Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelyi razgovarao je s predstavnicima telekom operatera iz regije o smanjivanje cijena roaminga između zemalja Zapadnog Balkana i Evropske unije.

Od ranije je poznato da Evropska unija planira na predstojećem samitu lidera EU i zapadnog Balkana pokrenuti tzv. "mapu puta" kojom bi se odredili uvjeti i ciljevi smanjivanja cijena roaminga između EU i Zapadnog Balkana.

"Imao sam dobre razgovore s telekom operaterima iz regije kako da napredujemo u smanjenju cijena rominga kako unutar Zapadnog Balkana tako i regije s EU. Spremni smo podržiti investicije kako bi ovo postalo stvarnost", napisao je Varhelyi na Twitteru.
U okviru debate o Ekonomsko investicijskom planu za regiju na samitu EU - Zapadni Balkana, planirano je da jedna od tema bude i stvaranje uvjeta za postepeno smanjivanje cijene rominga između zemalja zapadnog Balkana i EU.

Izvor: Klix

Iako je Evropska komisija još prije tri godine predložila da se ukine sezonsko pomjeranje sata, države članice se o tome još nisu dogovorile, a čini se da u dogledno vrijeme ni neće.

"U nedjelju, 31. oktobra pomaknućemo sat", izjavio je nedavno portparol Evropske komisije Stefan De Kersmaker, odgovarajući na pitanje novinara šta se događa s prijedlogom da se ukine pomicanje sata svake posljednje nedjelje u martu i posljednje nedjelje u oktobru.

Pomjeranje sata trebalo je prestati 2019. nakon što je bivši predsjednik Komisije Žan Klod Јunker 2018. to predložio za cijelu Evropsku uniju, s time da je članicama prepušteno da odluče hoće li zadržati ljetno ili zimsko računanje vremena.

Prijedlog je 2019. podržao Evropski parlament, ali trebaju ga usvojiti države članice. Trenutno nema nikakvih naznaka da bi prijedlog mogao dobiti njihovu podršku.

"Stvar je sada u rukama država članica", rekao je portparol Kersmaker.

Evropski ministri saobraćaja odlučili su u decembru 2018. da odgode odluku o ukidanju sezonskog pomicanja sata do 2021. ali se nakon toga ništa nije dogodilo po tom pitanju.

Odluka o tome hoće li neka država članica uzeti kao trajno ljetno ili zimsko vrijeme zavisi o njezinom geografskom položaju i stoga je teško očekivati dogovor o prijedlogu Komisije koji se sada čini ishitren, iako to niko ne želi službeno priznati.

U Evropskoj uniji postoje tri vremenske zone i najveća je srednjoevropska od Poljske na istoku do Španije na zapadu.

Kada bi sve zemlje iz te vremenske zone uzele primjera radi trajno ljetno računanje vremena, u Španiji, Belgiji, Nizozemskoj, Danskoj zimi bi sunce izlazilo tek sredinom prijepodneva, a na sjeverozapadu Španije u 10 sati.

U slučaju da uzmu zimsko kao trajno vrijeme, sunce bi na istoku Poljske izlazilo u tri sata ujutro, u Varšavi u 3 sata i 15 minuta, a u Berlinu 3 sata i 44 minute.

S druge strane, kada bi zemlje na zapadu i sjeveru kontinenta ušle u zapadnoevropsku vremensku zonu, što bi bilo prirodno, nastale bi nove komplikacije jer bi na primjer Francuska i Njemačka spadale u dvije različite vremenske zone.

Stoga se čini da je sezonsko pomjeranje sata, uz sve nedostatke, ipak najbolji kompromis.

Izvor: Agencija

U Bosni i Hercegovini danas će biti pretežno oblačno vrijeme sa kišom i pljuskovima, prenosi Anadolu Agency (AA).

Od jutarnjih sati padavine se očekuju u Bosni, a od sredine dana prema poslijepodnevnim satima i u Hercegovini. Na jugu zemlje uz kišu mogući su i pljuskovi sa grmljavinom. Vjetar slab sjevernog smjera. Jutarnja temperatura zraka većinom između osam i 13, na jugu zemlje do 17, a najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 14 i 20, na jugu zemlje od 21 do 25 stepeni Celzijusa.

U petak se u Bosni prijepodne prognozira umjereno oblačno vrijeme. Smanjenje oblačnosti u drugoj polovini dana. U Hercegovini umjereno oblačno. Vjetar slab istočnog i sjeveroistočnog smjera. Jutarnja temperatura zraka većinom između osam i 12, na jugu zemlje do 16, a najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 16 i 21, na jugu zemlje od 21 do 25 stepni.

U subotu sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Dio prijepodneva po kotlinama će biti magle. Vjetar slab do umjerene jačine južnog i jugozapadnog smjera. Jutarnja temperatura zraka većinom između pet i 10, na jugu zemlje do 14, a najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 17 i 22, na jugu zemlje do 24 stepena.

U nedjelju sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Dio prijepodneva po kotlinama će biti magle. Tokom dana, postupno naoblačenje koje u večernjim satima će uvjetovati i padavine. Jutarnja temperatura zraka većinom između šest i 12, na jugu zemlje do 15, a najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 19 i 25, na jugu zemlje do 27 stepeni.

Film “TOMA” je jedan impresionistički portret Tome Zdravkovića koji prikazuje same njegove početke, baš kao i vrhunac slave, njegove ljubavi koje su ga inspirisale prilikom komponovanja nekih od najvećih hitova, kao i odnos sa velikim brojem prijatelja koje je imao u umjetičkom miljeu tadašnje Jugoslavije.

Pored Tome, kroz film ćemo pratiti i živote poznatih umjetnika tog vremena: Zorana Radmilovića, Mike Antića, Tozovca i drugih.

“TOMA” je biografski film o Tomi Zdravkoviću, čovjeku koga ne pamtimo samo po njegovim pjesmama i načinu na koji ih je pjevao, već i kao jednog velikog boema – po ponašanju i u duši. Film prati dvije linije radnje: 1991. pratimo odnos Tome i doktora koji započinje liječenje Tome i kako se to poznastvo pretvara u prijateljstvo. Druga linija prati Tomin život: od djetinjstva u Pečenejvicma, preko poznanstva sa Silvanom Armenulić koje će presudno uticati na njegovu karijeru ali i na privatni život, dostizanja neslućene visine popularnosti, ali i dna života. Ovo je priča o duši.

Originalni naslov: Toma

Režiser: Dragan Bjelogrlić

Glumci: Milan Marić, Tamara Dragičević, Petar Benčina, Andrija Kuzmanović, Sanja Marković, Paulina Manov, Milan Kolak, u ulozi majke – Mirjana Karanović

Trajanje filma: 140 min.

Žanr: biografski

Zemlja porijekla: Srbija

Distribucija: Oskar film

Brčanska publika će film moći da pogleda naredne četiri večeri počev od sutra 30. septembra do 3. oktobra u Domu kulture u terminima od 18 časova i 20:30 časova. Cijena ulaznice košta 4 marke.

Jedna od tri osobe zaražene koronavirusom osjeća najmanje jedan simptom sindroma produženog COVID-19, pokazalo je novo veliko istraživanje o produženom dejstvu zarazne bolesti, prenosi Anadolu Agency (AA).

Istraživači sa Univerziteta u Oxfordu, Nacionalnog instituta za zdravstvena istraživanja (NIHR) i Oksfordskog zdravstvenog biomedicinskog istraživačkog centra (BRC) dobili su nova saznanja o produženom dejstvu bolesti COVID-19, nakon što su proučili zdravstveno stanje više od 270.000 osoba koje su se oporavile od zaraze koronavirusom.

Otkrili su da je 37 posto oboljelih imalo najmanje jedan simptom COVID-19 tri do šest mjeseci nakon infekcije. Najčešći simptomi bili su problemi s disanjem, abdominalni simptomi, umor, bol i anksioznost ili depresija. “Rezultati potvrđuju da na značajan dio ljudi, svih dobi, može uticati niz simptoma i poteškoća šest mjeseci nakon infekcije koronavirusom”, izjavio je Max Taquet, akademski klinički saradnik NIHR-a.

Mnogi su pacijenti imali više od jednog simptoma produženog COVID-a, naveli su istraživači. Produženo dejstvo COVID-19 bilo je češće kod hospitalizovanih osoba, i nešto prisutnije kod žena, pokazala je studija objavljena u časopisu “PLOS Medicine“. Studija je također proučavala iste simptome kod osoba koje se oporavljaju od gripe.

Oboljeli od gripe mogu imati produžene simptome slične onima koji se javljaju kod nekih pacijenata s produženim COVID-19, ali trajni simptomi javljaju se u daleko manjoj mjeri kod onih koji su imali gripu, pokazalo je istraživanje.

Britanski Zavod za nacionalnu statistiku (ONS), procjenjuje da 970.000 ljudi u Velikoj Britaniji ima kontinuirane simptome nakon infekcije koronavirusom, prenosi “The Guardian“. Podaci također ukazuju na to da 384.000 Britanaca i dalje živi sa simptomima godinu dana nakon infekcije.

Izvor: Anadolu

Federalni hidrometeorološki zavod objavio je prognozu za period do 10. oktobra ove godine.

Nakon sunčanog i nadprosječnog toplog vikenda, početkom sedmice doći će do promjene vremenskih prilika u Bosni i Hercegovini. Očekuje se svježije i pretežno oblačno vrijeme sa povremenom kišom ali i mogućim kraćim pljuskovima.

Kiša će u južnim područjima ovog puta izostati.

S prvim danima oktobra uslijedit će stabilizacija vremenskih prilika uz umjerenu oblačnost i bez izraženijih promjena temperatura zraka.

Minimalne jutarnje temperature zraka varirat će od 12 do 18 u Bosni, na jugu zemlje do 20°C. Najviše dnevne temperature između 20 i 25, u Hercegovini do 28 stepeni.

Od 4. oktobra prema trenutnim prognoznim materijalima prognozira se nestabilno vrijeme sa kišom i pljuskovima. Kiša se očekuje na čitavom prostoru zemlje.

Pred kraj prognoznog perioda moguć je izraženiji pad temperature zraka.

Minimalne temperature zraka bit će u rasponu od 8 i 12 u Bosni, do 15°C u Hercegovini. Maksimalne temperature varirat će između 10 i 15 u Bosni, na jugu Hercegovine do 20°C.

Izvor: Radio Sarajevo