Aleksandar Saša Stojaković iz Brčkog, kompozitor i tekstopisac koji je radio za mnoga poznata imena jedini je iz Brčkog i okoline koji je učestvovao na projektu u kojem su učestvovali muzičari iz BiH pjevajući i svirajući pjesmu "Zemljo moja".

Pored zdravstvenih radnika koji se svakodnevno već sedmicama bore protiv korona virusa, heroji današnjice su i trgovci u marketima, pored kojih svakodnevno prođe stotine građana, a većinom ih i ne primijete. U bliskom su kontaktu sa stotinama mušterija, a radili su i rade tokom cijelog perioda pandemije.

Adrijana Popović, trgovkinja u banjalučkom Bingu, nosi rukavice, masku i vizir jer je tako propisano. U razgovoru za N1 kaže da je ljudski plašiti se, ali i da strah tjeraju smijehom, iako se osmijesi ispod maske samo naziru.

"Naravno da strahujemo, ima neka doza opreznosti, gužve su velike, pa ljudi u brzini zaborave na rastojanje, na mjere opreza. Drugačije je raditi nego u normalnim uslovima, pod velikim smo opterećenjem. Na kraju dana se trudimo da dođemo kući zdravi svojim porodicama, da ljudi koji ovde kupuju, naše mušterije prvenstveno izađu zdravi odavde. Naglasak je na dezinfekciji, što objekta, što radnika, što ljudi koji prolaze ovuda", kazala je Popović.

Market se dezinfikuje svakih sat vremena. Mjere propisane za sve trgovačke radnje uglavnom se poštuju, što je i razlog činjenice da niti jedna testirana trgovkinja u Republici Srpskoj, nema korona virus, objašnjava ministar zdravlja RS Alen Šeranić ističući kako se cilj postigao sprovođenjem preporuka, ličnih zaštitnih mjera, nošenjem maski, rukavica, držanjem distance, kako radnika tako i mušterija.

Iako korone nema u trgovinama, straha i stresa među pojedincima ima. Psihoterapeuti su u okviru projekta koji realizuje Helsinški parlament građana formirali grupe za podršku najpogođenijim kategrijama društva.

"Stalno u medijima čujemo da čuvamo naše medicinske radnike i radnice, rijetko čujemo da čuvamo trgovkinje i trgovce, više čujemo, kada idemo u trgovinu da čuvamo sebe. To su ljudi koji su na prvoj liniji, zbog kojih nismo gladni. Koji koji su hrabri dovojno da u ovim vremenima budu u stalnom kontaktu sa potencijalnom bolešću", kazala je za N1 psihoterapeutkinja Irena Đumić.

Osobe sa invaliditetom, te dijabetičari grupe su koje takođe trebaju posebnu psihosocijalnu podršku u periodu epidemije.

"Prvi savjet je da pokušamo normalizovati situaciju, da im kažemo da nisu sami, da pokušamo saslušati šta je to kod njih problem najveći, da li je nabavka lijekova, da li je strah da li će biti lijekova, da li je strah da će ostati u bolnici", kazala je psihoterapeutkinja Vesna Zarić.

Đumić dodaje kako je situacija neizvjesna i da ne znaju do kada će ovo trajati i kako će izgledati, ali ono što mogu jeste da se osjećaju kompetentni i manje bespomoćni i da drže kontrolu nad onim nad čim mogu.

Strah, klaustrofobija, anksioznost depresija češći su među građanima u doba korone. Psihoterapeuti pozivaju nadležne da obrate pažnju i na zajednice u kojima se sumnja, ili je ranije evidentirano porodično nasilje.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) ponovo je pogriješila i po drugi put od početka pandemije koronavirusa demantirala samu sebe.

Naime, jučer je na svojoj zvaničnoj stranici WHO objavila da trenutno nema dokaza da ljudi koji su se oporavili od COVID-19 imaju antitijela koja ih štite od ponovne zaraze.

Time je WHO upozorila neke zemlje koje su ove sedmice, nakon što su zabilježile smanjen broj zaraženih ljudi, počele razmišljati o uvođenju “pasoša” za one koji su preboljeli zarazu.

Drugim riječima, Svjetska zdravstvena organizacija je navela kako od COVID-19 možda možete oboljeti dva, tri ili više puta jer nema dokaza da se razvija imunitet. Naravno, to ništa ne bi bilo čudno da Svjetska zdravstvena organizacija kasnije nije izbrisala vlastiti twit te emitirala novi u kojem tvrdi:

“Danas smo ranije tweetali oko brifa Svjetske zdravstvene organizacije po pitanju “imunitetnog pasoša”. S obzirom da je upozorenje uzrokovalo brige želimo pojasniti: Očekujemo kako će većina ljudi zaraženih COVID-19 razviti antitijela koja će osigurati odgovarajuću razinu zaštite”.
No, ono nije jedini propust Svjetske zdravstvene organizacije. Naime, na samom početku pandemije, također su pogriješili navodeći da ne postoje dokazi transmisije koronavirusa s čovjeka na čovjeka.

Ono što čudi jeste da nakon dva ogromna propusta u WHO-u još niko nije podnio ostavku.

S obzirom da je ovom pandemijom, nakon zdravlja ljudi, u svim zemljama najviše pogođena ekonomija, Svjetska zdravstvena organizacija ovakvim svojim neodgovornim potezom ozbiljno je ugrozila planove za oživljavanje ekonomije.

Danas će u našoj zemlji preovladavati sunčano vrijeme. Tokom poslijepodnava u većem dijelu Bosne porast naoblake, što može usloviti lokalne pljuskove i grmljavinu. Vjetar slab do umjeren u zapadnim područjima Bosne i u Hercegovini jugozapadni, a u ostatku zemlje, veći dio dana, sjeveroistočni.

Jutarnja temperatura od 6 do 12, na jugu do 15, a dnevna od 20 do 26 stepeni Celzijusa.

U Sarajevu prije podne sunčano. Poslije podne porast naoblake, što može usloviti pljuskove i grmljavinu. Jutarnja temperatura oko 10, a dnevna oko 23 °C.

U naredna tri dana
Sutra sunčano. Poslije podne umejren porast naoblake. U kasnim večernjim satima u Hercegovini se očekuje kiša. Jutarnja temperatura od 7 do 12, na jugu do 15, a dnevna od 21 do 27 stepeni.

U srijedu pretežno oblačno vrijeme. U Hercegovini i jugozapadnim područjima Bosne veći dio dana se očekuje kiša ili lokalni pljuskovi. U ostatku Bosne poslijepodnevni lokalni pljuskovi praćeni grmljavinom. Jutarnja temperatura od 8 do 14, na jugu do 16, a dnevna od 18 do 24 stepena.

U četvrtak umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Tokom dana rijetki lokalni pljuskovi su moguću ponegdje u Hercegovini, centralnim i istočnim područjima Bosne. Jutarnja temperatura od 8 do 14, na jugu do 16, a dnevna od 18 do 24 stepena.

Biometeorološka prognoza
Slično kao u dane vikenda, uz povoljne biometeorološke prilke, većina stanovništva će biti boljeg raspoloženja, a tegobe kod hroničnih bolesnika i meteoropata neće biti suviše jake.

U poslijepodnevnim satima, uz relativno visoke temperature i mjestimično sparno vrijeme, moguće su reakcije na promjenu poput glavobolje, umora, dekoncentracije, stoga je poželjno ne pretjerivati sa aktivnostima.

Opšta slika će biti nešto lošija u centralnim i istočnim dijelovima zemlje.

Tek sada postajemo svjesni koliko nam priroda nedostaje: Ljudi u karantinu, životinje i biljke otkrivaju slobodu Ljudi će se zaželjeti prirode, a iznenadno opterećenje bi moglo negativno da utiče i na floru i faunu.