Vakcine protiv koronavirusa možda neće biti dostupne svima i u svim krajevima svijeta, čemu svjedoče najave iz francuske farmaceutske kompanije Sanofi koja će prve doze isporučivati Sjedinjenim Američkim Državama jer su "uložile više novca u istraživanje".
Direktor kompanije Sanofi Paul Hudson izjavio je za Bloomberg da će SAD biti prioritet prilikom narudžbi vakcina. Preostale doze će biti poslane u Evropu i ostatak svijeta, ali tek nakon što se zadovolje američki apetiti.

Francuska stručnjakinja za ekonomiju Agnes Pannier-Runacher naglasila je kako je neprihvatljiva ovakva praksa, javlja La Repubblica. Iz Evropske komisije također su ranije istakli da vakcina protiv Covida-19 mora biti javno dobro te da će pristup vakcini biti pravedan i univerzalan.

Međutim, iz kompanije Sanofi ne namjeravaju povući sporazum sa SAD-om. Kako kaže Olivier Bogillot, predsjednik ove farmaceutske kuće za Francusku, vakcine će biti usmjerene prema evropskim zemljama kada "Evropa bude jednako učinkovita u finansiranju istraživanja i razvoja vakcine".

"Amerikanci u ovom periodu ulažu najviše sredstava. EU također mora učiniti više kako bi nam pomogla da vakcina što prije bude dostupna. SAD su planirale uložiti stotine hiljada eura, dok smo s evropskim vlastima još na nivou korištenja zaliha", kazao je Bogillot te dodao da bi vakcina ipak trebala biti dostupna svima.

Zdravstvene vlasti širom svijeta upozoravaju da bi zbog ovakve utrka za vakcinama mnoge nerazvijene zemlje mogle ostati bez potrebnih doza, čineći njihovo stanovništvo ranjivijim.

S druge strane, eksperimentalne vakcine koje proizvodi Univerzitet u Oxfordu prije svega će biti dostupne Ujedinjenom Kraljevstvu, a potom ostatku svijeta, podsjeća Bloomberg.

Najave iz Sanofija naljutile su francusku javnost, a premijer Edouard Philippe oglasio se na Twitteru napisavši da "ne može pregovarati o jednakom pristupu vakcinama".

Evropska komisija ranije ovog mjeseca pokrenula je prikupljanje sredstava za razvoj vakcine protiv koronavirusa. Članice EU obećale su uložiti 7,4 miliona eura u ove svrhe.

Nakon pisanja Bloomberga, kompanija Sanofi ogradila se kazavši da će vakcine koje bude prozvodila na području SAD uglavnom biti dostupne samo Amerikancima, dok će ostali kapaciteti farmaceutske kuće pokriti Evropu i druge dijelove svijeta.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron najavio je da će se sastati s predstavnicima Sanofija iduće sedmice.

Za prva tri sata pola miliona građana Srbije se prijavilo za isplatu jednokratne državne novčane pomoći u iznosu od 100 eura putem portala Uprave za trezor, saopštilo je danas Ministarstvo finansija, prenosi Anadolu Agency (AA).

Prijavljivanje je počelo jutros putem veb-sajta www.idp.trezor.gov.rs.

Iz Ministarstva finansija su podsjetili da pravo na novčanu pomoć imaju svi punoljetni državljani Srbije, sa važećom ličnom kartom i prebivalištem u Srbiji.

Potrebno je samo da unesu broj lične karte, matični broj, kao i da izaberu banku preko koje žele da im se isplati novac, bez obzira na to da li imaju otvoren račun ili ne.

U petak, 15. maja, će početi prijava telefonskim putem, preko kontakt-centra, čiji će broj telefona biti objavljen u petak ujutru.

Primaoci penzija i novčane socijalne pomoći su automatski prijavljeni za isplatu ove novčane pomoći, koja će za njih početi od petka 15. maja.

U cilju podrške građanima u vremenima krize izazvane pandemijom koronavirusa, Vlada Srbije donijela je odluku da svim punoljetnim državljanima koji imaju prebivalište na teritoriji Srbije i važeću ličnu kartu, omogući dobijanje jednokratne pomoći od 100 eura u dinarskoj ‘protuvrijednosti’.

Hrvatska je prije četiri dana neformalno otvorila svoje granice za turiste iako je hrvatski ministar unutrašnjih poslova Davor Božinović najavio da će na nivou Evropske unije biti donesena odluka o tome kako će se ovog ljeta obavljati turistički promet, piše Jutarnji list.
Nešto o tome naslutiti se moglo još jučer, također tokom redovne konferencije Stožera civilne zaštite, kada je šef stožera Božinović na upit novinara potvrdio da osobe koje na granici dokažu da u Hrvatskoj imaju rezerviran turistički smještaj - zapravo bez problema mogu ući u zemlju.
Formalno-pravno, to je u suprotnosti s preporukama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, donesenim 9. maja, kojima je propisano da hrvatsku granicu stranci mogu prelaziti samo u tri specifične situacije.
Klix.ba je ranije objavio da je Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) donio nove preporuke za prelazak granice hrvatskim i stranim državljanima, prema kojima strani državljani moraju dokazati vlasništvo nad nekretninom ili plovilom koje se nalazi u Hrvatskoj da bi prešli državnu granicu.
Osim toga, stranac u zemlju službeno može ući i ako ga je u Hrvatsku pozvao neki privredni subjekt, a treća se situacija odnosi na strance koji za posjetu zemlji imaju neki "poslovni razlog", odnosno privredni interes.
Kako Jutarnji list neslužbeno doznaje od dobro upućenog izvora, upravo turisti pripadaju u tu kategoriju privrednog interesa te, iako to tako decidno nigdje nije navedeno, zapravo mogu prelaziti granice.
Hrvatskoj je, prema riječima njihovog sagovornika, svaki turist privredni interes.

"Mi smo turistička zemlja i jasno je koliko će nas pogoditi loša sezona. Ipak, s druge strane, ne želimo decidno pozvati strance s obzirom na situaciju, ali nećemo ih odbijati te će moći doći na ljetovanje ako su uplatili neki aranžman", kaže njihov sagovornik blizak stožeru.

Strani će turisti i oni koji dolaze u poslovne svrhe, na ulasku u zemlju dobiti upute o ponašanju u pisanom obliku.

"To će značiti što više zadržavanja u objektu u kojem imaju uplaćen odmor. Što se tiče mora, naravno da će se moći kupati jer su s tim ciljem i uplatili aranžman. Tu će se, naravno, morati pridržavati uputa koje su izdane za sve korisnike plaža, a to su higijena i fizička distanca, o čemu će brigu voditi koncesionari koji su dužni provoditi smjernice Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo", dodaje.

Nakon što je Božinović još dao izjavu o tome kako turisti s uplaćenim smještajem u Hrvatskoj zapravo mogu prelaziti granicu, vijest je iznenadila brojne radnike u turizmu, posebno s obzirom na činjenicu da formalno-pravno nigdje nije direktno navedeno da su turistički razlozi dovoljni za prelazak granice.
Ipak, izjava je bila dovoljna da Ministarstvo turizma kao krovna institucija odmah bude zatrpano upitima i pozivima svih onih koji ove godine očekuju kakav-takav turizam, i to sa željom da im Ministarstvo službeno objasni koji to turisti doista mogu prelaziti granicu, po kojim uvjetima, kakva će se dokumentacija od njih tražiti na granici te koja će biti ostala pravila.
Kako neslužbeno doznaje Jutarnji list, Ministarstvo turizma Stožeru civilne zaštite poslalo je dopis u kojem predlaže da se stvar formalno-pravno i "legalizira", odnosno da se u uvjete prelaska granice za strance doda kako "strani državljani granicu mogu preći ako posjeduju potvrdu rezervacije smještaja u smještajnom objektu", a ta bi se potvrda, bude li inicijativa prihvaćena, odnosila na sve - hotele i ostale vrste smještaja, uključujući zakup u kampu, ugovor o stalnom vezu u luci nautičkog turizma, potvrdu rezervacije u luci ili vaučer putničke agencije.

Osim toga, dosta je nejasnoća i o tome vrijede li uvjeti ili ne vrijede i za članove porodice i rodbinu, pa će i to vjerovatno biti potrebno dodatno definirati.

No, hoće li izmjene i formalno-pravno biti unesene u preporuke, prepustit će se, prema pisanju Jutarnjeg lista, na volju stožeru.

Kako doznaju, Hrvatska se na ovakvo neformalno popuštanje mjera prelaska granica odlučila praktično kako ne bi naljutila Evropsku uniju, zajednicu koja forsira da se postupak prelaska granica definira na nivou cijele Evrope. Takav stav forsiraju uglavnom veće zemlje.

Bude li neka zemlja svom građaninu nametnula da prilikom povratka iz Hrvatske mora 14 dana provesti u izolaciji, onda to sigurno neće biti stimulativno za turizam - doznaje Jutarnji list od sagovornika koji ističe da su neke zemlje na području Evrope već međusobno definirale protok preko granica.

Europska komisija smatra da bi EU mogla otvoriti svoje unutarnje granice za turističku sezonu ako članice budu imale pod nadzorom epidemiju koronavirusom i pripravne zdravstvene sustave, navodi se u nacrtu dokumenta koji je vidio dpa.

"Ako se bude ispravno, sigurno i koordinirano postupalo, Europljani bi u mjesecima koji slijede mogli dobiti priliku za prijeko potreban odmor i opuštanje na svježem zraku", navodi se u smjernicama koje će se predstaviti kasnije u srijedu.

Komisija će predložiti postupno ukidanje ograničenja kretanja preko granica i dozvolu putovanja kako bi se oživio turizam, piše Reuters.

No, ukidanje mjera ograničenja nosi rizik od drugog vala širenja zaraze, upozorava Komisija.

Vanjske granice EU-a ostat će zatvorene do 15. lipnja ako se svih 27 članica bude pridržavalo preporuke Komisije od prošlog tjedna, dok unutar bloka Pariz i Berlin razgovaraju o ponovnom otvaranju zajedničkih granica.
Austrija je najavila kako razmatra mogućnost otvaranja granica prema Švicarskoj idućih dana.

Iako je odluka o popuštanju graničnih kontrola u nadležnosti svake članice, izvršno tijelo EU-a vjeruje da se vrhunac turističke sezone od lipnja do kolovoza može djelomično spasiti.
Mjere izolacije u pandemiji u posljednja dva mjeseca gotovo su izbrisale turistički sektor koji donosi oko 10 posto BDP-a EU-u.
S poboljšanjem stanja u mnogim europskim zemljama opće zabrane trebaju se ukidati i umjeto njih na područjima sa sličnim rizikom od epidemije uvoditi prilagođene mjere.
Tri baltičke zemlje već su odlučile omogućiti od 15. svibnja kretanje bez ograničenja preko međusobnih granica zbog toga što su stavile pod kontrolu epidemiju.

Područja u kojima bude dozvoljeno povećano kretanje trebaju imati dovoljno bolničkih kapaciteta te kapacitete za testiranje, nadzor i praćenje širenja zaraze, navodi se u preporukama.

Neke zemlje, uz mjere popuštanja restrikcija, uvode nove u obliku obvezne dvotjedne karantene za putnike iz inozemstva.

Komisija procjenjuje da će se u turističkom sektoru izgubiti oko 6,4 milijuna radnih mjesta, što je više od polovine radnih mjesta u turizmu.

U Crnoj Gori će od petka, 15. maja, biti ukinuta zabrana kretanja od 23.00 do 5.00 sati, a biće otvorene i plaže, uz mjere distance, odlučilo je danas Koordinaciono tijelo za zarazne bolesti.

Saobraćaj će od petka putničkim i taksi vozilima biti dozvoljen u cijeloj državi, dok će od ponedjeljka početi da funkcioniše i unutrašnji javni putni i željeznički prevoz, objavljeno na Twitter nalogu Vlade Crne Gore.

Prethodno je saopšteno da će od petka početi da rade i ugostiteljski objekti, uz obavezno poštovanje propisa.

Sjednici Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti danas je prisustvovao i predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković.

Ugledni britanski magazin “The Guardian” objavio je članak o teroru hrvatske policije, koja sprejem u boji crta krstove na glavama tražitelja azila prilikom njihova pokušaja prelaska granice iz Bosne.
Objavljene su i fotografije incidenata koji su se desili migrantima na balkanskoj ruti, a zbog kojih su reagovale mnoge organizacije za ljudska prava. Opisali su da je riječ o “najnovijem ponižavanju” od strane hrvatskih vlasti.

Navodi se i da je UN zatražio od hrvatske vlade da istraži sve navode o zlostavljanju migranata.

“Očito je da je jedan od razloga namjerno ponižavanje izbjeglica i migranata koji pokušavaju preći granicu”, rekao je Jack Sapoch iz nevladine organizacije No Name Kitchen (NNK).

Dodao je da koliko shvata postoje dva moguća motiva.

“Ili hrvatske vlasti koriste boju u spreju kako bi identifikovale i ponizile one migrante koji u više navrata pokušavaju prijeći granicu, ili, što je još više zabrinjavajuće, koriste vjerski simbol kako bi psihološki traumatizirale ove muškarce, koji su većinom muslimani”, piše The Guardian.

Humanitarni radnici, doktori i dužnosnici UN-a dokumentovali su sistemsko zlostavljanje hrvatske policije, navodi Guardian, koja je, kako dodaju, vrlo često tukla migrante, pucala na njih, pljačkala ih ili im čak oduzimala odjeću.

UN-ova agencija za izbjeglice UNHCR također se oglasila povodom ovog slučaja.

“Naša organizacija je već ranije primila vjerodostojne izvještaje ljudi koji tvrde da su nezakonito vraćeni iz Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu i Srbiju”, izjavio je za Gardian Zoran Stevanović, regionalni radnik UNHCR-a