, pogađa djecu ispod pet godina i izaziva visoku temperaturu, osip, otečene limfne čvorove i u teškim slučajevima upalu srčanih arterija.

- U bolnicu u Bergamu stiglo je protekloga mjeseca više od 20 djece s teškim vaskularnim upalama, šest puta više nego u jednoj godini - rekao je dječji kardiolog Mateo Kjufreda (Matteo Ciuffreda).

Dodao je da je samo nekoliko njih bilo pozitivno na koronavirus i da su mu se sa sličnim slučajevima javili kolege iz Madrida i Lisabona. Pozvao je ljekare da dokumentiraju svaki takav slučaj kako bi se utvrdilo ima li veze između bolesti Kawasaki i Covida-19 i najavio da će svoja saznanja objaviti u naučnom časopisu.

NAKON što je gotovo tri desetljeća stajao zatrpan u garaži, Mercedesov klasik izašao je na svjetlost dana i dobio tretman kakav zaslužuje.

Prema pisanju Rheinische Post, gimnazija je danas ponovo zatvorena jer je korona virus potvrđen kod člana porodice jednog đaka

Samo par dana nakon što je ponovo otvorena, gimnazija u mjestu Dormagen u Njemačkoj zatvorena je zbog infekcije korona virusom.

Nakon odluke vlasti o popuštanju mjera, škola je, nakon duže pauze zbog pandemije korona virusa, otvorena u četvrtak, kako bi se učenici pripremali za maturu.

Prema pisanju Rheinische Post, gimnazija je danas ponovo zatvorena jer je korona virus potvrđen kod člana porodice jednog đaka.

Zbog toga će đaci za maturu morati da se pripremaju digitalnim putem.

Za Muliju Hambiralović (94) iz Zvornika, ramazan, peti mjesec hidžretske godine, osim ranijeg ustajanja i odricanja od jednog obroka dnevno, ne remeti njene svakodnevne navike. Kaže da posti do svoje sedme godine.

Nakon sehura klanja sabah-namaz, ponovo odspava nekoliko sati. Kada se probudi, slijedi čitanje „Dnevnog avaza“, koji joj svako jutro donosi zet. Novine čita do podne, nakon čega slijedi neizbježan podnevni odmor do ikindija-namaza.

Pored svakodnevnog učenja Kur'ana, poslije ikindija-namaza uz ramazan iz ruku ne ispušta ovu svetu knjigu. Uči Ja'sine i Fatihe za svoje najmilije, sve šehide, komšije i prijatelje. To čini do pred iftar, a nakon iftara, kaže, slijede akšam-namaz i kafa u krugu porodice. Dan završava klanjanjem jacija-namaza, jer na teravije ne može ići zbog bolova u nogama i zbog toga sve namaze klanja sjedeći.

Sjeća se ramazana za vrijeme dva rata i onih u svim godišnjim dobima. Postila je dok je radila teške poslove u zvorničkim fabrikama „Šperploča“ i „Standard“ te posljednjeg rata u izbjeglištvu u Austriji.

- Dok sam radila, polusatnu pauzu u drugoj smjeni koristila sam za vrijeme iftara i nikome to nije smetalo. Postila sam u ljetnim mjesecima, kada su dani dugi i topli i sve se to uz Božiju pomoć i željom za ramazanom lako podnosilo - kazala nam je Hambiralović.

Kaže kako bi se, da nema bolova u nogama, mogla u svojoj 94. godini pohvaliti zdravljem. Dobro vidi i čuje, čita bez naočala, a Ja'sin, neke ajete Kur'ana i razne dove uči napamet.