Crijeva nisu samo probavni organi nego i najvažniji organi odbrambenog sistema organizma, a odgovorna su za više od 80 posto imuniteta!

U crijevima žive milijarde mikroorganizama, pretežno bakterija koje čine crijevnu mikrofloru. Takozvane dobre bakterije ili probiotici u crijevima prerađuju hranu, ali i suzbijaju štetne vrste bakterija i virusa te razgrađuju otrovne tvari. Uravnotežena crijevna mikroflora nužna je za zdravlje i vitalnost.

Ali, zbog nepravilne prehrane, stresa, uzimanja lijekova (posebno antibiotika) i nezdravih navika, poput pušenja i prekomjerne konzumacije alkohola, ravnoteža crijevne mikroflore često je narušena. Razne bolesti, povišena tjelesna temperatura i proljev mogu uzrokovati poremećaj crijevne mikroflore, ali i obrnuto - poremećena crijevna mikroflora može izazvati brojne zdravstvene tegobe, od proljeva do autoimunih bolesti i debljine.

Najpoznatiji su izvori probiotičkih bakterija, odnosno probiotika, fermentirani mliječni proizvodi, poput jogurta i kefira. Probioticima su bogati i fermentirani proizvodi od soje (miso pasta, sojin umak, tempeh) te kiseli kupus.

Za bolje snabdijevanje organizma probioticima nude se razni dodaci prehrani, od posebnih funkcionalnih jogurta i čokoladica do praha i kapsula. Najčešće korištene probiotičke bakterije su različite vrste roda Bifidobacterium (bifidobakterije) i Lactobacillus (laktobacili).

Uzimanje probiotika preporučuje se kod proljeva, upalnih bolesti crijeva, poput ulceroznog kolitisa i Crohnove bolesti, sindroma iritabilnog crijeva, različitih infekcija i alergija, kardiovaskularnih i malignih bolesti...

Pri tome treba znati da probiotici ne mogu zamijeniti uništenu crijevnu mikrofloru nego pospješuju njen prirodni oporavak. Probiotici se moraju pravilno uzimati da bi bili djelotvorni. S obzirom na to da je riječ o preparatima koji sadrže žive mikroorganizme, ne smiju se uzimati s vrućim napicima ili alkoholom, jer će tako izgubiti blagotvorna svojstva.

Tajanstveni kozmički događaj je ovog mjeseca možda izazvao blago i neosjetno istezanje i skupljanje našeg planeta.

Edward Armstrong je freelance copywriter i konsultant iz Londona koji je pronašao način kako izbjeći usluge velikih kompanija koje upravljaju internetom, poput Googlea i Facebooka.

OD POSLJEDICA koronavirusa za sada je umrlo više od 100 ljudi. Zaraženo je više od 4500 osoba, a neka mjesta su zabranila putovanja u Kinu kako bi se zaustavilo širenje virusa.

Prerađeno meso dio je svakodnevne ishrane, najčešće kod djece. Istraživali smo što se sve stavlja u hrenovke, paštete i ostale proizvode od prerađenog mesa, i kakve posljedice može imati na ljudski organizam. Često snižena, i omiljena hrana u obrocima djece, je zapravo i najnezdravija.

Zagađenje zraka kojem su izloženi građani Bosne i Hercegovine, pored ostalih negativnih uticaja na zdravlje, predstavlja i dodatni faktor za nastanak svojevrsne epidemije manjka vitamina D među stanovništvom.
Vitamin D je izuzetno važan za naš organizam. On je, zapravo, mnogo više od vitamina. Nije bitan samo za naše kosti, već za cjelokupno zdravlje. Nizak nivo vitamina D dovodi se u vezu sa slabljenjem imuniteta što za posljedicu može imati nastanak, ne samo češćih infekcija disajnog sistema, nego i početak hroničnih oboljenja srca i krvnih sudova, nastanak šećerne bolesti, depresije i karcinoma, a okidač je za nastanak autoimunih oboljenja.

S obzirom da je sunce glavni izvor ovog vitamina, dugi boravci u zatvorenim prostorima tokom zime uz dodatak zagađenja zraka na našim prostorima, prepoznati su kao izvori očiglednog nedostatka vitamina D u velikom dijelu populacije.

Iako je vitamin D važan za sve, posebnu pažnju trebaju obratiti oni koji boluju od astme, osobe koje imaju različite oblike oboljenja pluća, depresije i tjeskobe. Stoga je izuzetno važno raditi na održivosti vitamina D u granicama koje su neophodne za očuvanje zdravlja i sprečavanje nastanka bolesti. Naročito osjetljive skupine stanovništva su djeca, starije osobe i trudnice.

Vitamin D direktno učestvuje u odbrani organizma od virusnih infekcija kakve su prehlada i gripa, zbog čega je jedan od tri nutrijenta tj. sastojka od koji zavisi snaga imuniteta našeg organizma u čijem razvoju učestvuje. Dnevne doze vitamina D (400 internacionalnih jedinica – IU) u sastavu dodataka prehrani kod odraslih pomažu u sprečavanju nastanka infekcija disajnog sistema poput prehlade i gripe.

Kod osoba kojima je vitamin D u manjku oporavak od obične prehlade traje dugo i može da se komplikuje bakterijskim upalama. Jednako kao kod odraslih, vitamin D pruža zaštitu i kod djece, te da suplementacija vitaminom D u dječijoj populaciji smanjuje rizik od nastanka infekcija gornjeg disajnog sistema kao i primjenu antibiotika kod superinfekcija, na taj način indirektno djelujući na smanjenje globalnog problema – otpornosti bakterija na antibiotike.

Nadopuna vitamina D u sastavu dodataka prehrani preporučuje se svim osobama, kako odraslim tako i djeci koji imaju niske vrijednosti vitamina D, a posebno se primjena preporučuje u zimskom periodu kada su pod rizikom za nastanak manjka vitamina D sve osobe, a naročito one koje inače imaju manjak ili nedostatak ovog vitamina.

Osim što je važno aktivno djelovati kako bi se nadoknadio manjak vitamina D jednako je važno i na koji način ga nadopunjavati, naročito kod djece. Naime, naučnici su utvrdili da kod direktne primjena dodataka vitamina D u usnu šupljinu, naročito u obliku spreja, njegovo iskorištavanje ne zavisi od zdravstvenog stanja probavnog sistema što omogućava veću iskorištenost dodataka koji se koriste, a time je značajno olakšana primjena kod novorođenčadi i male djece.

Alarmantno stanje zagađenosti u gradovima u Bosni i Hercegovini uzbuna je za povećanje nivoa naše osviještenosti i znanja o štetnim posljedicama koje zagađenje ostavlja na naše zdravlje. U takvim uslovima moramo se dodatno zaštititi, a unošenje dodatnog vitamina D jedna je od najboljih oblika te zaštite.